Na poslanička pitanja danas odgovaraju Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je rekao da su u sektoru bezbjednosti ostvareni impozantni rezultati.
Naglasio je da naredne godine 54 miliona eura ide na nabavku dronova, video nadzora, biometrijskih sistema…
„U normativnom dijelu, MUP je u 2024. bio šampion po usvojenim zakonima i strategija na evropskom putu, vidjeli ste zaslugu oko IBAR-a. Svjedočite nikad jačoj borbi protiv svih vidova kriminala. U borbi u kojoj nema nedodirljivh. Gotovo nedjeljno i mjesečno iamte udare na narko i duvansku mafiju“, rekao je Bečić.
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović pitao je da li će biti nastavljeno sa vetingom u policiji, vojsci, te da li će on biti sproveden i u pravosuđu.
Onima sa druge strane zakona, Bogdanović je poručio da “kada država krene – kukala vam majka”.
“U formalno pravnom smislu”, dodao je on.
Aleksa Bečić je istakao da je veting najvažniji proces za budućnost crnogorskog društva.
„Od njega zavisi da li ćemo uspjeti da izgradimo jake institucije. Veting je zakon, veting je obaveza, taj postupak se vodi potpuno zakonito”, rekao je Bečić u odgovoru Bogdanoviću.
Velika je sreća za Crnu Goru, dodaje Bečić, što imamo v.d. direktora Lazara Šćepanovića.
“Sreća je što imamo takvog profesionalca na čelu policije, kojeg sam upoznao kroz sistem”, rekao je Bečić.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković pitao je Bečića koje mjere sektor bezbjednosti planira da preduzme povodom povećanog broja saobraćajnih nesreća na putevima u Crnoj Gori.
On je rekao da je oblast bezbjednosti u saobraćaju važna tema na koju se posvećuje ogromna pažnja.
Što se tiče statističkih podataka, Bečić je rekao da je u prvih devet mjeseci 2024. godine u saobraćajnim nesrećama smrtno stradalo 47 lica, a za prvih devet mjeseci ove godine stradalo je 40 lica.
U drugoj polovini 2026. godine sto lokacija biće pokriveno stacionarnim radarima
U cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti djeluje se u pravcu unapređenja normative, preventivno-represivnih aktivnosti, unapređenja opreme i tehnologija koje stoje na raspolaganju i izgradnje infrastrukture.
Bečić je rekao da je u prvih devet mjeseci ove godine, po osnovu prekršaja koji se tiču bezbjednosti saobraćaja, uhapšeno 5.600 osoba, dok je prošle godine za prvih devet mjeseci uhapšeno 3.900 lica.
On je rekao da su izuzetno pojačane u tom dijelu preventivno-represivne aktivnosti.
Što se tiče psihoaktivnih supstanci, Bečić je naveo da je za prvih devet mjeseci ove godine testirano 2.100 lica, a pozitivno na psihoaktivne supstance bilo je preko hiljadu. Testiranje je odbilo preko 500 osoba.
„Za ovih devet mjeseci 7.700 vozača je bilo pozitivno na alkohol i sankcionisano u skladu sa zakonom“, rekao je Bečić.
Bečić je rekao da se veliki iskorak pravi što se tiče stacionarnih radara, te dodao da je zatečeno stanje ravno nuli. Dodao je da, kada su došli, formirana je radna grupa koja je radila godinu i po.
„Mislim da će u drugoj polovini 2026. godine sto lokacija u Crnoj Gori biti pokriveno stacionarnim radarima“, rekao je Bečić.
Bečić: Radilo se i prije incidenta na Zabjelu
Bečić je u izlaganju dodao da šta god se dešava u Crnoj Gori pokušava se „nalijepiti etiketa“ sektoru bezbjednosti, čelnicima sektora bezbjednosti. On smatra da je to samo zbog straha od rezultata u borbi protv kriminala, vetinga, reformi, od otvaranja mračnih i teških tema od prije nekoliko decenija koje opterećuju Crnu Goru.
Reagujući na, kako je rekao, manipulaciju koja se tiče navoda da je trebalo da se desi neki incident da bi se neko iz sektora bezbjednosti pozabavio problematikom stranaca u Crnoj Gori, rekao je da to nije tačno.
Istakao je da je u prethodnih godinu i devet mjeseci, dakle prije incidenta na Zabjelu, izdato 15.000 prekršajnih naloga zbog kršenja Zakona o strancima.
„Oko 4.500 ili otkaza boravka ili inicijativa za prestanak boravka. Čini mi se oko 2.300 rješenja o povratku u matičnu zemlju. Oko 1.500 rješenja o zabrani ulaska na graničnom prelazu u Crnu Goru onima koji su pokušali da uđu. Oko 500 rješenja o prinudnom udaljenju ili protjerivanju“, rekao je Bečić.
On je dodao da naravno da se radilo i da će se raditi ne vodeći računa ko je u pitanju već da li krše ili ne krše zakoni Crne Gore.
Problem deponije Mostin u Rožajama
Poslanika Demokratske Crne Gore Albin Ćeman interesovao je problem odlaganja otpada na lokaciji Mostina u opštini Rožaje, kao i li je jasna strategija za rješavanje ovog problema.
Ćeman je podsjetio da je deponija Mostina prvobitno zamišljena kao privremena deponija za odlaganje otpada.
Prema njegovim riječima, ta deponija je smještana duž magistrale, nedaleko od centra Rožaja, i vremenom je postala prava noćna mora ili ekološka bomba za sve građane i građanke opštine Rožaja i okruženja.
