Vlast i opozicija saglasni su da je potrebno više transparentnosti i dosljednosti u političkom djelovanju. Ipak, kako podcrtavaju, bez stranaka nema demokratije, niti funkcionalnih institucija. Neophodno je, ističu, sazrijevanje i političara i birača.
To što, prema raznim istraživanjima javnog mnjenja, građani najmanje vjeruju političkim partijama ne iznenađuje naše sagovornike. I u vlasti i u opoziciji saglasni su da se u javnosti nerijetko stiče utisak da političari prvenstveno vode računa o uskostranačkom, a ne opštem interesu.
Nezadovoljstvo građana radom i djelovanjem partija nekada se manifestuje kao izborna apstinencija, što bi, kako kaže potpredsjednik SKupštine Nikola Camaj iz Albanskog foruma, trebalo da zabrine političare.
Ipak, bez stranaka nema demokratije, niti funkcionalnih institucija, podcrtava Camaj. Mora se, poručuje, naći način da se poveća povjerenje glasača u političke organizacije.
„Ali naš dodatak mora da bude povratak povjerenja kroz veću transparentnost, dosljednost i stvaran dijalog sa građanima. Da se ljudi aktivnije uključuju u politički život, jer samo kroz zajedničko djelovanje možemo mijenjati sistem na bolje“, smatra Camaj.
Iznevjerena očekivanja, odnosno neispunjena obećanja, jedan su od glavnih razloga niskog povjerenja u partije, smatra Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore. Kada se političari domognu vlasti, oni počnu da se ponašaju po istoj matrici kao njihovi prethodnici, tvrdi Dobričanin.
„Ta matrica je neki boljitak koji nije opšti, već samo lokalizovan na političku partiju i ljude koji su za tu političku partiju“, kazao je Dobričanin.
Politika, ipak, može da bude principijelna i poštena, ali je neophodno sazrijevanje kako političara, tako i birača, ističe Dobričanin.
„Mislim da ipak na kraju krajeva ljudi kvare politiku, a ne politika ljude. Politika može da bude principijelna i može da bude maksimalno kvalitetna, ali očigledno je da mi još uvijek nismo ni kao narod, a ni kao političari sazreli i dostigli taj jedan civilizacijski nivo. Pitanje je da li ćemo ga ikada i dostići“, ocjenjuje Dobričanin.
Da je nestalnost politika ono što izaziva podozrenje kod građana prema strankama, uvjeren je i lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
„Takođe gledaju neprincipijelne koalicije i ponašanja. Mnoge stranke kao i mnogi političari nastupaju u okviru jednog mandata, pri čemu im je samo važno kako da osiguraju naredni, lišeni svake strategije“, ističe Vuksanović.
Važan aspekt ove priče je to što partije, izuzev eventualno lošijeg rezultata na izborima, ne mogu na drugi način biti kažnjene zbog neodgovornog ponašanja, naglašava analitičar Stefan Đukić.
„Jer jedino što možemo su izbori, a na izborima su sve te partije skupa, u koje sve podjednako imamo malo povjerenja, te samim tim zbog sistema kakav je uspostavljen i u kojem živimo one ne rade ništa da bi to promijenile, jer nije ih pretjerano zaboljalo to što su organizacije sa najmanje povjerenja u državi“, naglasio je Đukić.
Podsjetimo, prema jednom od istraživanja Centra za građansko obrazovanje, crnogorski građani najviše povjerenja imaju u vjerske zajednice, policiju i obrazovni sistem, a najmanje u medije i političke partije.
Izvor: RTCG
