To je samo jedan od izazova sa kojima se suočava resor kojim rukovodi ministarka Jakšić-Stojanović. Za sistem obrazovanja protekle godine vezuju se razni događaji – stručnjaci su upozoravali na probleme, a donosioci odluka su obrazlagali da kroz izmjene određenih zakona, donošenjem strategija i drugih propisa žele da unaprijede stanje. Vodile su se duge polemike u javnosti, diskusije u Skupštini, u sklopu kojih su, što nije svakidašnja pojava, i opozicionari hvalili rad ministarke, a sve kako bi na kraju došli do zajedničkog cilja – boljeg obrazovanja za sve. Evropska komisija je, s druge strane, konstatovala napredak i pohvalila da se ide u dobrom pravcu.
Sa ministarkom Jakšić-Stojanović razgovarali smo o tome gdje se danas nalazimo, koji su sve izazovi u učionici, odnosno koje su ključne prepreke koje treba savladati i koje su uspješno premošćene…
POBJEDA: U izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru pohvaljen je napredak u oblasti obrazovanja. EK je istakla da je ostvaren dobar rezultat naročito zbog usvajanja sveobuhvatne i finansijski održive Strategije reforme obrazovanja 2025–2035. godine. Što za Vas predstavlja ta ocjena i na što ćete da se fokusirate u narednom periodu?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Usvajanje Strategije reforme obrazovanja 2025–2035. predstavlja veliki korak ka obrazovnom sistemu koji prati potrebe savremenog doba. Posebno je značajno što je Strategija adekvatno budžetirana, što omogućava njenu nesmetanu realizaciju i stvarne promjene u školama.
Podsjećam da je Crna Gora u Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu ostvarila istorijski napredak u oblasti obrazovanja, što je svakako potvrda da smo na pravom putu i to na dodatno ohrabruje. Najbolji rezultat do sada postignut je u Poglavlju 26 – Obrazovanje i kultura, dok je u Poglavlju 25 – Nauka i inovacije Crna Gora ocijenjena kao najspremnija među zemljama kandidatima. Evropska komisija pohvalila je strateško planiranje, povećana ulaganja u obrazovni sistem, kao i značajno izdvajanje sredstava za stručno usavršavanje nastavnika.
Dakle, obrazovanje i inovacije ostaju temelji evropske budućnosti Crne Gore, zemlje koja svojim reformama potvrđuje da je spremna za EU. U narednom periodu fokusiraćemo se na realizaciju aktivnosti planiranih za 2026. godinu i na izradu Akcionog plana za period 2027–2030, kako bi reforme u obrazovanju bile kontinuirane i efikasne.
POBJEDA: Realnost nam pokazuje da danas djeca iz gotovo svih predmeta idu na privatne časove, pa i u najnižim razredima. Što je MPNI preduzelo da smanji taj, sada već uvriježeni način rada, koji dodatno opterećuje džep roditelja. Da li je to, zaista, neophodno i koji su uzroci tome?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Privatni časovi često se organizuju izvan zakonom propisanih normi, u privatnim objektima i bez registracije dodatnog rada. Planiramo rješenja kroz izgradnju novih i proširenje postojećih školskih prostora, vraćanje dopunske nastave u škole, unapređenje nastavnih planova i programa, kao i kontinuiranu edukaciju nastavnika, uključujući digitalne vještine, strane jezike i metodiku.
Uzroci privatnih časova često su i preveliki pritisak roditelja i želja za što boljim uspjehom djece. Naš cilj je stvoriti harmoničnije obrazovno okruženje koje neće dodatno opterećivati ni budžet roditelja ni učenike.
POBJEDA: Godinama se ukazuje na problem što u školskom sistemu nedostaje kadar nastavnika iz matematike, fizike, hemije, biologije… Što pokazuju analize – koliko tačno fali stručnog kadra u školama, kojeg sve i na koji način rješavate izazove?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prepoznaje problem deficitarnog kadra, posebno u oblastima matematike, fizike i hemije. Razlozi su višestruki: mnogi mladi biraju društvene ili humanističke nauke, dok stručnjaci iz prirodnih predmeta imaju brojne alternative u IT sektoru, bankama i privredi.
