Naime, Zakon o demokratiji i prosperitetu koji je dio šireg zakonskog okvira koji se tiče nacionalne bezbijednosti i sadži jasne obaveze američkih ministarstava vanjskih poslova (Stejt dipartment) i odbrane prema balkanskim državama.
SAD: Duboke zabrinutosti oko demokratije Srbiji, uskoro sankcije protiv osoba koje podrivaju demokratiju
Zakon naglašava da su srbijanski izbori iz 2023. održani u nepravednim uslovima, kao i da postoje duboke zabrinutosti oko demokratije u toj državi. Dodaje se da srpski zvaninici „optužuju mirne demonstrante, opoziciju i civilno društvo da pokušava da destabilizuje vladu“ što je za Kongres zabrinjavajuća tvrdnja koja ugrožava bezbjednost važnih segmenata srbijanskog društva. Važnije, u dijelu gdje se Srbija ne navodi eksplicitno, ali su obrisi jasni, konstatuje se da „korupcija i dezinformacije šire u političkim okruženjima obilježenim autokratskom kontrolom ili stranačkim sukobima”.
Na kraju se najavljuju i sankcije najkasnije 90 dana od datuma stupanja zakona na snagu, i to protiv osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije, kao i zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava kao i svakog „stranog lica za koje se utvrdi da je uključeno ili pokušalo da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanu“.
Ovaj zakon usvojen je u predstavničkom domu u srijedu od strane značajnog broja i Republikanaca i Demokrata i trenutno se nalazi u proceduri u Senatu, a po najavama iz Bijele kuće, on održava pozicije predsjednika Trampa
Još jedna tura sankcija za Srbiju, desnica i ljevica saglasni da je namijenjena Vučiću
Američka carinska i granična služba (izdala je Naredbu o zadržavanju robe) za automobilske gume koje u Srbiji proizvodi kompanija Linglong International Europe D.O.O. Zrenjanin.
Iako unutar srbijanske opozicije postoje različita mišljenja o spoljnopolitičkim prioritetima ove države, kao i u pitanju izbora partnera u geopolitici, čini se da postoji jedinstven stava kada je riječ o najavljenim američkim sankcijama.
Srđan Nogo, bivši poslanik u Narodnoj skupštini Srbije, poznat po desničarskim stavovima, prokomentarisao je na mreži X, da su sankcije direktno usmjerene protiv Aleksandra Vučića. Dok je poslanica Marinika Tepić saopštila da je „Vučić dozvolio svojim kineskim prijateljima da rade šta hoće, radni logor maltene, iako smo godinama upozoravali da je nedopustivo to stravično gaženje ljudskih prava usred Srbije.“
Zanimljivo je da je američka Carinska i granična služba na osnovu nalaza zaključila da u ovoj fabrici postoje nehumani radni uslovi, vrlo neuobičajeni za bilo koju evropsku državu današnjice. Kako se ukazuje, radnici u Linglongu su bili predmet devet indikatora prisilnog rada Međunarodne organizacije rada: zadržavanje identifikacionih dokumenata, zastrašivanja i prijetnje, izolacija, prekovremeni rad, uskraćivanje plata, dužničko ropstvo, nasilni uslovi života i rada, obmana i zloupotreba ranjivosti.
„Tramp više ne može očima da ga vidi“
Nedavna odluka zeta američkog predsjednka Trampa, Džarada Kušnera da odustane od projekta Generalštab, u danu kada protiv ministara kulture Nikole Selakovića podignut optužni predlog zbog nezakonitosti u vezi sa ovim projektom, neprijatna je poruke odnosa SAD prema stvarnosti koju trenutno živi srbijansko društvo.
Spoljnopolitički analitiar Bošo Jakšić za portal Nova S, ističe da je Kušnerova odluka „lična uvreda za predsjednika Srbije“ i da „Tramp ne može više očima da vidi Vučića“. “Akcent je kako je obrazložen taj potez, da je to zbog srpskog naroda. Time se potpuno jasno šalje poruka tipa „mi više mislimo o tome šta će biti sa srpskim narodom i kako on to doživljava nego što njegova vlast vodi računa o tome kakve bi efekte imao Trampov toranj u Beogradu. Jakšić ocjenjuje da je „tako poslata i direktna poruka Vučiću jer je to za njega uvrjedljivo.“ Amerikanci mu jasno pokazuju da više vode računa o tome što se građani Srbije bune protiv rušenja Generalštaba nego što o tome vodi računa on sam, zaključio je Jakšić za Novu S.
Međutim, ovo nije prvi „blam“ koji je srbijanski predsjednik doživio od zvaničnih američkih adresa ove godine. Naime, na proljeće je tokom njegove posjete SAD trebalo da se sretne sa predsjednikom Trampom prilikom okupljanja Republikanaca na Floridi. Međutim umjesto susreta na predsjedničkom nivou, Vučić se već nakon dva dana vratio kući, a to je zvanično obrazloženo „zdravstvenim razlozima“. Nekadašnji diplomata Nebojša Vujović izjavio je da tom prilikom da je Aleksandru Vučiću šefica Trampovog kabineta zabranila ulazak u kompleks na Floridi, iako je za isti platio.
Pala i posljednja nada Vučićeve spoljne politike: Zašto je 2025. najgora godina za Vučića (do sada)
Pored ekstremno složene i nestabilne unutrašnje situacije u Srbiji, i izvjesno najteže za vladavinu Aleksandra Vučića i SNS-a od 2012, ono što usložnjava poziciju ove države u geopolitičkom kontekstu, jeste i simultano zaoštravanje odnosa sa EU i Rusijom, pa se čini da su američke sankcije uništile posljednju nadu spoljne politike šahovskog majstora. Iako je Vučić godinama gradio imidž majstora neutralnosti koji je sposoban da manevriše u brazdama međunarodnih konflikata i gradi prijateljstva sa suprotstavljenim stranama, čini se da je od prijatelja na svim stranama, Srbija ostala bez ijednog.
Tako je, u nesvakidašnjoj odluci, Vučić nakon 13 godina odlučio da Srbija nema svog predstavnika na Samitu Zapadni Balkan – EU. Iako se ovo čini kao odlučan i hrabar potez, jasno je da je u pitanju izraz frustracije činjenicom da već godinama Srbija ne može da otvori nijedan novi klaster u pregovaračkom procesu. Dodatan pritisak u ovom kontekstu stvara uspjeh koji ostvaruje predvodnica procesa Crna Gora, kao i Albanija koja je Srbiju, de facto prestigla u svega par godina.
Osim toga, „tradicionalno“ partnerstvo sa Rusijom, ne samo da korodira već istovremeno postaje i teret. Naime, Vučić nije u stanju da isporuči ikakav rezulatat oko problema sa ruskim vlasništvom u NIS-u, zbog čega su SAD uvele sankcije. S druge strane, paradoksalno, izbjegavanje usklađivanja sa zapadnim odnosom prema ratu u Ukrajini i uvođenje sankcija ni malo se nije isplatilo, jer i ruski partneri imaju ponižavajuć odnos oslikan u riječima portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, koja je izjavila da se pita “postoji li zaista samo jedan predsjednik Vučić, jer se stiče utisak da te intervjue daju potpuno različiti ljudi. Jedne izjave čujemo kada je u Moskvi, a sasvim druge kada govori iz drugih geografskih tačaka”.
Press
Subota, 20 Decembra 2025, 11:13, Autor članka PressNews
