Porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku, a propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da spriječe femicid, dovoljan je razlog da bi se država smatrala odgovornom, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić u Skupštini Crne Gore, na zasijedanju Ženskog parlamenta.
„Femicid je najokrutniji, najesktremniji i najtragičniji napad na temeljne vrijednosti našeg društva – jednakost, sigurnost i ljudsko dostojanstvo. Ovaj zločin ne smije biti posmatran samo kao napad na jednu ženu, već kao napad na cjelokupno društvo. Zato smo kao sistem i kao društvo dužni da mu pružimo najbolji mogući otpor, djelujući preventivno, ali i najbolji mogući sudski krivičnopravni odgovor djelujući represivno“, ocijenila je Pavličić.
U govoru na zasijedanju Ženskog parlamenta, čija tema je bila „Femicid u crnogorskom zakonodavstvu“, u organizaciji skuopštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Pavličić je poručila da ohrabruje sve žene koje su žrtve nasilja da ne smiju biti tihe, usamljene i nevidljive, jer ne postoji nijedan običaj i niti jedno navodno narušavanje porodične časti, nijedna patrijarhalna norma, koja može i koja smije opravdati bilo koji oblik nasilja.
„Evropski sud za ljudska prava jasno naglašava da je odgovornost država da kroz efikasne zakonske mjere i adekvatnu primjenu postojećih propisa spriječe rodno zasnovano nasilje, ali i da država ima pozitivnu obavezu i da snosi odgovornost ukoliko ne preduzme mjere zaštite od nasilja. Stoga podsjećam da je propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da izmijene ishod ili ublaže štetu, dovoljan razlog da bi se država smatrala odgovornom“ kazala je predsjednica Vrhovnog suda.
Vrhovni sud Crne Gore, kako su saopštili, blisko prati kaznenu politiku na nivou nižestepenih sudova i svojim presudama, po vanrednim pravnim ljekovima, utiče na razvoj kaznene politike, kako bi nacionalna sudska praksa bila usaglašena sa najboljim međunarodnim standardima u ovoj oblasti.
„Porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i koja odgovara težini djela, što dovodi do aktivacije ne samo represivne, već i preventivne uloge. Samo autoritetom svojih jasno obrazloženih odluka kojima se štite fundamentalna ljudska prava, sudstvo može vratiti povjerenje javnosti i steći ponovo ugled koji mu pripada“, zaključila je Pavličić.
Panelisti 17. zasijedanja Ženskog parlamenta, koji je održan u susret Međunarodnom danu žena, bili su i ministar pravde Bojan Božović, glavna savjetnica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Dina Knežević, predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović i izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