U proteklih godinu dana, značajan broj profesora ovih predmeta penzionisan je, ali i dalje aktivno angažovano u učionicama ostaje određeni broj penzionera, kako bi se osigurao kontinuitet nastave.
Kako bismo dugoročno rješavali problem, Univerzitet Crne Gore je povećao broj mjesta za upis na studijskim programima Predškolsko vaspitanje i obrazovanje, a krajem prošle godine otvoren je i studijski program Hemija. Podsjetiću da je ove godine dodijeljeno 100 stipendija za deficitarna zanimanja (Matematika, Fizika, Hemija, IT, Razredna nastava, Predškolsko obrazovanje) u iznosu od 300 eura mjesečno.
Paralelno, Ministarstvo jača status prosvjetnih radnika i ugled nastavničke profesije, s ciljem da nastavni poziv postane atraktivniji i dugoročno riješi problem deficitarnog kadra.
POBJEDA: Jedna od Vaših nadležnosti jeste i imenovanje i razrješavanje direktora obrazovnih ustanova. Koliko ste ove godine razriješili direktora škola i zbog čega, a za koliko njih je odbijen prijedlog da ostanu bez funkcije?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Direktori škola su ključni menadžeri čija energija i odgovornost utiču na cijelu ustanovu. Moja vizija nije smjena radi smjene, već uvođenje mjerljive odgovornosti. Razrješenja koja su se dogodila rezultat su utvrđenih nepravilnosti ili kršenja zakona, sprovedena u skladu sa važećim propisima i nakon sprovedenih zakonskih procedura.
Oni koji su proaktivni i postižu rezultate imaju punu podršku, dok će oni koji ne ispunjavaju obaveze ustupiti mjesto kandidatima koji mogu bolje. Novi postupak izbora direktora, zasnovan na transparentnim kriterijumima i testiranju znanja i sposobnosti, već daje pozitivne rezultate i osigurava da se na rukovodeće pozicije biraju najkompetentniji kandidati, bez političkog ili bilo kakvog drugog uticaja.
POBJEDA: Kakvo znanje pokazuju na testiranjima kandidati koji su se prijavljivali za čelnike obrazovnih ustanova, koja je to ključna mjera koja profiliše dobrog kandidata?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Ključna mjera koja profiliše dobrog kandidata jeste kombinacija stručnog znanja, upravljačkih sposobnosti, integriteta i jasno definisane vizije razvoja obrazovne ustanove. Poseban značaj pridaje se sposobnosti organizacije rada, donošenju odgovornih odluka, komunikaciji sa zaposlenima i roditeljima, kao i posvećenosti unapređenju kvaliteta nastave i obrazovnog procesa.
POBJEDA: Prema izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, ukoliko nastavnici ne izvode nastavu kvalitetno, mogu da odgovaraju do mjere da može da prestane potreba za njihovim radom u učionici. Kako se ta mjera primjenjuje u praksi i da li je neki nastavnik odgovarao zbog lošeg rada?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Zakonom je propisano da, ukoliko nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave prema standardima, direktor može uz mišljenje nastavničkog vijeća tražiti evaluaciju Zavoda za školstvo ili Centra za stručno obrazovanje. Ako se utvrdi da nastavnik ne zadovoljava kriterijume, biće upućen na dodatne programe stručnog usavršavanja, a u slučaju ponovnog neispunjavanja standarda, prestaje potreba za njegovim radom u učionici.
Ovaj sistem nije represivan, već ima cilj podizanje kvaliteta i ugleda profesije. Kroz eksternu evaluaciju i pojačan rad nadzornika motivišemo nastavnike na kontinuirano usavršavanje – jer onaj koji odbija napredak uskraćuje djeci pravo na najbolje obrazovanje.
POBJEDA: Pojedini roditelji su u javnosti iznosili pritužbe što u školama nijesu organizovani produženi boravci za djecu, navodeći da oni nemaju novca da tu uslugu plaćaju privatno. Na koji način se planira razvoj ove vrste usluge, koji su sve izazovi i jeste li kontrolisali privatne produžene boravke – ima li onih koji rade ilegalno?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Organizacija produženog boravka u školama zavisi od interesa roditelja, kapaciteta škola i prostornog kapaciteta. Svjesni smo izazova sa kojima se suočavaju zaposleni roditelji, te radimo na unutrašnjoj reorganizaciji i proširenju kapaciteta državnih boravaka.
