Procjena Ministarstva finansija je da će javni dug u 2025. godini biti 63,4% BDP-a. Ove godine skoro 6 milijardi eura, ili bezmalo 70% bruto društvenog proizvoda. Prema toj analizi, naš javni dug biće iznad poželjnih kriterijuma iz Mastrihta.
Ekonomski analitičar Predrag Zečević kaže da se ti kriterijumi ne vezuju za razvijene države, gdje je javni dug značajno iznad Mastrihta.
„Bogate zapadne zemlje ne poštuju Mastriht kriterijume. Za zemlju u razvoju kakva je naša poželjno je da se poštuju Maastricht kriterijumi, radi poreske discipline“, kazao je Zečević.
Iz Ministarstva su pojasnili da rast javnog duga nije znak nekontrolisane javne potrošnje, već namjera da se obezbijedi rezerva, odnosno 906 miliona eura, za otplatu prispjelih zaduženja u 2027. godini.
Plan je i da se država prosječno zadužuje oko 350 miliona eura godišnje, isključivo, kako se navodi u dokumentu, za kapitalne infrastrukturne i razvojne projekte.
„Umjesto što mislimo o tome koliki nam je procenat BDP-a u dugu i koliki nam je budžetski deficit, daleko je bitnije da razmišljamo o tome da platimo penzije, da ih finansiramo iz tekućih prihoda i da se ne zadužujemo za povećanje plata i penzija“, rekao je analitičar Zečević.
Ipak, smatra Zečević, fokus Vlade morao bi biti na smanjenju neproduktivnih troškova, prije svega, naglašava, na putovanja i varijabile.
„Čim otvorim društvene mreže, vidim na desetine, ako ne i na stotine državnih službenika koji od državnog novca idu na ekskluzivne lokacije i kače slike sa tih destinacija. To sigurno ne plaćaju iz svog džepa, to plaća država i to je prevazišlo svaku mjeru“, istakao je Zečević.
U dokumentu Ministarstva finansija navedeno je da se nastavlja sa politikom upravljanja rizicima, uključujući hedžing aranžmane za zaštitu od valutnog rizika, te da će se tekuće obaveze finansirati iz tekućih prihoda, odnosno da će se nastaviti ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, digitalnu infrastrukturu i projekte zaštite životne sredine.
Izvor: RTCG
