Nakon teške 2023. godine, crnogorsko malinarstvo nalazi se na ivici opstanka. Nekoliko stotina porodica u sjevernom dijelu zemlje, posebno u bjelopoljskom kraju, više ne mogu da se oslone na ovu do juče perspektivnu poljoprivrednu granu.
Suština problema leži u drastičnom padu potražnje na evropskom tržištu, gubitku tradicionalnih partnera iz regiona, kao i u nedostatku radne snage, što je prouzrokovano masovnim migracijama sa sela.
– Ovaj sektor je doživio kolaps zbog globalne krize i rata u Ukrajini. Naši partneri iz Srbije i BiH nisu mogli da prihvate količine koje su pristizale i iz Crne Gore, a cijene su dramatično pale. Uz to, nedostaje radne snage, što dodatno komplikuje situaciju – kaže za „Dan“ Andrija Delić, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koji je ujedno i jedan od najistaknutijih malinara u regionu.
On ističe da je država konačno odlučila da pomogne malinarima.
– Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputilo je zahtjev ministru finansija Aleksandru Vukoviću i on je odobrio pomoć u visini od 300.000 eura iz budžetske rezerve za podršku sektoru koji je pretrpio velike gubitke tokom 2022. i 2023. godine. Očekujem da će ministar Vladimir Joković u najskorijem roku predložiti Vladi usvajanje ovog zaključka, nakon čega će malinari konačno dobiti ono što im pripada i da će malinarstvo `stati na noge` – ističe Delić i dodaje da su proizvođači i hladnjačari u više navrata tokom 2022. i 2023. godine upozoravali državu na rizike, a Ministarstvo finansija je u potpunosti razumjelo ozbiljnost problema i izrazilo spremnost da interveniše.
– Uz hitno usvajanje odgovarajućeg zaključka Vlade, sredstva će biti dostupna malinarama u narednom periodu – kaže Delić.
Uništeni malinjaci i napuštene hladnjače postali su simbol propasti ulaganja države od skoro pet miliona eura u ovaj sektor tokom prethodnih godina. Ipak, s obzirom na to da je malinarstvo nekada predstavljalo „žilu kucavicu“ sela na sjeveru, postoji nada da se, uz odgovarajuću strategiju i podršku, situacija može stabilizovati.
– Došlo je do vremenskog vakuuma sa isplatom usljed mnogobrojnih problema koje je 44. Vlada rešavala. Jedan od tih problema je isplata finansijskih sredstava radnicima koji su bili kolateralna šteta sumnjivih privatizacija, pljačke državnih preduzeća i namjernog uvođenja u stečaj da bi se preduzeća prodala za jedan euro – kaže on i pojašnjava da u bjelopoljskoj opštini više od 500 porodica živi od malinarstva, a za mnoge je to jedini izvor prihoda. Istina, sve je manje malinara, jer su mnogi usljed krize sa plasmanom proizvoda uništili svoje malinjake.
– Gašenje ove djelatnosti znači i gašenje života u mnogim selima – naglašava Delić i dodaje da je „kroz loše privatizacije, namjerno zapostavljanje sela, a često i pljačku u ime razvoja, uništavanje agrara započeto mnogo prije ove vlade“.
– Radićemo sve što možemo da ispravimo posljedice te politike, ali šteta je ogromna – zaključuje Delić.
Funkcioner i aktivni poljoprivrednik
Delić dodaje da su mnogi politički faktori na sjeveru i u Bijelom Polju javno prozivali aktuelnu vlast da je država zaboravila na malinare.
– Kao da sam i ja odlazeći za Podgoricu okrenuo glavu poljoprivredi. Samo da ih upoznam sa činjenicom da sam ja i dalje poljoprivrednik. Zasadio sam 1,5 tona krompira, pripremam 20.000 strukova kupusa, kao i druge kulture. To sam radio i prije stupanja na funkciju, to ću raditi i poslije funkcije jer od poštenog rada se nikada nisam sklanjao – naglašava Delić.
Izvor: Dan