Paralelno, pojačali smo nadzor nad privatnim boravcima u saradnji sa inspekcijama, kako bi svi boravci – državni ili privatni – ispunjavali stroge standarde bezbjednosti i pedagoške norme. Kroz izgradnju novih i proširenje postojećih objekata, postepeno ćemo povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka tamo gdje postoji interesovanje roditelja.
Kao i prethodne dvije godine, i u narednom periodu ćemo posvećeno raditi na razvoju školske infrastrukture, te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje.
POBJEDA: Posebnu pažnju proteklih sedmica izazvala je odluka resora kojim rukovodite da stipendirate studente koji studiraju u inostranstvu, na fakultetima koji su rangirani do 200. mjesta na Šangajskoj rang listi. Ocijenjeno je da ovu mjeru nemaju ni razvijenije države svijeta. Kako je potekla ova ideja i zašto je jedan od kriterijuma rangiranje do 200. mjesta na Šangajskoj listi jer je bilo kandidata sa visokim prosjekom, ali je nijesu dobili jer im je univerzitet na 201. mjestu?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Zakonom o visokom obrazovanju prvi put je uveden Fond za izvrsnost i predviđeno stipendiranje studenata koji studiraju osnovne, postdiplomske i doktorske studije na ustanovama koje su rangirane na Šangajskoj rang lista do 200. mjesta kako bi se podstakla akademska izvrsnost, međunarodna mobilnost i pristup najkvalitetnijim obrazovnim institucijama u svijetu. Ove godine dodijeljene su ukupno 32 stipendije, kao priznanje za izuzetne akademske rezultate, kontinuirani rad i posvećenost studenata koji studiraju na prestižnim obrazovnim ustanovama u inostranstvu. Iznos stipendije po kandidatu je do 25.000 eura.
Šangajska lista je jedna od najprestižnijih i metodološki najtemeljnije rangiranih univerzitetskih listi i upravo zato je prepoznata Zakonom o visokom obrazovanju kao najrelevantnija lista za ovaj oblik podrške studentima. Zakonom je definisano da je neophodno da ustanova bude rangirana do 200. mjesta.
Studenti koji studiraju na univerzitetima koji se ne nalaze na prvih 200 mjesta Šangajske rang liste, mogu da apliciraju za stipendije za najbolje studente u iznosu od 300 eura i kredite u iznosu od 150 do 220 eura. Takođe, postoje i programi sufinansiranja master i doktorskih studija u iznosu od 750, odnosno 1.500 eura po kandidatu.
POBJEDA: Pojedini naučnici iz Crne Gore koji su se godinama obrazovali u inostranstvu dobitnici su tamošnjih određenih priznanja, te su se neki i vratili u našu državu da prenesu naučeno i rade na Univerzitetu Crne Gore… Jeste li komunicirali sa naučnom zajednicom koja je u inostranstvu i što Vam kažu, da li planiraju povratak u domovinu?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Komunikacija sa našom naučnom dijasporom jedan je od ključnih segmenata politike Ministarstva. Svjesni smo da naši naučnici, koji su dio karijere proveli na vrhunskim svjetskim institucijama, postižu značajne rezultate i donose međunarodna priznanja. Dio njih se već vratio u Crnu Goru i aktivno doprinosi radu Univerziteta i drugih institucija.
Kako bismo sistemski osnažili ove veze, kreirali smo Program saradnje sa naučnom dijasporom i raspisali konkurs namijenjen upravo jačanju partnerstava između naših istraživača u zemlji i onih koji rade na međunarodnim institucijama. Konkurs je uspješno završen, a na osnovu sprovedenog postupka evaluacije, za sufinansiranje je odabrano 10 projekata, prema redosljedu sa rang liste, u ukupnom iznosu od 1.089.958,73 eura, dok iznos sufinansiranja ustanova iznosi 121.266,06 eura. Ovim programom dodatno se učvršćuju veze između naučne zajednice u Crnoj Gori i istraživača iz crnogorske dijaspore, uz jasan fokus na transfer znanja, razmjenu iskustava i primjenu savremenih istraživačkih praksi. Poseban značaj programa ogleda se u stvaranju dugoročnih međunarodnih partnerstava, koja doprinose jačanju kvaliteta istraživanja, međunarodne vidljivosti i povjerenja u crnogorsku nauku. Kvalitet i broj pristiglih projektnih prijava jasno potvrđuju snažan potencijal kako domaće naučne zajednice, tako i dijaspore, kao i izraženu spremnost istraživača da zajednički rade na razvoju nauke i inovacija u Crnoj Gori.
