“Poglavlja 2 i 28 jesu na dnevnom redu, međutim to nisu i jedina, ali obzirom na ono što stalno ponavljamo i pokušavamo i da objasnimo i našoj javnosti, nije dovoljno da Crna Gora postigne svoju internu spremnost za određeno poglavlje, već je potrebno da se i ta spremnost verifikuje od strane Europske komisije.Dinamika koju ima Europska naravno zavisi od njih i zavisi od obaveza koje i oni imaju. Jeste bilo očekivanje da će se u maju održati jedna međuvladina konferencija, međutim zbog određenih tehničkih razloga, dakle isključivo tehničkih, ne političkih, to se nije desilo. Kao što znate, u maju se desila međuvladina konferencija sa Albanijom, na kojoj je ona dobila ibar i mi na tome čestitamo, ali obzirom da se radi o velikom obimu posla, ponekad nije u dan moguće isplanirati sve onako kako se misli.Međutim, ono što je trebalo da se desi u maju, evo će se desiti u junu”, poručio je Ivanović.
On je kazao da postoji određeni plan da možda i Irska već na početku svog predsjedavanja, tokom mjeseca jula, pokuša da održi jednu međuvladinu konferenciju gdje ćemo zatvoriti i dodatni broj poglavlja, ali u svakom slučaju, napominje, nije da se kasni.
“Ostalo je još vremena do kraja godine, vrlo se naporno i dinamično radi u Vladi Crne Gore na pripremi svih onih dokumenta, zakonskih rješenja i tako dalje koje je neophodno usvojiti i poslati na verifikaciju, tako da mi ostajemo optimistični da će cilj o kome govorimo, a to je kraj 2026. i zatvaranje pregovačkog procesa, biti realizovan”.
Da, to sam htio upravo htio da pitam, da li ste zadovoljni dinamikom zatvaranja poglavlja, odzirom da i u našoj zemlji ima onih, prije svega opozicija, pa i predsjednik države koji osporavaju dinamiku.
Ivanović: Kritike koje dobijamo u posljednje dvije i pol godine variraju ili, tako reći, se ciklično ponavljaju. Na početku mandata ove vlade kritika je bila da možda nije sve dovoljno brzo, da se možda neće dobiti ibar, da se neće imati imenovanja u Ustanom sudu i u pravosudnim tijelima, pa se to na kraju desilo. Prije nekih manje od godinu dana kritike su počele da se usmjeravaju u jednom drugom pravcu, a taj pravac je bio da možda sve ide previše brzo i da se zakoni koji dolaze u Skupštinu usvajaju prebrzo bez neke suštinske rasprave.
Kao što ste i pomenuli, dio kritičara, odnosno jedan od kritičara, jeste i presednik države koji je neke zakone vraćao Skupštini Crne Gore, pa ih poslije ipak potpisivao. Sve to nekako i utiče malo i na brzinu usvajanja zakonodavnih rješenja. Sad se opet vraćamo na to da možda nije dovoljno brzo.
Međutim, ja bih rekao da jeste, makar što se tiče naše strane, ali kao što sam pomenuo u odgovoru na prvo pitanje, za ovaj posao nisu potrebne samo dvije strane, odnosno nije potrebna samo strana Crne Gore i strana Evropske komisije, već su tu i neka druga tijela, Evropske unije, uključujući ambasadorski i ministarski nivo na kome za svako od poglavlja mora da se dobije 27 zelenih svjetala. I brzina kojom se ta zelena svjetla dobijaju, kao što rekoh, nije pitanje sumnji u Crnu Gore ili u njenu spremnost, već prosto tehničko pitanje kojom, brzinom i na koji način se sve te saglasnosti mogu dobiti.
Glavni izjestilac, Marjan Šarec, kazao je da je moguće, odnosno da ne bi niko u Europskoj uniji zamjerio, ako bi Crna Gora zatvorila sva poglavlja i početkom 2027. godine.
