Istakla je da parlamentarnu većinu čine različite političke struje, ali zar to nije princip predstavničke demokratije?
“Kompromisi su uvijek mogući kada postoji jasan zajednički cilj. Takav je slučaj sa procesom evropskih integracija, potpomognutim podrškom velike većine crnogorskog stanovništva”, poručila je ambasadorka Francuske.
Crna Gora i Francuska imaju otvorene i prijateljske odnose. Da li dobre političke odnose prate ekonomski pokazatelji? Vide li francuski investitori Crnu Goru kao zemlju atraktivnu za ulaganje?
MASKE: Ekonomske veze koje povezuju naše dvije zemlje neprestano se razvijaju, a to je direktan rezultat dinamike Crne Gore u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji.
Prije godinu, prva posjeta Crnoj Gori delegacije MEDEF Internationala, vodeće francuske privatne mreže za podršku kompanijama u međunarodnom poslovanju, jasno je pokazala interesovanje francuskih preduzeća. Ovo interesovanje je potvrđeno na konferenciji Evropska unija – Crna Gora o investicijama, koji je održana u oktobru prošle godine na primorju.
Pored svakodnevnih aktivnosti Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća na razvijanju poslovnih veza između naše dvije zemlje, međuvladin sporazum zaključen krajem 2025. godine predstavlja vrlo važan instrument za jačanje naših ekonomskih odnosa, otvarajući put francuskim investicijama u perspektivnim sektorima za Crnu Goru, kao što su zdravstvo, infrastruktura, energetika, zaštita životne sredine i inovacije.
Međutim, za Crnu Goru se ne interesuju samo investitori. Broj francuskih turista porastao je za manje od jedne decenije sa 60.000 u 2017. godini na 98.000 u 2025. godini, prema posljednjem izvještaju Monstata, što predstavlja povećanje od 63 odsto.
Nove avionske linije između Crne Gore i Francuske koje narednih dana pokreće kompanija Wizz Air, i koje će se pridružiti sezonskim letovima koje obavljaju Air Montenegro i Transavia, kao i brojnim čarter letovima, predstavlja još jedan pokazatelj vitalnosti naših bilateralnih odnosa.
Namjera crnogorskih vlasti da uspostave avionsku liniju od javnog interesa koja će tokom zimskih mjeseci povezivati naše dvije prijestonice predstavlja izvanrednu priliku za razvoj poslovnih odnosa, pored sve većeg priliva turista.
I zvanični Brisel i zvanična Podgorica su uvjereni da se sva poglavlja mogu zatvoriti do kraja godine. Da li smatrate preambicioznim ovaj plan crnogorskih vlasti i kako ocjenjujete dinamiku reformi?
MASKE: Visok nivo ambicije koji su sebi postavile crnogorske vlasti potpuno je razumljiv, imajući u vidu da su pregovori o pristupanju započeli prije skoro 14 godina i da postoji snažno očekivanje javnosti da se ovaj proces konačno privede kraju.
Crna Gora je u posljednje dvije i po godine znatno napredovala, usvajanjem važnih reformi i postizanjem konkretnog napretka, uključujući i u oblasti vladavine prava, što je omogućilo da se nastavi sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja i potvrdilo njeno nesporno liderstvo među zemljama kandidatima.
Ipak, predstoje još ključne faze i više nema vremena za gubljenje kako bi se prevazišle prepreke i okončali pregovori o pristupanju. To posebno važi za reforme u oblasti vladavine prava, tačnije za neophodnost da se postignu kredibilni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Takođe, to važi i za pitanja koja se tiču zaštite životne sredine. U ovoj vrlo zahtjevnoj fazi pregovora neophodna je mobilizacija svih političkih i institucionalnih aktera, uz podršku civilnog sektora i građana.
Ponovo želim da naglasim da Crna Gora može da računa na punu podršku Francuske u daljem napredovanju kroz ovaj zahtjevan proces zasnovan na zaslugama.
Jeste li saglasni sa ocjenama da ovako heterogena vlada, u kojoj su pojedini konstituenti više okrenuti Moskvi nego Briselu, nije sposobna da uvede zemlju u EU. Jeste li saglasni sa ocjenama da je neophodna snažna proevropska koaliciji koja bi uključivala opoziciju da se taj san crnogorskih građana ispuni?
MASKE: Koliko mi je poznato, sve političke partije članice vladajuće koalicije, kao i sve one zastupljene u Skupštini, izjasnile su se u korist pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. To su nedavno ponovo dokazale usvajanjem rezolucije koju je predložio Odbor za evropske poslove Skupštine Crne Gore, a koja je jednoglasno usvojena od strane prisutnih poslanika.
Parlamentarnu većinu čine različite političke struje, ali zar to nije princip predstavničke demokratije? Kompromisi su uvijek mogući kada postoji jasan zajednički cilj. Takav je slučaj sa procesom evropskih integracija,potpomognutim podrškom velike većine crnogorskog stanovništva.