Paralelno, kroz konkurse za Stipendije izvrsnosti podržavamo sticanje znanja i istraživačkog iskustva na najboljim svjetskim univerzitetima. Naš cilj je da mladi stručnjaci imaju pristup najvišim standardima nauke, ali i da sa stečenim znanjem doprinesu Crnoj Gori – bilo kroz povratak, bilo kroz dugoročna partnerstva i zajedničke projekte.
Univerzitet Crne Gore dodatno jača ove veze organizovanjem Dana naučne dijaspore, gdje istraživači iz zemlje i inostranstva razmjenjuju ideje i pokreću zajedničke projekte. Iz razgovora sa naučnicima u inostranstvu jasno je da postoji snažna profesionalna i emocionalna veza sa Crnom Gorom. Mnogi ne isključuju povratak, dok oni koji ostaju u inostranstvu često žele doprinos kroz mentorstvo, zajedničke projekte i mobilnost. Naša strategija je da stvorimo otvoren i inkluzivan sistem i na taj način zadržimo veze sa Crnom Gorom i njenim istraživačima.
Bezbjednost učenika prioritet
POBJEDA: U proteklom periodu obavještavali ste javnost da ste nadležnom tužilaštvu podnosili prijave zbog neprimjerenog ponašanja određenih prosvjetnih radnika, odnosno zbog sumnje za seksualno uznemiravnaje učenica od strane nastavnika. Koliko ste ukupno podnijeli takvih prijava i kako su one okončane?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Bezbjednost učenika je apsolutni prioritet i u toj oblasti nema kompromisa. Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put je jasno definisana zabrana svakog oblika nasilja, a ustanove su obavezne da pokrenu prekršajni ili krivični postupak protiv počinioca.
Već smo podnijeli nekoliko krivičnih prijava nadležnom tužilaštvu, a protiv nastavnika za koje postoje prijave direktor može privremeno zabraniti izvođenje nastave do okončanja postupka. Ova pravila i pravilnici uvode sistematski pristup prevenciji i osiguravaju da škole ostanu najsigurnije i najzdravije okruženje za svako dijete. Ohrabrujemo svaku žrtvu ili svjedoka da prijave sumnju, jer ćemo biti najstroža prepreka svima koji narušavaju sigurnost učenika.
Pitanja zarada u javnom sektoru u okviru šire fiskalne politike
POBJEDA: Nedavno je iz Sindikata prosvjete Crne Gore saopšteno da su tražili da se uveća plata nastavnicima za deset odsto, ali da taj prijedlog nije dobio zeleno svijetlo. Zašto taj prijedlog nije prošao i na koji način u narednom periodu planirate da unaprijedite položaj zaposlenih u obrazovnom sistemu?
JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Položaj prosvjetnih radnika predstavlja apsolutni prioritet ove Vlade, što je u prethodnom periodu jasno potvrđeno kako kroz uvećanje zarada zaposlenih u prosvjeti, tako i kroz unapređenje uslova u kojima rade. Kada je riječ o zahtjevu Sindikata prosvjete Crne Gore za dodatno uvećanje plata od deset odsto, važno je naglasiti da se pitanja zarada u javnom sektoru rješavaju u okviru šire fiskalne politike i u dogovoru sa svim socijalnim partnerima, vodeći računa o održivosti javnih finansija.
U tom kontekstu, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će, kao i do sada, u potpunosti slijediti politiku javnih zarada onako kako ona bude definisana u narednom periodu, uz jasnu i nedvosmislenu podršku svakom koraku koji vodi ka unapređenju materijalnog položaja zaposlenih u obrazovnom sistemu.
Izvor: Pobjeda
