U više sela u okolini Bijelog Polja pojavili su se medvjedi i od tada mještani, mahom poljoprivrednici i stočari, žive u strahu.
U pitanju su sela Modri Do, Okladi, Grančarevo, Golubače, Jabučno i Pape, koja se nalaze na svega nekoliko kilometara od grada. Poljoprivrednici sa kojima smo razgovarali traže da ih država zaštiti od opasne zvijeri, s obzirom na to da se radi o zaštićenoj vrsti. Pojava ove opasne zvijeri registrovana je ranije i u okolini Nikšića, gdje je napravila krvavi pir u mnogim stočarskim gazdinstvima, zatim i u Plavu, Mojkovcu…
Marko Dragić iz sela Okladi, stočar koji ima 80 grla ovaca, deset govedi i 20 koza, a koji živi sam, ističe da je krajnje vrijeme da ih neko zaštiti od medvjeda.
„Minule srijede, jedan moj komšija iz Modrog Dola javio je, i sve snimio, da se u tom kraju pojavio medvjed. Pronađeno je više tragova medvjeda. Ovo je alarmantna situacija“, kaže Dragić.
On dodaje da je njegov stočni fond desetkovan i da je sve to djelo medvjeda koji se odomaćio u tom kraju.
„Više ovaca mi je nestalo. U aprilu je nestala jedna ovca. U maju mi je nestalo nekoliko ovaca. Uvjeren sam da je ovo krvavi pir medvjeda. Dešavalo se da zateknem preplašeno stado“, priča Dragić.
Kako smatra, izgleda da je onima koji vrše vlast više stalo do medvjeda nego do ljudi, jer njih štite, a stanovnike ne štiti niko.
„Ne daj Bože da neko od nas ustrijeli medvjeda u samoodbrani. Poslali bi nas zatvor, a mi samo spasavamo živote. Izgleda da bi nas kaznili ako bi nas napao medjved, a mi mu se suprotstavili. Spasavajte nas, jer svi kažete da treba da se oživi selo i da se bavimo poljoprivredom, odnosno stočarstvom“, naglašava Dragić.
Mještanin Čeoča Milinko Krgović kaže da odavno nije zapamćena pojava ove životinje u ovom kraju.
„S obzirom na to da se mještani u ovom kraju bave i stočarstvom, strahujemo za svoj stočni fond. Takođe, u strahu smo i za svoje živote jer se radi o opasnoj zvijeri, pa smo, u mjeri mogućeg, počeli izbjegavati kretanje kroz šumu. Zato apelujemo na nadležne da nešto preduzmu, da nas i naš stočni fond zaštite prije nego što se desi nešto nepredviđeno i bude težih posljedica“. kazao je Krgović za „Dan“.
Apeluje da Vlada, odnosno resorno ministarstvo donese odluku o čipovanju medvjeda kako bi pratili njihovo kretanje i na taj način zaštitili i mještane i njihov stočni fond.
„S obzirom na to da je zabranjeno posjedovanje oružja, ne znamo kako da se zaštitimo od ove zvijeri. Zato pitamo nadležne šta će preduzeti da nas zaštite dok ne bude kasno“, ističe Krgović.
Predsjednik Lovačke organizacije Bijelo Polje Darko Raičević kaže da su informisani da su se pojavili medvjedi, ali nijesu u mogućnosti da preduzmu bilo šta po tom pitanju.
„Na području bjelopoljskog lovišta, kojim mi gazdujemo, koje je na oko 100 hiljada hektara površine i jedno je od najvećih u Crnoj Gori, znamo po registru da imamo jedanaest komada mrkog medvjeda. Ipak, ono što je sigurno jeste da ih sada ima višestruko više. Šta je razlog, to je posebno pitanje. Imamo situaciju da je lovište bogatije svim vrstama divljači, da im je u lovištu omogućen normalan boravak, da su nam opustjela sela, pa se oni mirno kreću i borave“, kazao je Raičević.
Dodaje da je u posljednje vrijeme sve više prijava mještana da ima tragova medvjeda u njihovoj okolini.
