Sadržaj
Dugotrajno zatvaranje ili prekid saobraćaja kroz taj moreuz, kroz koji se transportuje petina svjetske potrošnje nafte, mogli bi da dovedu do toga da cijene tog energenta pređu psihološki prag od 100 dolara po barelu. To bi ugrozilo globalnu ekonomiju, ali i dodatno podiglo cijene – koje je već sada teško obuzdati.
Cijene nafte su, naime, prethodnih mjeseci već porasle, uoči najnovijeg rata u regionu bogatom naftom – jer su trgovci bili zabrinuti zbog mogućih posljedica američkih vojnih udara na Iran.
“Ako se sukob produži, odnosno ako počne da utiče na snabdijevanje naftom zbog poremećaja u snabdijevanju iz Irana ili zbog pokušaja Teherana da blokira Ormuski moreuz, to bi moglo da izazove skok cijena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu”, naveo je u napomeni svojim klijentima Vilijam Džekson, glavni ekonomista za tržišta u razvoju u kompaniji Kepital ikonomiks.
Koliko nafte proizvodi Iran?
Iran proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno. To ga čini četvrtim najvećim proizvođačem nafte u OPEK-u. Ujedno je i jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa na svijetu.
Iran posjeduje neke od najvećih svjetskih rezervi nafte – četvrtinu rezervi na Bliskom istoku i 12 odsto u svijetu, prema podacima Američke administracije za energetske informacije (EIA). Ali njegova proizvodnja je ograničena zbog godina nedovoljnog ulaganja i međunarodnih sankcija.
Teheran je, međutim, pronašao načine da zaobiđe zapadne sankcije i sada 90 odsto nafte koju izvozi prodaje Kini. Štaviše, upravo zahvaljujući potražnji iz Kine, Iran je od 2020. do 2023. povećao proizvodnju sirove nafte za oko milion barela dnevno.
Iranska ekonomija relativno je diversifikovana u poređenju s mnogim drugim ekonomijama Bliskog istoka koje uglavnom zavise od nafte – ali izvoz energije ipak predstavlja značajan izvor državnih prihoda u Iranu. U 2023, iranske naftne kompanije zaradile su oko 53 milijarde dolara neto prihoda od izvoza nafte, procjenjuje američka EIA.
Zašto je Ormuski moreuz toliko važan?
Ormuski moreuz je glavna ruta za prevoz nafte koja povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arapskim morem. Nalazi se između Irana i Omana.
Velike količine sirove nafte koju u tom regionu proizvode zemlje poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka, a koja se troši širom svijeta, prolaze upravo kroz taj moreuz.
Iran je više puta prijetio da će zatvoriti moreuz i time poremetiti plovni put kojim nosi petinu svjetske potrošnje nafte. Te svoje prijetnje, Teheran, međutim, nikada nije ispunio, jer bi to i njega spriječilo da isporučuje svoju naftu u inostranstvo, a vjerovatno bi izazvalo i brz međunarodni odgovor.
Usred tekućeg rata, saobraćaj kroz Ormuski moreuz ipak je zaustavljen – jer je nekoliko prevoznika i trgovaca obustavilo isporuke energenata tim plovnim putem zbog bezbjednosnih razloga i upozorenja vlasti.
To prijeti da spreči da do tržišta stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevno, što je oko 30 odsto globalne pomorske trgovine sirovom naftom. Čak i ako se koristi alternativna infrastruktura za zaobilaženje moreuza, to bi dovelo do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevno, procjenjuju u kompaniji Rjstad enerdži.
“Bez obzira da li je moreuz zatvoren silom ili je nepristupačan jer brodari i trgovci izbjegavaju rizik, uticaj na tokove nafte uglavnom je isti”, napisao je u poruci svojim klijentima Horhe Leon, viši potpredsjednik i šef geopolitičke analize u Rjstad enerdži. “Očekujemo ponovno i značajno povećanje cijena nafte početkom nedelje – osim ako se brzo ne pojave signali deeskalacije.”
Kako je OPEK+ odgovorio?
OPEK+ (savez Organizacije zemalja izvoznica nafte, OPEK, koju predvodi Saudijska Arabija, i nekoliko drugih proizvođača nafte koje predvodi Rusija) je najavio u nedelju povećanje proizvodnih kvota veće od očekivanog.
“U normalnim okolnostima, povećanje proizvodnje izvršilo bi pritisak na smanjenje cijena [nafte]“, kaže Leon. “Međutim, ako sirova nafta fizički ne može da izađe iz Zaliva zbog ograničenja u Ormuzu, povećanje proizvodnje imaće samo ograničen uticaj na tržište.”
Saudijska Arabija povećala je poslednjih nedelja izvoz sirove nafte, što su analitičari videli kao pokušaj da se stvori kratkoročna zaštita prije američkih udara. Ta zemlja isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevno u prvih 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine, prema podacima o praćenju tankera koje je prikupio Blumberg. Saudijska Arabija je povećala izvoz nafte i u junu prošle godine, baš onda kada su SAD napale iranske nuklearne objekte.
Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD, objavio je Blumberg.
“Ali čak i takve rezerve su ograničene i osmišljene su da ublaže kratkoročne šokove, a ne da nadoknade trajne strukturne poremećaje”, objašnjava stručnjak iz kompanije Rjstad enerdži.
Kako više cijene nafte utiču na globalnu ekonomiju?
Uticaj na globalnu ekonomiju u velikoj mjeri zavisi od toga koliko će cijene nafte dalje da rastu. Sirova nafta je glavna ekonomska jedinica, i rast njene cijene podiže cijene drugih dobara.
“Pravilo je da rast cena nafte od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 odsto prosječnoj inflaciji u velikim ekonomijama”, objašnjava Džekson. “Dakle, rast cijene Brenta [primarne globalne referentne vrednosti za cene nafte] na 100 dolara po barelu, mogao bi da doda 0,6 do 0,7 procentnih poena globalnoj inflaciji.”
Izvor: Deutsche Welle
