Stupio je na snagu novi Zakon o igrama na sreću. Iz Vlade poručuju da će biti bolja kontrola, spriječeno pranje novca, smanjeno maloljetničko klađenje. Sagovornici Radija Crne Gore ukazuju da je učinjen iskorak u ograničavanju reklamiranja kladionica, ali ukazuju na problem online klađenja, aparati u lokalima, te udaljenost objekta od obrazovnih ustanova.
Poruka iz Vlade je jasna, novim Zakonom o igrama na sreću nakon dvije decenije učinjen je iskorak pa će ta oblast biti uređenija, sigurnija i odgovornija.
Iz resora Ministarstva finansija je saopšteno da su stvoreni preduslovi za jaču kontrolu, veće prihode, suzbijanje pranja novca i što je ključno bolja zaštita maloljetnika od te pošasti.
U Udruženju roditelji ocjenjuju da je sve kako kaže za naš radio Kristina Mihailović ostalo manje-više isto. Sporna je, ukazuje, udaljenost od školskih objekata, koje se sada mjeri vazdušnom linijom i iznosi 150 metara.
“I kako piše u zakonu se mjeri u odnosu na ulazak u objekat škole što je značilo i što je u stvari se vjerovatno insistiralo i mjeri svaki metar bio važan da se dobije i na tom nekom prostoru, tako da kažem, koji podrazumijeva školska dvorišta. Jer znate da je veliki broj škola ima izuzetno velika dvorišta što takođe bi moglo da utiče i na tu udaljenost, ali i taj podatak nam je negdje pokazao da su zaista se trudili maksimalno da ostanu u tim nekim okvirima da budu što bliže školama”, rekla je Mihajlović.
Razočaravajuće je konstatuje naše sagovornica i što nije prošla inicijativa da zakon obuhvati vrtiće kao obrazovne ustanove.
“I čini se da se ovoga puta mnogo više vodilo računa o interesima priređivača nego što se trebalo voditi računa o maloljetnicima, jer to nije mali problem u državi Crnoj Gori. Naravno nisu priređivački gadan na sreću jedini krivci zbog toga nego upravo imamo i ulogu porodice u cijeloj ovoj priči.
Pozitivna odredba u Zakonu o igrama na sreću je zabrana reklamiranja u terminu od 6 do 22 sata ali i rješenje da logo kladionica ne bude na dresovima djece sportista.
“Što se tiče reklamiranja u medijima, nisam baš sigurna da djeca gledaju tradicionalne medije i da će to naše značanje uticati i na njihov svijest u vezi sa igrama na sreću i upotrebom igara na sreću. Ostalo nam je naravno ova oblast društvenih mreža koju oni koristiti od malih nogu, ali to je opet nešto što jeste komplikovanije zaštititi”, rekla je Mihajlović.
Analitičar Davor Dokić smatra da je napredak u odnosu na dosadašnje zakone učinjen upravo u ograničavanju reklamiranja kladionica.
“Mislim da je na ovaj način da doprinose da se ipak to dovede u neke zakonske okvire, da se smanji reklamiranje kladionica i da se pokuša smanjiti broj maloljetnika koji, nažalost, u velikom provcetu učestvuju u kladioničarskim aktivnostima”.
Mihajlović je ukazala i na problem aparata koji su postavljeni u lokalima, pa su, ocijenjuje, i tekako dostupni deci. “Opet su ti kafići u blizini škola i opet su dostupna djeci”, rekla je Mihajlović.
Na problem online klađenja ukazao je i Dokić.
“To je nešto što je dostupno svima. Sa kompjutera, telefona možete da se kladite i na taj način doprinosite kladioničarskoj industriji koja obrće milijardu eura”.
Inače, evropska istraživanja iz prošle godine pokazuju da se dvije trećine ili 65 procenata učenika kockalo za novac putem internet platformi u kombinaciji sa klađenjem u objektima.
Najveći udio zabilježen je u Švedskoj čak 81%, Sloveniji 77%, na Kosovu i Islandu 76%, a u Crnoj Gori 75%. Iza nas su Bugarska i Slovačka, a najmanje klađenja maloljetnika bilježi Italija sa 28%.
Izvor: Radio Crne Gore
