Sadržaj
U više gradova u Crnoj Gori znatno je pogoršan kvalitet vazduha. Podaci pokazuju da je najlošije stanje u Baru i Podgorici, odnosno u gradovima u kojima su bili aktivni požari – ocijenila je za Pobjedu iz NVO Green Home Azra Vuković.
Ona je upozorila da je na osnovu podataka dostupnih na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine najgore stanje u Podgorici, na mjernoj stanici Gornje Mrke, gdje se mjere visoke koncentracije azot dioksida i ozona, koji nastaju kao posljedica požara.
– U Crnoj Gori pogoršan kvalitet vazduha uglavnom karakteriše zimske mjesece, kada zbog individualnog grijanja i meteoroloških uslova imamo povećan sadržaj zagađujućih materija u vazduhu. Međutim, posljednjih dana svjedočimo seriji ozbiljnih požara koji su aktivni širom Crne Gore i koji kao rezultat, osim materijalnih gubitaka, te gubitka biljaka i životinja, znatno doprinose i pogoršanju kvaliteta vazduha. U više gradova u Crnoj Gori znatno je pogoršan kvalitet vazduha, a podaci pokazuju da je najlošije stanje bilo u Baru i u Podgorici, odnosno u gradovima u kojima su bili aktivni veliki požari. Zabilježeno je i znatno povećanje PM2.5 i PM10 u Podgorici, a o čemu su građanima dostupni ažurirani podaci na aplikaciji vazduh.me. Povećane koncentracije ovih materija imaju značajan uticaj na zdravlje građana i na stanje životne sredine – kazala je Vuković.
Pogoršan kvalitet vazduha, kako je pojasnila, i te kako ima uticaja na zdravlje građana, posebno ranjivih kategorija poput hroničnih bolesnika, starijih ljudi i djece.
– Preporučujemo da građani redovno prate savjete Instituta za javno zdravlje te da se u što većoj mjeri
izbjegava boravak na otvorenom, posebno u neposrednoj blizini požara i opožarenih mjesta. Kratkoročno posmatrano, preporučuje se izbjegavanje izlaganja ovako zagađenom vazduhu, posebno za ranjive grupe, izbjegavanje fizičkog napora u otvorenom prostoru dok traje požar, te izbjegavanje boravka na otvorenom prostoru gdje smo direktno izloženi tom vazduhu. Dugoročno posmatrano, zelene površine nam pomažu da poboljšamo kvalitet vazduha te bi trebalo raditi na obnavljanju opožarenih područja. Svakako, podrazumijeva se da aktivnosti na obnavljanju opožarenih područja moraju da budu vođene stručno kako se ne bi napravila veća šteta nego korist – istakla je Vuković.
Oporavak prirode
Na naše pitanje koliko je potrebno vremenski da se ponovo regeneriše priroda koja je uništena požarima ona je odgovorila da je jako teško u ovom trenutku govoriti o periodu koji će biti potreban za oporavak prirode dok su požari i dalje aktivni i još se ne zna kolike su posljedice od njih.
– Ono što zasigurno znamo jeste da je ovo ozbiljna šteta po prirodu ove države, po biljni i životinjski svijet, po biološku raznolikost, a posljedice ovih požara će se osjećati dugi niz godina nakon što se ovo stanje stabilizuje. Požari ostavljaju brojne posljedice pa tako imamo trenutni gubitak vegetacije i skloništa za životinjske vrste, kao i smrt ili povređivanje životinja koje ne mogu pobjeći. Zatim, imamo zagađenje zemljišta i vazduha kao posljedicu sagorijevanja, pri čemu se u vazduh oslobađaju visoke koncentracije zagađujućih čestica, a na zemljištu se talože materije koje mijenjaju hemijski sastav zemljišta. Uništavanje vegetacije smanjuje sposobnost tla da zadržava vodu, stvara se rizik od erozije, klizišta i bujičnih poplava, ali ispiranje tih materija u vodene ekosisteme – poručila je Vuković.
Dugoročno posmatrano, kako je objasnila, požari dovode do gubitka biodiverziteta ili biološke raznolikosti.
– Neke vrste se oporavljaju brzo, a neke, posebno rijetke i ugrožene, znatno sporije. Otvara se prostor invazivnim vrstama i mijenjaju se ekosistemi. Požari ne samo da ubrzavaju klimatske promjene, već i umanjuju sposobnost prirode i društva da se na njih prilagode – zaključila je Vuković.
Što su PM čestice
Čestice PM2.5 i PM10 su čestice u vazduhu koje su različite veličine i mogu imati drugačiji uticaj na zdravlje.
PM10 su manje od 10 mikrometara i uključuju sve čestice koje su manje od 10 mikrometara u prečniku. Mogu se lako udisati i doseći gornje djelove disajnih puteva izazivajući probleme kod osoba sa respiratornim i srčanim oboljenjima.
PM2.5 su čestice manje od 2,5 mikrometara i još su sitnije i mogu da prodru duboko u pluća i krvotok. Zbog svoje veličine, često su najopasnije jer mogu izazvati ozbiljne respiratorne bolesti, srčane i druge zdravstvene probleme. Ukratko, veće čestice (PM10) mogu izazvati iritaciju disajnih puteva, dok su PM2.5 još štetnije jer mogu prodrijeti dublje u organizam i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Sedmog februara 2024. godine Agencija za zaštitu životne sredine EPA USA donijela je novi standard za PM u vazduhu. On je usklađen sa najnovijim naučnim dostignućima, koja naglašavaju značajnu povezanost čestičnog zagađenja (Particulate Matter – PM) i zdravlja.