Reagujući na komentar poslanika Ćemana da je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić prepoznat kao ministar koji gasi ekološke požare u Crnoj Gori, Ćulafić je naveo je još jedan argument u prilog Ćemanovoj ocjeni, a to je da je zatvorena odnosno sanirana deponija u Mojkovcu.
Takođe, Ćulafić je dodao da su preduzete konkretne aktivnosti na izgradnji regionalnih centara sjevera i regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću i da je ministarstvo u procesu nabavljanja novčanih sredstava za adaptaciju regionalnog centra na jugu.
Odgovarajući na pitanje poslanika Ćemana u vezi sa deponijom Mostin u Rožajama, Ćulafić je rekao da
je Ministarstvo u stalnoj komunikaciji sa lokalnom samoupravom, Agencijom za zaštitu životne sredine i drugim nadležnim organima, kako bi se obezbijedio prekid dosadašnje neadekvatne prakse i uspostavio sistem upravljanja otpadom u skladu sa zakonom i državnim planovima.
On je podsjetio da je Opština Rožaje 2013. godine donijela odluku kojom je lokacija Mostina određena kao mjesto za privremeno skladištenje komunalnog otpada, ali da se otpad kontinuirano odlagao bez sanacije, adekvatne infrastrukture, kontrole i bez ispunjavanja uslova propisanih zakonom.
Ćulafić je istakao da je državnim planom upravljanja otpadom jasno definisano opredjeljenje države ka zatvaranju nesanitarnih odlagališta otpada i uspostavljanju regionalnih sistema upravljanja otpadom.
„U okviru sjevernog regiona, predviđeno je formiranje regionalnog centra za upravljanje otpadom na teritoriji Bijelog Polja, za koji je lokacija već određena, dok je za Rožaje planirana izgradnja transfer stanice sa sortirnicom otpada“, naveo je Ćulafić.
Time se, kako je kazao, stvaraju uslovi za prestanak odlaganja otpada na lokaciji Mostina i njegovo dalje transportovanje ka regionalnom centru.
Prema riječima Ćulafića, iako je lokalna samouprava primarno nadležna za upravljanje komunalnim otpadom, država ne bježi od svoje odgovornosti i spremna je da pruži stručnu, tehničku i finansijsku podršku.
„Spremni smo da učestvujemo u izradi tehničke dokumentacije za sanaciju i zatvaranje deponije Mostina, da podržimo uspostavljanje transfer stanice i reciklažnog dvorišta u Rožajama, te da projekat sanacije uključimo u programe finansiranja kroz IPA fondove, Eko-fond i međunarodne finansijske institucije“, rekao je Ćulafić.
On je kazao da očekuju da Opština Rožaje preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti, uključujući planiranje prostora, obezbjeđenje lokacije i pripremu infrastrukture potrebne za realizaciju ovakvog projekta.
Ćulafić je istakao da se problem deponije Mostina ne može riješiti trenutnim i pojedinačnim mjerama.
„Već isključivo sistemskim pristupom koji obuhvata zatvaranje postojeće lokacije, izgradnju transfer stanice i uključivanje opštine Rožaje u regionalni sistem upravljanja otpadom za sjever Crne Gore“, poručio je Ćulafić.
Ćulafić: Uputićemo Vladi novi predlog za imenovanje Odbora direktora Regionalnog vodovoda
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) će, nakon usaglašavanja stavova među nadležnim institucijama i činiocima, uputiti Vladi novi predlog o razrješenju i imenovanju predsjednika i članova Odbora direktora preduzeća „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, kazao je Ćulafić.
On je odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše, rekao da je MERS u maju podnio predlog Vladi za razrješenje i imenovanje predsjednika i članova Odbora direktora, ali da je taj predlog većinskom odlukom Vlade povučen sa dnevnog reda.
„Ministarstvo će uputiti novi predlog nakon usaglašavanja stavova među institucijama i činiocima, nadležnim i ovlašćenim za predlaganje kandidata“, kazao je Ćulafić.
Bivši predsjednik Odbora Zoran Lakušić je krajem decembra podnio ostavku, a Ministarstvo je tada najavilo da će, nakon konstatovanja ostavke, pristupiti izboru novog upravljačkog tijela u skladu sa zakonom.
Mugoša je pitao i da li je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga donijelo odluku povodom žalbe predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda na rješenje inspektora rada od 28. februara ove godine, kojim je naloženo da se otklone nepravilnosti nastale prilikom zaključivanja ugovora o radu sa izvršnim direktorom Krstom Radovićem, s obzirom na to da, kako tvrdi inspektor rada, on ne ispunjava posebne uslove propisane Statutom društva.
Ćulafić je rekao da MERS nije upoznat sa odlukom Ministarstva rada zapošljavanja i socijalnog dijaloga, povodom te žalbe.
On je kazao da je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ostvario dobit od 1,62 miliona eura na kraju treće kvartala ove godine, da su ukupni prihodi porasli za 10,66 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Dodao je da je pozitivan rezultat ostvaren usljed povećanja prihoda od isporuke vode i prihoda od posebne naknade na investicije za izgradnju objekata na teritoriji opština crnogorskog primorja.
„Na kraju trećeg kvartala 2025. godine ostvareni su ukupni prihodi od 7 miliona i 45 hiljada eura dok su na kraju trećeg kvartala 2024. godine isti 6 miliona 367 hiljada, što kazuje da su prihodi ove godine veći za 678.000 eura ili 10,6 procenata“, rekao je Ćulafić.
Izvor: RTCG
