Kojičić, Đokaj, Prelević, Golubović i Ćupić i ranije su se prijavljivali na javne pozive za izbor sudija Ustavnog suda.
Taj sud, od predviđenih sedam, trenutno ima pet sudija. Sutkinji Desanki Lopičić mandat ističe do kraja ovog mjeseca. Ukoliko jedan sudija ne bude izabran, a Lopičić ode, ponovo će ih biti četvoro. Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da svo četvoro sudija glasa na isti način. Ako se pak jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Postoji zakonska mogućnost da se Lopičićevoj mandat produži za još godinu, ali bi Skupština prvo trebalo da konstatuje prestanak mandata, pa da istovremeno donese odluku o produženju. Iz parlamenta se nisu oglašavali da li će to učiniti.
Nakon jučerašnjih konsultacija u Vladi sa dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić je saopštio kako očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
„Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet“, poručio je Spajić, navodi se u saopštenju njegovog kaboineta.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je, kako je saopšteno, da je za danas zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava, nakon čega slijedi procedura izbora.
Biografije većine prijavljenih kandidata nisu javno dostupne.
Nikola Mugoša je aktuelni predsjednik Državne izborne komisije (DIK), koja će, u skladu sa izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su ljetos usvojene, biti ukinuta, odnosno transformisana u CIK. Mugoša je završio Pravni fakultet, magistrirao je i doktorirao na temama koje se odnose na izborne sisteme Crne Gore i EU.
U njegovoj biografiji, objavljenoj na sajtu DIK-a, piše da je bio saradnik u nastavi na Univerzitetu Crne Gore i pravni savjetnik u DIK-u šest godina. Autor je više naučnih radova, članaka i tekstova na temu izbora i učesnik više posmatračkih misija.
Od 2025. godine alumnista je prestižnog programa International Visitor Leadership Program (IVLP) američkog Stejt dipartmenta, namijenjenog razmjeni iskustava istaknutih profesionalaca i lidera iz različitih oblasti javnog života.
Nataša Bošković je bila sudija Osnovnog suda u Nikšiću. Potom je 2006. godine prešla u Osnovni sud u Podgorici, gdje je postupala sve do 2015.godine do osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, kada je izabrana za specijalnu tužiteljku.
Muhamed Đokaj je pravnik, zaposlen u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Bavio se i novinarstvom, pisao je za list na albanskom jeziku.
Milva Prelević je pravničku karijeru počela u Sudu za prekršaje gdje je završila trogodišnji pripravnički staž, a nakon toga je 2003. godine zasnovala radni odnos u Upravi carina gdje i danas radi. Završila je master studije iz oblasti carina i poreza. Carinska je inspektorka, predstavnica Uprave carina – carinarnice Podgorica pred nadležnim sudom. Obavljala je niz rukovodećih funkcija – načelnika službe za javne nabavke i slobodan pristup informacijama, a bila je pomoćnica šefa u carinskoj ispostavi Terminala Podgorica.
Jovan Kojičić je profesor prava. Doktorirao je pravo u Njemačkoj, a postdoktorske studije nastavio u Švedskoj u oblasti ljudskih prava i međunarodnog prava.
Ekspert je Savjeta Evrope i konsultant – ekspert Svjetske banke. Bio je savjetnik nekadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića.
Nikola Golubović je diplomirani pravnik, član Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. I 2023.godine je konkurisano za sudiju Ustavnog suda. Tada je kazao da je učestvovao u izradi seta zakonskih propisa, bio pregovarač misije OEBS-a i predavač u Školi ekološkog aktivizma.
Katarina Peković je bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava od 2.februara 2024.do 4.decembra 2025.godine.Bila je savjetnica u Osnovnom sudu u Podgorici, a potom je odlukom Sudskog savjeta u julu 2015. godine izabrana za sutkinju tog suda. Naredne godine Sudski savjet je uputio u Strazbur, gdje je provela tri godine na radu u Registru Evropskog suda za ljudska prava. Nakon isteka mandata, Peković se vratila u Osnovni sud u Podgorici, a potom je 2020. godine odlukom Sudskog savjeta, uvrštena na listu mentora Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu.
