Predloženim zakonom uređuju se uslovi i način ostvarivanja prava na reprogram dospjelih, a neplaćenih poreskih i neporeskih potraživanja.
“Reprogram se odnosi na dugovanja po osnovu poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit pravnih lica i poreza na dohodak fizičkih lica, kao i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i obaveza prema Fondu rada”, pojašnjeno je u Predlogu zakona.
Precizirano je da će pravo na reprogram imati opštine, fondovi, javne ustanove i lokalna preduzeća koja obavljaju poslove od javnog interesa i koja do stupanja zakona na snagu imaju dospjela, a neplaćena potraživanja.
Izuzeti su, pojašnjeno je u dokumentu, subjekti koji nijesu podnijeli poreske prijave ili koji obavljanjem djelatnosti narušavaju tržišnu konkurenciju.
“Zakon predviđa da se poreski dug može reprogramirati na period do 120 jednakih mjesečnih rata, u zavisnosti od visine duga, uz mogućnost potpunog otpisa kamate i troškova postupka. Minimalni iznos mjesečne rate ne može biti manji od 1.000 eura”, kazali su iz Vlade.
Zahtjev za reprogram podnosi se poreskom organu u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu, a nadležni organ je obavezan da u roku od 60 dana donese rješenje o reprogramu. Tokom trajanja reprograma poreski dužnici neće plaćati kamatu na obuhvaćeni dug, ali će biti u obavezi da redovno izmiruju i tekuće poreske obaveze.
“U slučaju nepoštovanja obaveza iz rješenja, poreski organ će ukinuti reprogram, obračunati kamatu od dana nastanka duga i pokrenuti postupak prinudne naplate”, piše u dokumentu.
Zakon takođe propisuje da se za vrijeme trajanja reprograma prekida zastarijevanje prava na naplatu poreskih potraživanja.
Predlog zakona predviđa vođenje elektronske evidencije o odobrenim reprogramima, dok će se započeti postupci okončati po propisu koji je povoljniji za poreskog dužnika.
Izvor: CdM
