Ponovo tragedije na crnogorskim putevima. Za manje od deset sati ugašena su dva života. Na putu Podgorica – Cetinje poginuo je 39-godišnji N. A., a sinoć je u Rožajma stradao 19-godišnji A. Lj.,čiji je saputnik teško povrijeđen.
Iz Uprave policije apelovali su na pažljiviju vožnju, kao i na roditelje da povedu računa o djeci kao mlađim vozačima.
Nažalost, da apeli rijetko urode plodom, svjedoči i crna statistika iz prethodne godine.
Na crnogorskim drumovima crne brojke i u 2024. Do 24. decembra bilo je 6.449 saobraćajnih nesreća u kojima su stradale 73 osobe, 5 manje nego prethodne godine kada su zabilježene 6.573 nezgode.
„Pa generalno, ako posmatramo stanje bezbjednosti saobraćaja kroz ove brojke, možemo istaći da nam je stanje veoma loše, pogotovo ako posmatramo posljednje tri godine“, kazao je profesor Mašinskog fakulteta Boško Matović.
Miloš Perović, iz Alfa centra kaže da kada je u pitanju bezbjednost saobraćaja, pored svih apela ove godine i pored svih aktivnosti i pored svih kampanja koje smo imali nijesu rodile plodom.
Među 73 stradalih u ovoj godini, 20 ih je bilo starosti do 25 godina.
„Ako pomjerimo tu granicu i do 35 godina, odnosno od 18 do 35 godina, onda nam statistika govori već posljednjih nekoliko godina da nam oni čine oko 50% poginulih u strukturi poginulih. To je zaista veliki problem i grupa koja je najproblematičnija sa aspekta bezbjednog saobraćaja u Crnoj Gori“, rekao je Matović.
I obično se mladima spočitava neopreznost i višak samopouzdanja. I o njima se govorilo kada su najavljivane izmjene zakona o bezbjednosti saobraćaja, posebno u dijelu koji se odnosi na mlade vozače.
„Mi smo imali najave od strane Ministarstva unutrašnjih poslova još ljetos da će biti formirana posebna radna grupa koja će raditi na ovome da ove izmjene i dopune uđu u postojeći zakon, međutim do sada od toga nije bilo ništa i opet evo govorimo o velikom broju poginulih mladih ljudi u saobraćaju“, kazao je Perović.
Ali mladi su samo jedan dio većeg problema saobraćajne nekulture. Brza vožnja, korišćenje telefona, vožnja pod dejstvom alkohola nijesu zastupljeni samo kod njih, već i kod većeg broja učesnika u saobraćaju. I pitanje ove, kao i svake godine je kako stati na kraj tim problemima?
„Međutim, ukoliko želimo dugoročno da promijenimo sliku, onda prije svega saobraćajno obrazovanje, odnosno edukacija svih učesnika u saobraćaju je mjera koja dugoročno daje najbolje rezultate“, rekao je Matović.
Možda i najvažnije mjesto je formiranje agencije za bezbjednost u saobraćaju koja će biti jedno tijelo koje će posebno pažnju posvjećivati ovoj problematici, prema riječima Perovića i kroz sve svoje aktivnosti pokušati da ovu temu stavi visoko na ljestvici prioriteta u Crnoj Gori.
I dok se konačno ne stane na kraj lošim praksama, i posveti pažnja edukaciji mladih, kratkoročne mjere neće dati rezultate, a brojke će ostati slične.
Izvor: RTCG
