Crna Gora je spremna da preuzme predsjedavanje Berlinskim procesom, a njeno vođstvo ovom diplomatskom inicijativom naredne godine ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić na Samitu Berlinskog procesa, koji se danas održava u Londonu.
Premijer Spajić učestvuje na Samitu na poziv predsjednika Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Kima Stamera, a diskutuje se o stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskoj saradnji u regionu,
Govoreći na plenarnoj sesiji, Spajić je istakao da je 2026. godina posebno važna za Crnu Goru jer, između ostalog, planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja i formalno zaključi pristupne pregovore.
„Naredne, 2026. godine ne samo da obilježavamo 20 godina od obnove državne nezavisnosti, već ćemo biti domaćini Samita EU–Zapadni Balkan i preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope. U ovom duhu, i s obzirom na značaj koji Berlinski proces ima za Crnu Goru, sa zadovoljstvom objavljujemo ovu informaciju zajedno sa našim partnerima – prije svega Ujedinjenim Kraljevstvom i Njemačkom – da smo, kao država, spremni da preuzmemo i predsjedavanje Berlinskim procesom naredne godine“, naveo je premijer Spajić.
Kako je kazao, ovu odgovornost Crna Gora prihvata sa odlučnošću i čvrstom posvećenošću da nadograđuje ovogodišnje uspjehe.
„S našim vođstvom, zalagaćemo se za ubrzanu implementaciju Zajedničkog regionalnog tržišta i Zelene agende, unaprijeđenu transparentnost i produbljenu saradnju u digitalnim, zelenim i bezbjednosnim inicijativama, kao i u oblastima mobilnosti, obrazovanja, nauke i inovacija“, rekao je predsjednik Vlade i dodao:
„Vrijeme je da Zapadni Balkan bude prepoznat kao naredna evropska razvojna zona. Dopustimo da naše političke riječi prate ekonomska djela – kako bismo obećanje Berlinskog procesa pretvorili u blagostanje koje će svaki građanin našeg regiona osjetiti“.
Predsjednik Vlade zahvalio je domaćinu, Ujedinjenom Kraljevstvu, na izuzetnoj organizaciji i vođstvu ovogodišnjeg Samita Berlinskog procesa, istakavši da je to potvrdilo trajnu važnost ove platforme za regionalnu saradnju, ekonomsku integraciju i zajedničku evropsku budućnost.
Podsjetio je da je Crna Gora napravila značajan korak naprijed pristupanjem SEPA-i, što je približilo naše kompanije i građane punom učešću u evropskom finansijskom sistemu.
„Ove godine smo vidjeli da, kada Zapadni Balkan i Evropska unija djeluju sa ambicijom i strateškom vizijom, napredak je stvaran i mjerljiv. Od održivih investicionih okvira do usvajanja standarda za zelene obveznice i Regionalne platforme za inovacije, 2025. godina je bila godina opipljivih rezultata. Jednako tako, snažan simboličan i praktičan korak naprijed predstavljalo bi ukidanje roming naknada između Evropske unije i Zapadnog Balkana. Ostvarivanje „Rominga kao kod kuće“ poslalo bi snažnu poruku jedinstva i ravnopravnosti, povezalo naše građane na najdirektniji mogući način i ojačalo jedinstveno digitalno tržište koje nas sve povezuje“, rekao je premijer Spajić.
Govoreći o bezbjednosti, premijer je naglasio značaj Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana — WB3C u Crnoj Gori.
„Ova inicijativa, koju podržavaju Francuska, Slovenija i Crna Gora, predstavlja svijetli primjer kako regionalna i evropska saradnja mogu ojačati našu kolektivnu odbranu u digitalnoj sferi. Sa velikim zadovoljstvom pozdravljam planove Ujedinjenog Kraljevstva da se pridruži ovoj inicijativi i pruži finansijsku podršku, kao dio regionalnog programa sajber bezbjednosti na Zapadnom Balkanu vrijednog 5 miliona funti“, poručio je predsjednik Vlade.
Kako je istakao, odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, energetska, te bezbjednost hrane i otpornost na klimatske promjene, takođe su dio strateške agende Crna Gore.
„Zapadni Balkan ne može sebi dozvoliti da bude ranjiv — ni usljed spoljnih šokova, ni usljed unutrašnjih podjela. Zato podržavamo inicijative poput Zelene agende za Zapadni Balkan i saradnju u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta, koje jačaju i ekonomsku i stratešku otpornost.
Jedna od tema ovogodišnjeg Samita je i jačanje saradnje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migracija na ključnim krijumčarskim rutama.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa, a balkanski i evropski lideri u okviru ove diplomatske inicijative sastajali su se do sada u Berlinu, Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.
