On je danas u parlamentu, obrazlažući predloženo rješenje, rekao da se postojeći objedinjeni oblik zabrane uznemiravanja i uhođenja sada razdvaja i preciznije uređuje.
– Ovim Predlogom kao posebne zaštitne mjere uređujemo zabranu kontaktiranja, uznemiravanja i uhođenja. Do sada je to bilo objedinjeno i želimo da to postrožimo – naveo je Božović.
Kako je kazao, Predlog zakona napušta koncept pretežno fiksno propisanih novčanih kazni i uvodi kazne propisane u rasponima.
– Sada sudovi dobijaju mogućnost da u najtežim slučajevima izreknu znatno strože sankcije, uz puno poštovanje načela srazmjernosti i individualizacije kažnjavanja – pojasnio je Božović.
Govoreći o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja, Božović je rekao da je predviđeno da taj propis stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, dok bi njegova primjena počela 1. jula 2027. godine.
– Na taj način želimo da ne samo deklarativno, nego i konkretno i jasno predvidimo namjeru da je implementacija svih zakona suština postojanja i pisanja zakona i da u skladu sa tim treba da nastavimo zajedno da radimo na svemu ovome – rekao je Božović.
On je pozvao poslanike da podrže predložena rješenja, naglašavajući da reforma zaštite od rodno zasnovanog nasilja time neće biti završena.
Božović je poručio da će Ministarstvo pravde nastaviti da bude partner svim institucijama u izmjenama i dopunama, prije svega, krivičnopravnog okvira.
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Laković kazala je da nasilje nad ženama i porodično nasilje predstavljaju izuzetno osjetljiv problem koji, kako je navela, pogađa mnogo više žena nego što pokazuju zvanične statistike.
– Institucije bilježe samo prijavljene slučajeve, a mi, nažalost, prečesto prebrojavamo tek one koje više nisu među nama – rekla je Laković.
Ona je navela da je situacija u Crnoj Gori alarmantna, ističući iskustva žena sa kojima je razgovarala kroz aplikaciju – Ona- za zaštitu žena.
– Porodično nasilje nije privatni problem, to je društveni problem koji se godinama gura pod tepih – poručila je Laković.
Kako je dodala, nasilje ne počinje prvim udarcem, već prvom uvredom, poniženjem ili prijetnjom, zbog čega je važno reagovati na vrijeme.
Laković je istakla da novi zakon preciznije razdvaja zabranu kontaktiranja, uznemiravanja i uhođenja, što će, kako smatra, omogućiti efikasniju zaštitu žrtava, ali je poručila da, osim zakonskih rješenja, moraju biti obezbijeđeni stručni kadar, više empatije i podrške u institucijama.
Poslanik Demokratske partije socijalista Elvir Zvrko kazao je da nasilje u porodici nije privatna stvar, već ozbiljan društveni problem koji se tiče ljudskog dostojanstva, bezbjednosti i odgovornosti države.
On je poručio da će DPS podržati svako zakonsko rješenje koje žrtvama donosi veću zaštitu, bržu reakciju institucija i veću sigurnost.
On je nave da je tokom 2025. godine u državnim tužilaštvima formirano oko 1,9 hiljada predmeta zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, što, kako je rekao, ukazuje na dramatičan rast broja prijavljenih slučajeva.
Zvrko je ukazao na podatak da su gotovo 90 odsto počinilaca nasilja muškarci, dok su oko 80 odsto žrtava žene, uz činjenicu da su među žrtvama bila i 141 dijete.
On je naveo da je od 2019. godine u Crnoj Gori ubijeno 19 žena, dok je tokom 2025. bilo sedam slučajeva nasilja u porodici sa smrtnim ishodom, od čega su četiri potvrđena femicida.
Zvrko je podržao uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela i naglasio da država mora obezbijediti i socijalnu i ekonomsku podršku ženama koje zbog straha, prijetnji ili finansijske zavisnosti ostaju u nasilnim odnosima.
– Zakoni su potrebni, ali nijesu dovoljni u zaštiti žrtava – rekao je Zvrko, ističući da li institucije moraju adekvatno, brzo i efikasno reagovati.
Poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić kazala je da nasilje nad ženama predstavlja ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i da država zbog toga mora pružiti adekvatan i pravovremen odgovor.
Ona je ocijenila da Predlog zakona potvrđuje opredijeljenost države da zaštitu od nasilja zasniva na najvišim standardima.
– Jedna od najvažnijih novina je ta što zakon, pored nasilja u porodici, uređuje i nasilje nad ženama kao poseban oblik rodno zasnovanog nasilja – rekao je Dešić navodeći da jasno prepoznaje da nasilje nad ženama nije samo porodični i privatni problem, već pitanje koje zahtijeva efikasan odgovor države.
Ona je istakla da država mora biti spremna da u svakom trenutku pruži adekvatnu zaštitu i odgovor na nasilje nad ženama.
Izvor: Dan
