Borba protiv akušerskog nasilja zahtijeva sistemski i intersektorski pristup, poručeno je na konferenciji “Rodni aspekt medicinske etike – primjer akušerskog nasilja”, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Kako su naveli u saopštenju, jučerašnjom regionalnom konferencijom „Rodni aspekt medicinske etike – primjer akušerskog nasilja“, koja je održana u Podgorici, otvoren je značajan prostor za dijalog i razmjenu iskustava u oblasti reproduktivnih prava, medicinske etike i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja u zdravstvenom sistemu.
Konferenciju su otvorile načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović, istaknuta ekspertkinja za rodnu ravnopravnost ispred NVO SPES Nada Drobnjak i državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević.
Pejović je naglasila da, iako o temi akušerskog nasilja još uvijek nema javnih svjedočenja u Crnoj Gori, brojni podaci – uključujući i nalaze međunarodnih partnera – ukazuju na njegovo postojanje i potrebu da se o njemu otvoreno govori.
“Istakla je da je zabrinjavajuće što je, prema rezultatima istraživanja sprovedenog u okviru projekta, čak 66,3 odsto ispitanica doživjelo neki oblik akušerskog nasilja, dok je 64,9 odsto navelo da su im potrebe i zahtjevi bili ignorisani, a više od 62 odsto izjavilo da su bile izložene ponižavanju i neprimjerenom govoru od strane medicinskog osoblja. Skoro 60 odsto žena je navelo da su tokom pregleda doživjele grubo rukovanje, a više od polovine da je komunikacija sa osobljem bila loša”, dodaje se u saopštenju.
Pejović je, kazali su, istakla da su iskustva žena nakon porođaja često traumatičnija od samog porođaja, jer se čak 64,3 odsto ispitanica nije osjećalo podržano, a više od polovine njih smatra da su ta negativna iskustva uticala na njihov pogled na buduće trudnoće. Zbog toga, moramo djelovati odgovorno, temeljno i sistemski.
“Borba protiv akušerskog nasilja nije samo pitanje zdravstvenog sistema, već šireg društvenog odgovora koji podrazumijeva edukaciju, institucionalnu odgovornost i snažnu podršku ženama u svim fazama njihovog reproduktivnog zdravlja”, poručila je Pejović, dodajući da je ovo posebno važna tema za ostvarenje ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i dostojanstva svake žene.
Kako su naveli iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, istraživanje koje je dalo osnovu za navedene podatke uradila je istraživačka agencija „Defacto Consultancy“ iz Podgorice, a nalaze je na konferenciji prezentovao njihov predstavnik, Slaven Živković, čija je detaljna analiza ukazala na ozbiljnost i rasprostranjenost ovog problema u Crnoj Gori.
“Konferenciju je organizovala NVO SPES, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u okviru projekta „Rodni aspekt medicinske etike: slučaj akušerskog nasilja“. Cilj konferencije bio je da se pruži doprinos jačanju rodne ravnopravnosti i razmijene dobre prakse u cilju osnaživanja žena i unapređenja institucionalnih odgovora na ovaj oblik nasilja”, istakli su.
Kako su kazali, posebnu vrijednost konferenciji dalo je prisustvo i učešće uglednih predstavnica institucija za rodnu ravnopravnost iz zemalja regiona: Samre Filipović-Hadžiabdić, direktorice Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Višnje Ljubičić, pravobraniteljke za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, i Brankice Janković, povjerenice za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije.
“Njihovo prisustvo dodatno je naglasilo značaj regionalne saradnje, koja predstavlja ključni faktor u zajedničkom odgovoru na izazove rodne neravnopravnosti i nasilja nad ženama. Kroz razmjenu iskustava, znanja i modela dobre prakse, region Zapadnog Balkana može jačati institucionalne mehanizme i stvarati sigurnije okruženje za svaku ženu”, naglasili su.
Na konferenciji su, dodali su, govorili i Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, aktivistkinje iz nevladinog sektora Marina Vujačić i Biljana Zeković, kao i dr Vojislav Miketić, predstavnik Udruženja ginekologa i akušera Crne Gore.
“Učesnice i učesnici konferencije su istakli da borba protiv akušerskog nasilja zahtijeva sistemski i intersektorski pristup, uključujući edukaciju medicinskog osoblja, jačanje komunikacijskih kapaciteta u zdravstvenim ustanovama, kao i podršku ženama u svim fazama reproduktivnog zdravlja”, poručili su.
Kako su zaključili, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava nastavlja da podržava inicijative koje doprinose izgradnji pravednijeg i rodno ravnopravnog društva, te poziva sve akterke i aktere – iz institucija, civilnog sektora i međunarodne zajednice – na dalju saradnju i zajedničku akciju u borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama.
