Na Ustavnom odbor u toku su intervjui sa tri kandidata za sudije Ustavnog suda. Predstaviće se i odgovarati na pitanja poslanika Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak i Edina Mušović.
Prva pred članove Odbora izašla je Sanja Maslenjak koja je istakla da bi bilo značajno da se u kratkom roku utvrdi presjek stanja i da prioritet budu ciljevi koji vode ka Evropskoj uniji, odnosno reforma pravosudnog sistema, kao i mjesto Ustavnog suda u tom sistemu.
Član Odbora Darko Dragović (PES) pitao je kako zamišlja reformu Ustavnog suda i pravosuđa.
Kandidatkinja je istakla da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju neophodna potpora pravosudnom sistemu. Ključ je da se sa međunarodnim partnerima uspostavi saradnja, a dugogodišnji hendikep je da nemamo uslovne, kapacitete za pravosuđe, tužilačku organizaciju i tu treba tražiti pomoć i između ostalog, graditi palatu pravde.
Poručila je i da treba voditi računa o kadrovima, jer stručnim mladim ljudima ovaj poziv nije atraktivan, a možda je to, kako je kazala, i posljedica pritiska koji sudije osjećaju.
„Potrebno je i da se kadrovi usavršavaju kroz osnivanje centra za edukaciju. Da se nađu finansijska sredstva da budu ispoštovane u zaradama. Značajana je i uloga Ministarstva pravde, da kroz određene mehanizme se stvore pretpostavke za primjenu dobre evropske prakse“, navela je Maslenjak.
Istakla je da je treba riješiti dilemu koji je sud najbitniji, da li Vrhovni ili Ustavni, to mora biti jasno.
„Imali smo netranstarentan rad Ustavnog suda, to se mora mijenjati, da bude otvoren i za odluke Evropskog suda za ljudska prava i za medije“, navela je Maslenjak.
Članica Odbora Nađa Laković je pitala za konkretne korake, na šta je Maslenjak kazala da bi transparentnost suda bila prioritet, te da bi sarađivala sa svim međunarodnim partnerima kako bi Sud sprovodio naučno-istraživačku djelatnost, umrežavanje sudija ustavnog suda sa kolegama u regionu i svijetu, kako bi država imala benefite.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović tražila je komentar za situaciju u Šavniku i da li je sud trebao da reaguje po službenoj dužnosti.
„Nemoguće je da izbori u Šavniku ne mogu da budu zaključeni mehanizmima nadležnih odrgana. Nisam potpuno pratila proceduralni dio u tom slučaju, ali situacija da je sjednica prekinuta, jer su neke grupe ušle, tu ima načina da se reaguje. Kriza je nastala, jer Ustavni sud nije reagovao. U radu se dešavaju greške, ali je važno da se isprave“, kazala je Maslenjak.
Drugi kandidat Jovan Kojičić izdvojio je da je profesor, doktor i postdoktor prava njemačke akademske službe po čemu se razlikuje od drugih.
Božović je pitala za komentar o odluci Ustavnog odbora i penzionisanja sutkinje Đuranović.
Kojičić je kazao da ima jasno mišljenje, i ne zna šta tu može da se tumači.
„Zakon o PIO je potpuno jasan i ne znam šta tu ima da se tumači. Kaže se sudije su nezavisne u svom radu, kao i profesori u školi, to bi značilo da neki nastavnik može da tumači da je dva i dva sedam, i niko da ne može da uđe u odjeljenje i da mu kaže da tako ne može da se radi. Ovdje je u pitanju jedna deklarativna norma koja ne mora ni da se desi“, smatra Kojičić.
Kako je dodao, danas u svijetu tako male odluke donosi vještačka inteligencija, odnosno algoritam.
„Ono što piše u zakonu se unosi u algoritam, definicija je tu, na bazi nje su očekivanja, a očekivanja su da se poštuje Zakon o PIO, imate onda sankcije, ali ovdje sankcije nema, jer ne smije niko, a ako nema sankcije očekivanja nijesu zadovoljena, onda imate negativnu društvenu reporodukciju. Ustavni puč ne postoji, nešto drugo je pozadina. Ne znam oko čega je struka ovdje podijeljena i bilo bi dobro za javnost da znamo šta je pozadina. Siguran sam da morate da znate između sebe da mi imamo potpuno odsustvo sistema“, objašnjava Kojičić.
Dodaje i da je apsurdno da sutkinja odlučuje o svojim pravima u ime države.
Ocijenjio je da je ovdje sve stvar političke trgovine i to treba mijenjati. Poručio je političarima da ako stvarno hoće dobro ovoj državi mora postojati ozbiljna politička sinergija i pomirenje, jer drugačije se ništa ne može uraditi.
Vladimir Bakrač je tražio tumačenje rada opozicije u Ustavnom odboru i njihov bojkot, na šta je Kojičić ocijenio da je njihov potez destruktivan.
„Nije rješenje bacanje dimnih bombi i to najviše šteti njima i Crnoj Gori. Argumenti donose uspjeh“, naglasio je on.
Kako je kazao, problem je što nijedna politička struktura ne želi da prizna svoje slabosti.
Izvor: RTCG
