Uprkos strategiji za prevenciju i zaštitu od nasilja nad djecom koje je Vlada donijela, ta pojava se nije smanjila, naprotiv – neki oblici su u porastu, što ukazuje da na svim nivoima u Crnoj Gori prevencija nasilja nad djecom i zaštita djece nijesu bile potpuno djelotvorne, piše u Vladinom dokumentu koji se odnosi na ovu važnu tematiku.
Kako piše u Predlogu strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025-2026. godine, za novi strateški ciklus predviđeno je unapređenje institucionalnog okvira i jačanje kapaciteta svih relevantnih aktera u sistemu socijalne i dječje zaštite.
“Reforma je u fokusu imala deinstitucionalizaciju i decentralizaciju sistema socijalne i dječje zaštite, s ciljem da se smanji broj djece, mladih i odraslih smještenih u ustanovama. Takođe, proširen je i broj usluga koje su postale dostupne na nivou porodice i zajednice”, navodi se u dokumentu.
Navode da su Krivični zakonik i Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku umnogome usklađeni s Konvencijom o pravima djeteta i Istanbulskom konvencijom.
“Izmjenama i dopunama Porodičnog zakona smanjena je ponovna viktimizacija djece žrtava i svjedoka, a izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisana je besplatna pravna pomoć za djecu žrtve nasilja bez obzira na njihovo finansijsko stanje. Uveden je Protokol o prevenciji i zaštiti žena i djece od nasilja u porodici, usvojene su Standardne operativne procedure za multisektorski rad stručnih radnika u slučajevima nasilja nad djecom i sprovedeno jačanje kapaciteta stručnih radnika, usvojene su smjernice za postupanje pružalaca zdravstvenih usluga u cilju zaštite djece i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja”, navodi se u dokumentu.
Ipak, nekoliko studija je ukazalo na rasprostranjenost nasilja u crnogorskom društvu.
Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS), koje su realizovali MONSTAT i UNICEF 2018. godine, pokazalo je da od 3.501 djeteta starosti 1‒14 godina, koja su živjela u domaćinstvima obuhvaćenim uzorkom, u mjesecu koji je prethodio istraživanju, 69 odst bilo je izloženo emocionalnom ili fizičkom nasilju kao obliku kažnjavanja od strane najmanje jednog odraslog člana domaćinstva, dok je 31 odsto bilo izloženo nekom obliku fizičkog kažnjavanja, a 2 odsto teškim oblicima fizičkog kažnjavanja.
“U sklopu istog istraživanja utvrđeno je da je 65,8 odsto djece starosti 1‒14 godina, koja su živjela u domaćinstvima obuhvaćenim uzorkom, bilo izloženo emocionalnom ili fizičkom nasilju, pri čemu su procenti djece koja su bila izložena fizičkom i teškom fizičkom kažnjavanju porasli na 31,4 odsto, odnosno 4,2 odsto u odnosu na istraživanje iz 2013. godine. Djeca iz najsiromašnijih porodica i romskih naselja (uključujući romske izbjeglice) bila su u većem riziku od nasilja u odnosu na drugu djecu”, iše u izvještaju.
Kako piše, osnovni uzroci koji dovode do nedovoljne prevencije i zaštite od nasilja nad dječacima i djevojčicama u Crnoj Gori su ukorijenjene društvene norme, percepcije i ugrađena diskriminacija, okruženje kod kuće, u društvu i onlajn okruženje koje nije dovoljno bezbjedno.
Kako je ocijenjeno, neadekvatna su zakonska rješenja i njihova primjena često ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri prevenciju i zaštitu djece od nasilja.
Izvor: RTCG