– Zato su pooštreni zahtjevi koji se odnose na PM čestice. Dozvoljena granična vrijednost koja se smatra zdravstveno bezbjednom je sada mnogo niža – kako se ističe u standardu EPA USA. Podjela čestica na PM1, PM2.5 i PM10 nastala je radi lakšeg razumijevanja njihovih dimenzija, navodi se u standardu EPA.
Kako objašnjavaju, svaka veličina PM (particulate matter) predstavlja kumulativni zbir svih manjih veličina.
– PM10 sadrži sve veličine čestica manjih od 10 µm uključujući i PM2.5 i PM1.
– PM5 sadrži sve čestice manje od 2,5 µm uključujući i PM1.
– PM1sadrži sve čestice manje od 1µm.
EPA je revidirala godišnji nacionalni standard kvaliteta ambijentalnog vazduha sa aspekta zdravstvenih uticaja istog i smanjila dozvoljeni nivo finih čestica u vazduhu.
– Dozvoljeni nivo čestica manjih ili jednakih od 2,5 µm (PM2,5) smanjen je sa 12 na 9 µg/m3. Ovi pooštreni propisi treba da doprinesu višem stepenu čistoće vazduha za porodice, radnike i zajednice, i na taj način doprinesu unapređenju ukupnog zdravlja. Sljedstveno novim graničnim vrijednostima sadržaja PM 2,5 u vazduhu, EPA je ažurirala i granice indeksa kvaliteta vazduha AQI (Air Quality Index). Granična vrijednost između dobrog (zelenog) i umjerenog (žutog) kvaliteta vazduha je smanjena na 9 µg/m3. Promijenjene su i granične vrijednosti između nezdravog, veoma nezdravog i opasnog indeksa kvaliteta vazduha. Tako se sada opasnim po zdravlje smatra sadržaj finih čestica od 225,5 µg/m3 umjesto ranije vrijednosti od 250,5 µg/m3- navodi su EPA.
Zašto novi standard za PM u vazduhu?
Najnovija naučna dostignuća, na kojima je nov standard zasnovan, naglašavaju povezanost čestičnog zagađenja vazduha sa mnogim oboljenjima, a posebno sa oboljenjima srca i pluća. Nažalost, čestično zagađenje utiče i na rađanje, stopu smrtnosti novorođene djece, utiče na mentalno zdravlje, ali i zdravlje očiju.
Posebno negativne zdravstvene uticaje ovo zagađenje ima na osjetljivije grupe stanovnika – djecu, trudnice, starije osobe i osobe sa osjetljivim zdravljem.
Brojne studije su istakle kako mikroskopski fine čestice mogu da prodru duboko u pluća, što dovodi do porasta broja različitih zdravstvenih problema, uključujući napade astme. To se oslikava na povećanom broju dana izostanka iz škole ili sa posla. Međutim, dovodi i do povećanja broja srčanih udara. Tako se stvara povećana potreba i za skupim intervencijama hitne pomoći. Posljedice su i prerane smrti.
Dozvoljene granične vrijednosti za PM10 i PM2.5 čestice su različite u Evropskoj uniji i prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). EU propisuje 40μg/m3 za PM10 i 25μg/m3 za PM2.5, dok SZO preporučuje 20μg/m3 za PM10 i 10μg/m3 za PM2.5.
Zašto je dim štetan po zdravlje?
Iz Instituta za javno zdravlje su kazali da je dim rezultat nepotpunog sagorijevanja, a sastoji se od sitnih čestica, gasova i vodene pare.
– Osim gasova kao što su ugljen-monoksid, ugljen-dioksid, sumpor-dioksid, oksid azota, iritantnih isparljivih organskih jedinjenja i slično u dimu se nalaze i čestice malog promjera – takozvane praškaste čestice. Udisanje dima utiče štetno na zdravlje. U najvećem riziku od udisanja dima su osobe sa hroničnim bolestima srca/ ili pluća i astmom. Djeca, trudnice i stariji ljudi predstavljaju grupe stanovništva koje su osjetljive na štetne efekte zagađenja vazduha u odnosu na opštu populaciju. Koncentracija praškastih čestica u dimu, a naročito onih koje imaju promjer manji od 2 ,5 μm, predstavljaju najveći rizik od udisaja zagađenog vazduha po zdravlje – navodi se na sajtu Instituta.
Oni su upozorili da pri dužem izlaganju dolazi do pojave i napredovanja kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja, povećava se smrtnost od tih bolesti, dokazano je i da su kancerogene.
Kako da se zaštitimo?
Iz Instituta su savjetovali da dok se osjeća miris dima nijesu dobri uslovi za boravak vani, bavljenje fizičkom aktivnošću ili izvođenje djece, pa stoga preporučuju izbjegavanje ovih aktivnosti naročito za osjetljive grupe stanovništva.
– Za vrijeme epizoda povećanog zagađenja vazduha preporučuje se boravak u zatvorenom prostoru, sa zatvorenim vratima i prozorima, kako bi se zadržao svježi vazduh unutar prostorija. Ako imate astmu ili neko drugo hronično oboljenje, redovno uzimajte ljekove u skladu sa preporukama ljekara. Ukoliko se simptomi pogoršaju, kontaktirajte/posjetite svog izabranog ljekara. Ukoliko imate simptome bolesti srca i/ili pluća koji mogu biti povezani sa udisanjem dima kao što su kašljanje, otežano disanje, stezanje i bol u grudima, lupanje srca, mučninu, neuobičajen zamor ili vrtoglavicu, obratite se svom izabranom ljekaru ili službi hitne medicinske pomoći – apelovali su iz Instituta.
Izvor: Pobjeda
