Sadržaj
Zdravstveni radnici mogu da prime samo simbolične poklone vrijednosti do 50 eura, godišnji limit je sto eura, i jasno se zabranjuje primanje novca, dragocjenosti i hartija od vrijednosti. Etički komitet ili etičko tijelo zdravstvene ustanove baviće se izvještajima o potencijalnom primanju mita ili poklona.
Sve to je, pored ostalog, predviđeno predloženim zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji su juče jednoglasno podržali članovi skupštinskog odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Ministar zdravlja Vojislav Šimun je na sjednici rekao da se ovim aktom stvara zakonski okvir za borbu protiv korupcije unutar zdravstvenih ustanova.
– To je bio jedan od predmeta koji je opterećivao našu javnost – rekao je ministar.
Šimun je precizirao da su kroz ponuđeni zakon definisali pojmove: sukob interesa, korupcija i privatni interes, te da sve to predstavlja osnov za identifikaciju i sankcionisanje neetičkog ponašanja.
Tokom diskusije poslanici su pohvalili ponuđena rješenja i saopštili da se nadaju da će u praksi biti primjenljiva.
Kontrole ljekara
Šimun je istakao da je propisom regulisana i veća transparentnost dopunskog rada zdravstvenih radnika. Obrazložio je da ne treba da se zabranjuje nekome ta vrsta rada, jer kada bi tražili od zaposlenih da se izjasne da li će raditi privatno ili u javnom sektoru, kako je kazao, to bi moglo dovesti do odliva najkvalitetnijeg kadra koji je važan za edukaciju mlađih ljekara. Ministar je istakao da se taj resor odlučio za rješenje kojim će da se propiše kako treba da izgleda saglasnost za rad u privatnim ustanovama. Naveo je da će se precizno navesti u kojim ustanovama će ljekar moći da radi, kojeg dana i koju satnicu. Šimun smatra da će se na taj način moći uspostaviti dobar kontrolni mehanizam, te da će zdravstveno sanitarna inspekcija moći kontrolom tih rješenja i uvidom stanja na terenu sprovoditi kaznenu proceduru.
– Represivan zakon nije dobro rješenje – naveo je ministar Šimun.
Ministar je na sjednici istakao da su unaprijedili okvir kontrole kvaliteta zdravstvene zaštite, te da uvode eksterne, interne, redovne i vanredne kontrole. Objasnio je da očekuje da se na taj način mnogo bolje ,,utegne“ mreža zdravstvenih ustanova u pogledu standardizacije kvaliteta pruženih usluga. Kroz ponuđeni propis uveli su pojam – stručne greške, što podrazumijeva da ljekar koji se ne bude pridržavao standarda i ako se ispostavi da je došlo do ozbiljnih posljedica po pacijenta, Ministarstvo će nakon kontrole dostavljati izvještaj Ljekarskoj komori koja onda pokreće postupak privremenog oduzimanja licence.
Više usluga u domovima zdravlja
Šimun je ukazao i na novinu da se kroz norme akta jača primarna zdravstvena zaštita, odnosno domovi zdravlja u kojima će se uvesti nove usluge – dermatovenerologije, fizikalne medicine, palijativne njege, a sve kako bi se smanjile liste čekanja. Poslanici su tokom diskusije komentarisali da veliki broj osnovnih usluga, čak i više od 80 posto pacijenti mogu da dobiju u domovima zdravlja, te da nema potrebe da idu u Klinički centar gdje se prave liste čekanja. Šimun je precizirao da se preciznije definiše tim izabranog doktora, te da treba osigurati da izabrani ljekari imaju kompetencije iz oblasti porodične, opšte medicine, pedijatrije ili ginekologije.
– Otvaramo prostor za decentralizaciju usluga, smanjujemo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Na kraju sve to dovodi do smanjenje lista čekanja. Povećavamo dostupnost usluga – rekao je Šimun.
On je istakao da su zabilježili nedostatak odgovarajućih specijalnosti, te da su ovim zakonom predvidjeli da ljekar koji želi da specijalizira porodičnu medicinu, pedijatriju, urgentnu medicinu ili medicinu rada, što sve nedostaje u domovima zdravlja, ne mora da čeka 12 mjeseci nakon pripravničnog za ove specijalnosti. Prema njegovim riječima, na taj način žele da motivišu mlade ljekare da se odluče za ove specijalizacije koje možda nijesu popularne, a potrebne su sistemu.
Ministar je kazao da je važna novina što se uvodi rana intervencija kod djece. Preimenovaće, takođe, Nacionalni centar za autizam u centar za rani razvoj.
Novina je i da prvi put u okviru Kliničkog centra otvaraju centar za rijetke bolesti. Proširiće i ulogu Instituta za javno zdravlje, pa je novim zakonom predviđeno uspostavljanje operativnog centra za vanredne situacije, što je evropski standard. Institut će se, između ostalog, baviti i pitanjem gojaznosti, odnosno pratiće ishranu stanovništva, ocjenjivaće i predlagaće određene mjere za unapređenje.
Šimun je zaključio da je ovaj zakon krovni, najvažniji sistemski akt koji je ključni u stvaranju otpornog, pravičnog i savremenog sistema koji će da odgovori na potrebe svakog građanina.
Za implementaciju ponuđenog zakona za tri godine potrebno je da se iz budžeta izdvoji 20,480 miliona eura.
Školski stomatolozi za djecu do 18 godina
Predloženim zakonom propisano je da se uvodi stomatološka zdravstvena zaštita djece do 18 godina koju će da pruža školski doktor stomatologije. Ministar Šimun je istakao da neće braniti pacijentima ostvaruju uslugu preko privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima država ima zaključen ugovor.
– Ovo je mreža koja će se razvijati. Opremamo 56 ambulanti. Tamo gdje nema ambulante može se usluga koristiti kao do sada na definisan način – rekao je on.
Pojedini poslanici su pohvalili ovu novinu, ističući važnim vraćanje stomatoloških usluga u vaspitno-obrazovne ustanove. Kazali su i da su stomatolozi nezasluženo izašli iz javnog zdravstvenog sistema.
Montefarm može da snabdijeva i privatne ustanove
Novim zakonom propisano je i da se proširi djelokrug dejstva Montefarma, te je propisano da može da snabdijeva ne samo državne, već i privatne i druge pravne subjekte.
Ministar Šimun je kazao da na taj način žele da jačaju ulogu Montefarma u konkurentnosti, te da ta ustanova postaje centralna tačka u distribuciji ljekova i medicinskih sredstava.
– Jačamo kontrolu tržišta i omogućavamo racionalnije upravljanje zalihama – kazao je Šimun.
Izvor: Pobjeda