Završetak pregovora o pristupanju u najkraćem roku zahtijeva nastavak reformi bez odlaganja, kao i imenovanja koja imaju širu političku podršku. Podsticanje na pasivnost spekulisanjem o ishodu narednih izbora bilo bi štetno za Crnu Goru i njene građane, koji svojim predstavnicima ne bi oprostili propuštanje istorijske prilike zbog političkih kalkulacija.
Ugledni Politico je nedavno objavio da Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. Francuska je bila skeptična i prilikom zatvaranja poglavlja o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Koliko ima istine u ovim porukama?
MASKE: Što se tiče pitanja privremenog zatvaranja pregovaračkog poglavlja koje se odnosi na poljoprivredu, u decembru, željela bih da vas uputim na moje prethodne izjave. Namjera da se sprovođenju detaljne analize svih kriterijuma posveti vrijeme nema nikakve veze sa skepticizmom. Obezbjeđivanje kredibiliteta procesa pristupanja, koji u suštini počiva na zaslugama, u interesu je Evropske unije, država članica i država kandidata.
Koristim priliku da čestitam Crnoj Gori na zatvaranju još jednog pregovaračkog poglavlja. To predstavlja novu potvrdu proevropske opredijeljenosti Crne Gore i velikog zamaha reformi koje su u toku.
Vezano za navode Politica, činjenice govore same za sebe. Francuska podržava proširenje, i to ne samo politički. Ona ulaže značajne resurse, raspoređujući eksperte na terenu, podržavajući brojne projekte u ključnim oblastima (borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštita životne sredine, jačanje administrativnih kapaciteta), kao i proširujući aktivnosti Francuske agencije za razvoj.
Zvanični Brisel pokazuje ogromnu volju da uvede Crnu Goru u EU. Da li i zemlje članice dijele taj optimizam? Hoće li se odužiti ratifikacija pristupnog ugovora Crne Gore sa EU?
MASKE: Pozitivan impuls u pravcu proširenja nije svojstven samo evropskim institucijama. Njihov stav je odraz volje država članica.
Za Francusku, pravac je jasno definisao predsjednik Republike tokom foruma GLOBSEC u maju 2023. godine i on se nije promijenio. Ponovno ujedinjenje evropskog kontinenta, kroz proširenje na Zapadni Balkan, predstavlja stratešku nužnost.
Rano je izjašnjavati se o trajanju procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji dok pregovori o pristupanju još nijesu privedeni kraju.
Politika američkog predsjednika Donalda Trampa prema Evropi, napad na Iran, nastavak rata u Ukrajini tjeraju EU da se osloni na sopstvene snage kako bi zaštitila evropski kontinent. Možemo li se zaštititi bez pomoći naših dojučerašnjih saveznika?
MASKE: Predsjednik Republike je to više puta naglasio u svojim nedavnim govorima – vrijeme je da preuzmemo odgovornost kao Evropljani.
Kada mi, Evropljani, razvijamo kapacitete koji su nam potrebni za našu bezbjednost, tada doprinosimo transatlantskoj bezbjednosti i bezbjednosti u svijetu. Mi smo pouzdani partneri i saveznici. Ono što smo postigli za samo nekoliko mjeseci kroz Koaliciju dobrovoljaca za podršku Ukrajini, koju ćemo nastaviti da podržavamo koliko god bude potrebno, najbolji je primjer za to.
Evropa ima brojne prednosti. Ne treba da sumnja u sebe, već naprotiv mora da nastavi da napreduje i da jača radi svoje suverenosti i bezbjednosti u svijetu.
Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, naša je želja da imamo smiren i funkcionalan odnos, svojstven istorijskim saveznicima kakvi smo mi. Međutim, savezništvo ne znači uvijek usklađivanje. Predsjednik Tramp brani američke interese, a mi, Evropljani, branimo svoje.
Rat u Iranu se nastavlja i Bliski istok ponovo bukti, nema izgleda ni da se agresija na Ukrajinu bliži kraju. Stradaju nedužni građani, a cijene opet idu u nebo. Međunarodni poredak ne postoji. Kako da se ponašaju male zemlje poput Crne Gore koje su u ovim okolnostima najranjivije?
MASKE: Međunarodni poredak zasnovan na pravnim normama, nastao na ruševinama Drugog svjetskog rata, i dalje ostaje u potpunosti relevantan za usmjeravanje svijeta ka putu mira i prosperiteta.
Za Francusku, kao i za Crnu Goru, rješenje je Evropa. U multipolarnom svijetu, ujedinjavanje je nužnost kako bismo prenijeli naše poruke i uticali na tok svjetskih dešavanja.
Strane intervencije destabilizuju liberalne demokratije
Kako ocjenjujete situaciju u regionu i stalno otvoreno miješanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja pitanja Crne Gore?
MASKE: Sve zemlje regiona su, u većoj ili manjoj mjeri, uključene u proces evropskih integracija, što je veoma dobro. Sve one mogu računati na podršku Francuske na tom putu.
U suštini, bez obzira odakle dolaze, strane intervencije, u Crnoj Gori i drugdje, produbljuju polarizaciju javne debate i destabilizuju liberalne demokratije podrivajući povjerenje građana u institucije.
Na Crnogorcima je, kao suverenom narodu, da odluči o svojoj sudbini.
Izvor: Pobjeda