Ivanović: Pa i tu izjavu treba interpretirati u smislu s jedne strane opreza, ali s druge strane i podsticaja da se upravo taj cilj i postigne. Dakle, ono što je rekao gospodin Šarec, kao što ste vi pravilno interpretirali, jeste da čak i ako bi se desilo da neki manji dio posla pređe u iduću godinu, to ne bi ni na koji način usporilo onaj cilj o kome takođe pričamo, a to je 28. članica do 28.
godine. Inače, nedavno je gospodin Šarec i boravio u Crnoj Gori u okviru proslove dana nezavisnosti i imao sam priliku da s njim lično razgovaram, pa smo pored ostaloga pomenuli i tu izjevu i upravo je ovo interpretacija koju je i on potvrdio.
Očekuje nas summit EU-Zapadni Balkan, veliki događaj za Crnu Goru. Koliko će biti prekretnica, da kažemo, u našim EU integracijama?
Ivanović: Ja bih rekao da ovaj summit ima dva značaja, jedan je politički, a drugi je značaj sa stanovišta javnog mjenja i to ne samo našeg, nego javnog mjenja u državama članicama EU. Ovo je zaista jedan od najvećih događaja koje je Crna Gora u svojoj modernoj istoriji organizovala. Kao što znate, tu će doći veliki broj lidera i država EU i država regiona.To će biti prilika naravno za brojne bilateralne sastanke, razgovore o projektima, o odnosima između naših država, odnosima unutar regiona, ali ono što će biti fokus svakako jeste politika proširenja i zaista je velika čast i priznanje Crnoj Gori što je ona dobila tu mogućnost da organizuje jedan takav veliki skup i to upravo u godini kada i planiramo da zatvorimo pregovorački proces što pokazuje koliko povjerenje EU i lideri država članica EU imaju u Crnoj Gori.
S druge strane, događaj je izuzetno bitan zbog javnog mjenja jer kao što znate, kad se završi ovaj, ajde da ga nazovemo, političko-tehnički proces pregovaranja do kraja ove godine, biće potrebno da se i ratifikacija ugovora o pristupanju Crne Gore izvrši u svim državama članicama. Vrlo često ta ratifikacija, pošto je obavljaju predstavnici naroda, odnosno izabrani predstavnici u skupštinama tih država,zavisi i od javnog mjenja unutar Evropske unije i ovo će zaista biti jedna izvanredna prilika da se pozitivna i dobra slika o Crnoj Gori pošalje ka svim državama članicama jer čim su tu naravno njihovi lideri, apsolutno svi mediji unutar Evropske unije, izvjestiće o ovom samitu i izvjestiće o Crnoj Gori kao domaćinu toga samita što će biti izuzetna prilika i za promociju Crne Gore.
Upravo u vašem odgovoru dolazimo do sljedećeg pitanja. Evo kad je u pitanju javno mjenje Evropske unije, negdje on iz godine u godinu varira kad je u pitanju prošerenje Evropske unije. Imamo u nekim zemljama većinu, malu većinu doduše, onih koji nisu za prošerenje Evropske unije. Šta mislite koliko to može uticati na Crno Gori i njen EU put?
Ivanović: Sami ste rekli da ta podrška javnog mjenja unutar država članica Evropske unije varira i zavisi takođe i od pitanja koje se postavlja.Nekad imate pitanje u tim istraživanjima uopštenog tipa, da li ste za proširenje, a imate i takođe konkretna pitanja, odnosno da li ste za proširenje na određene konkretne zemlje.
Tako da i to treba uzeti u obzir i vrlo često kad se govori o proširenju ne samo unutar javnog mjenja, nego unutar različitih dijelova političkih spektara u državama članicama Evropske unije,možda postoji i neka rezerva prema proširenju, ali kad se govori o proširenju na Crnu Goru kao državu koja svojim i geografskim i demografskim i ekonomskim gabaritima, ali i po svom geografskom položaju ni na koji način ne može ugroziti Evropsku uniju, već naprotiv može doprinijeti njenoj stabilnosti i bezbjednosti i na kraju krajeva kulturnoj raznolikosti, onda ne postoji ta vrsta skepse.
Tako da ono što će biti na nama jeste da ne promovišemo samo politiku proširenja kao jednu uopštenu politiku Evropske unije, već da promovišemo našu državu unutar država članica Evropske unije kao zemlju prirodnih ljepota, bogate istorije, različitih kulturoloških aspekata, zemlju koja je u srcu Mediterana itd. i onda sam sasvim siguran da tu nećemo imati nekih velikih problema.
