„Do odluke nije došlo preko noći. Smatrao sam da je odgovornije da razlike, kada već postoje, razriješim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije“, kazao je Bojović, naglašavajući da politika za njega nije pitanje ličnih kalkulacija.
On ističe da njegovo neslaganje sa rukovodstvom DNP-a ne proizilazi iz nepovjerenja prema partijskim kolegama, već iz drugačije političke procjene pravca u kojem su se kretali strateški procesi unutar partije. Posebno problematičnim vidi pristup identitetskim pitanjima, poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva.
„To su teme od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i moraju se rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog, a ne političkom eskalacijom. Pristup zasnovan na pritiscima dugoročno vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja“, upozorio je Bojović.
Govoreći o mogućnosti izlaska DNP-a iz vlasti, Bojović je kazao da rukovodstvo partije ima pravo na takve odluke, ali da on smatra kako napuštanje institucija ne bi bilo u interesu srpskog naroda.
„Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja“, rekao je.
Poseban akcenat stavio je na pitanje izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na status srpskog jezika. Bojović odbacuje tvrdnje da je riječ o hiru ili prepreki evropskim integracijama.
„Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Rješavanje pitanja statusa srpskog jezika jedan je od ključnih preduslova tog pomirenja“, naglasio je on, dodajući da je „paradoksalno i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u državi nema status službenog“.
Prema njegovim riječima, insistiranje na ravnopravnosti jezika nije suprotno evropskoj agendi.
„Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. Zato pitanje srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio“, rekao je Bojović.
Komentarišući platformu „Barometar 26“, Bojović je ocijenio da ona ne isključuje raspravu o identitetskim pitanjima, već predviđa njihovo rješavanje kroz dijalog i institucionalne mehanizme.
„Ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, evropske integracije bismo obesmislili“, poručio je.
Na pitanje o eventualnom povratku u DNP ili pristupanju drugim strankama, Bojović je bio jasan da o tome trenutno ne razmišlja.
„U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik. Ta pozicija mi daje autonomiju i analitičku distancu, ali i mogućnost da pažljivije oslušnem glas građana“, kazao je.
Osvrćući se na medijske napade nakon ostavke, posebno u vezi sa pitanjem izgradnje kolektora u Danilovgradu, Bojović je istakao da njegovi stavovi nijesu promijenjeni.
„Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i ekološki prihvatljiva rješenja. Moje protivljenje konkretnoj lokaciji bilo je zasnovano na stručnim analizama, a ne na političkim motivima“, rekao je.
Govoreći o mogućim budućim političkim planovima i angažmanu njegove supruge, aktuelne predsjednice Skupštine Glavnog grada i bivše ministarke zdravlja, Bojović je naglasio da politiku ne treba posmatrati kroz prizmu porodičnih odnosa.
„Ona ima svoj, nezavisan politički put, a ja za sada želim da, kao nezavisni poslanik, pažljivo oslušnem glas građana“, zaključio je Bojović.
Izvor: Pobjeda