„Prije nekoliko dana prijavljeno je da se medvjed pojavio u Okladima – Modrom Dolu, ima ga u Vranešu, na Baricama, kao i u Koritima i Ivanju, a jedan se kreće na relaciji Dobrakovo–Unevina–Mioče. Takođe, tragovi su viđeni i na Goricama“, rekao je Raičević.
Smatra da čipovanje medvjeda, što se predlaže, neće donijeti boljitak, jer će oni i dalje biti na području lovišta.
„Lovcima su vezane ruke, i zato Ministarastvo poljoprivrede mora nešto preduzeti“, istakao je Raičević.
Tragovi medvjeda viđeni su i na dijelu sjeverne bjelopoljske strane planine Bjelasice. Jedan od katunjana kaže da je to blizu mjesta gdje su sa stokom izdigli sve malobrojniji katunjani.
„Strahujemo od medvjeda, da ne napravi krvavi pir. Bilo je ranijih godina sporadičnih napada i zato se mora preduzeti napor da država konačno riješi ovaj problem i čipuje medvjede, ili da nađe neki drugi način i zaštiti nas kako bismo se nesmetano bavili stočarstvom“, apeluje ovaj Bjelopoljac.
Podsjećamo, na cijelom području sjevera Crne Gore, posebno u blizini planinskih masiva poput Ljubišnje, Golije, Durmitora, Biogradske gore i Prokletija, sve češće se bilježi prisustvo medvjeda u blizini naselja. Medvjedi sve češće dolaze blizu kuća, a na području Golije, Banjana i nikšićkih Rudina ovog proljeća pričinili su znatne štete upadajući u stada sitne i krupne stoke.
Iako je medvjed strogo zaštićena vrsta u Crnoj Gori, rast njihove populacije i promjene u njihovom ponašanju iziskuju hitne i sistemske mjere države.
Ministarstvo: Formirali smo Interventni tim
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za „Dan“ su kazali da su formirali Interventni tim, kao uže operativno tijelo koje sarađuje sa lokalnim korisnikom lovišta, upravljačem zaštićenog područja, lokalnim stanovništvom i drugim zainteresovanim grupama.
„Prilikom pojave mrkog medvjeda koji izaziva probleme (ne bježi od ljudi, pravi štete u naselju, traži hranu iz ljudskih izvora, predstavlja opasnost i za ljude i dr.), potrebno je preduzeti mjere odvraćanja medvjeda od nepoželjnih oblika ponašanja (uklanjanje izvora hrane, sprečavanje pristupa i pokušaji tjeranja, odnosno plašenja). Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja. Ako medvjed nastavi da izaziva probleme i predstavlja opasnost, Akcioni plan za 2025. godinu ostavlja mogućnost interventnog odstrela takvih jedinki. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ima puno razumijevanje za sve probleme sa kojima se susreću poljoprivrednici, stočari i mještani seoskih područja, kojima stoji na raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje, u skadu sa važećim propisima i planovima“, naveli su iz tog vladinog resora.
Mnogi ne smiju da izađu iz kuće
Zbog pojave medvjeda na području bjelopoljske opštine, prije svega na obroncima Bjelasice, veliki dio onih koji egzistenciju obezbjeđuju branjem šumskih plodova, prije svega pečurki i borovnica, ne smiju da odlaze u berbu. Kako kažu, zbog toga će izgubi mogućnost da ostvare značajnu zaradu, kojom dopunjavaju kućni budžet.
„Svake proljećne i ljetnje sezone lokalno stanovništvo se oslanja na berbu smrčka, vrganja, lisičarke i drugih šumskih plodova, kao na važan izvor dodatne zarade. Tim sredstvima mnogi kupuju ogrev ili namirnice za spremanje zimnice. Ove godine planina je postala teritorija na kojoj vladaju medvjedi.Svi se plaše. Niko ne smije da ide u šumu. Ljudi mi se žale da ne smiju ni da izađu iz naselja, a kamoli da idu u branje pečurki“, kazao nam je jedan mještanin.
Izvor: Dan