Miodrag Pešić je predsjednik Upravnog suda Crne Gore od 2022.godine. Nakon pripravničkog rada u Osnovnom sudu u Bijelom Polju, kao sudijski savjetnik radio je u Višem sudu u Bijelom Polju, od sredine 2005. do novembra 2008. godine, kada je izabran za sudiju Osnovnog suda u Podgorici.
Za sudiju Višeg suda u Podgorici je izabran u julu 2015. godine, gdje je do izbora za predsjednika Upravnog suda, bio predsjednik Odjeljenja sudske prakse.
U periodu od 2012. do 2014. godine bio je član Sudskog savjeta.
Danilo Ćupić je redovni profesor Univerziteta Crne Gore. Doktor je pravnih nauka, bivši generalni direktor Direktorata za poslove nadzora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Dijalog počeo
Na jučerašnjim konsultacijama sa Spajićem bili su predsjednici klubova poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović, Albanskog foruma Artan Čobi i HGI-DUA Adrijan Vuksanović. Pored šefice Ustavnog odbora i poslanice NSD Jelene Božović, sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, lider DPS Danijel Živković i poslanik Demokrata Nikola Rovčanin.
Živković je, u obraćanju medijima nakon sastanka, kazao da je potrebno napraviti širi politički konsenzus kako bi se izabrale nedostajuće sudije Ustavnog suda.
„Dobro je da je premijer shvatio da je opozicija bitan politički akter u društvu. Ne biramo sudije zbog Evropske komisije, već jer je to neophodno zbog crnogorskog interesa“, poručio je lider najjače opozicione partije.
Rovčanin je saopštio da je želja i cilj političkih subjekata koji su prisustvovali sastanku sa Spajićem da se izaberu sva tri nedostajuća kandidata za sudije Ustavnog suda.
On se osvrnuo i na predlog šefa države Jakova Milatovića, istakavši da „konsultacije nakon što se već predloži kandidat nisu konsultacije“.
Mugoša je poručio da je u prethodnom periodu na sceni bilo „fingiranje dijaloga ili situacija gdje je taj dijalog izostao“.
„Mi kao opozicija ne prihvatamo da većina izabere kandidata, pa nameće da moramo da ga glasamo. U tom smislu se nadam da je ovaj sastanak poslužio da se negativna praksa promijeni i da počnemo voditi dijalog“, dodao je.
Sve partije (ni)su pozvane
Iz GP URA su „Vijestima“ nezvanično kazali da nikakav poziv nije dostavljen ni na adresu partije ni klubu poslanika.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je kazala da ni posebnom klubu poslanika nije dostavljen poziv.
„Izbor sudija je predmet parlamenta, ne predlaže ga Vlada. Ne znam šta premijer tu radi“, rekla je listu.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević je saopštio da nije pozvan.
„Koji su razlozi mog nepozivanja, mogu samo da naslućujem, a najbolje da pitate gospodina Spajića“, kazao je TV Adrija.
Iz kabineta predsjednika Vlade su „Vijestima“ kazali da je poziv upućen predsjednicima svih poslaničkih klubova uključuji Kneževića, Miloša Konatara, i Pejović.
Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda raspisao je skupštinski Ustavni odbor 1. decembra.
Poziv je zvanično objavljen 3. decembra, a rok za prijavljivanje kandidata istekao je 18. decembra u ponoć, što predstavlja zakonski minimum.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog, mjesec i po prije toga, izabrala Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nisu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Jovanović i Radović su bili kandidati skupštinskog Ustavnog odbora, a Mirjanu Vučinić je predložio predsjednik države Jakov Milatović.
Predsjednik Crne Gore raspisao je tri dana kasnije novi poziv za izbor jednog sudije. Kao ishod tog poziva, Milatović je 3. decembra uputio Skupštini predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević.
Izvor: Vijesti