Kada se u pitanju institucije, koliko su one spremne da budu dio Evropske unije, takođe i da pomenemo to da je došlo do određenih nesuglastica između opozicije i pozicije upravo zbog nekih određenih zakona i da je donesena platforma od strane opozicije u cilju prevazileženja tih neprijatnosti. Kako vi vidite tu platformu, dio vladajuće većine je to nazvao ultimatum. Šta vi mislite?
Što se tiče političkog života i tih nekih nesuglasice među opozicije i pozicije koje ste pomenuli, one su naravno sasvim prirodno u političkom životu svake demokratije i dogod te nesuglasice se tiču nekih dnevno-političkih tema, to je kao što sam rekao prirodno i ne predstavlja nikakav problem. Međutim, ono što jeste problematično ako se ta vrsta neslaganja koriste za ugrožavanje onoga što je primarni nacionalni cilj Crne Gore, a to je učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.
Pomenuli ste određenu platformu koju je dio opozicije predložio vlastima i ona dolazi u trenutku kada Skupština treba da izglasa ustavne promjene od kojih zavisi napredak u poglavljima 23, 24, ali zavisi takođe 4,6 miliona iz reformske agende. Naglasiću da se radi o ustavnim promjenama koje je apsolutno niko ne spori, niti u njima postoji bilo šta kontroverzno kako za opoziciju, tako i za opoziciju. Međutim, došli smo u situaciju da se ta vrsta izmjene ustava koja je neophodna…
Ako ste pratili prethodnih desetak dana, prvo je bilo rečeno na sastanku kod šefa delegacije Europske unije gospodina Satlera da će ta određena platforma biti predstavljena prošlog utorka pa se to nije desilo, pa je produžen rok do petka, pa se ni u petak nije desilo i evo konačno smo u ponedeljek imali tu platform koja se ni na koji način ne odnosi na ono što je pitanje a to je glasanje za ustavne izmjene, već se odnosi na određene vrste zahtjeva koji bi se mogli tumačiti da opozicija želi da postane dio vlasti bez i mimo izbora.
Ako pročitate detaljno zahtjeve koji su sadržani u toj platformi, to bi značilo da se desi ono što se ni u jednoj demokratiji ne dešava, a to je da opozicija postane dio vlasti mimo i prije izbora.I to zaista jeste vrlo neodgovorno, a sam i ovaj proces predlaganja platforme i koliko dugo se čekalo i tako dalje svjedoče u jednoj priličnoj neozbiljnosti od strane dijela opozicije i naglašavam dijela opozicije jer kao što znate neke opozicijane partije nisu željeli da budu dio tog aranžmana, tako da ono što bi bilo za očekivati jeste da se pokaže doza odgovornosti i ozbiljnosti, da se dnevno političke teme ostave dnevnoj politici, a da se ono što je suština u konkretnom slučaju glasanja za ustavne izmjene kao uslov za napredak na evropskom putu zaista izdigne iznad tih nekih dnevno političkih potreba i da se konačno i na djelu, a ne samo na riječima pokaže evropska orijentacija dijela opozicije jer u ovom trenutku i kako sad stvari stoje čini mi se da su djela i riječi u priličnoj koliziji.
A jedan dio te platforme odnosi se na izbore koji se očekuju 2027. godinu odnosno na kontrolne mehanizme?
Ivanović: Jeste i to je opet nešto o čemu se može razgovarati i može se razgovarati i u Skupštini i u okviru Skupštinskih radnih tijela. Apsolutno nema potrebe za nekim platformama, ali ću vas podsjetiti da je vlada donijela usaglašeni tzv.barometar 26 koju su prihvatile praktično sve političke stranke u Skupštini i podsjetiću vas također da je praktički jednoglasno uz punu podršku vladajuće većine usvojena i rezolucija o evropskim integracijama čiji je inicijator i jedan od autora bio upravo poslanik Demokratske partije socijalista i to je takođe usvojeno u Skupštini.
Prema tome nema potrebe za nekim drugim platformama. Ako već imamo određene platforme i rezolucije koje su svi prihvatili možemo slobodno da se na njih pozivamo pa bih ja sad podsjetio upravo opoziciju na njihove sopstvene rezolucije koje su prodlužili a parlamentarna većina objeručke prihvatila.
Izvor: Euronews
