Sadržaj
Konkretan odgovor na ovo pitanje nije dao, navodeći da će to biti obaveza Glavnog grada Podgorice, te da „neće da im viri u novčanik, jer su vjerovatno izračunali da im se to isplati i da dobrobit koju donosi građanima to zaslužuje“.
Cijene
Radunović je kazao da će, prije nego prva faza bude završena, krenuti sa idućom, dodajući da će se cijena usklađivati „makar sa inflacijom, možda bude 1.000 do 1.150 eura po kvadratu, ali uvijek jeftinije dva do tri puta od tržišne“.
– Samo se pitam kako ćete se ponašati kad se građani budu useljavali na Velje brdo. Sada ima para za izgradnju bulevara, a u sljedećem budžetu biće i za izgradnju – kazao je Radunović Mikiću.
Mikić je tražio analize i procjene o pojedinačnim troškovima za izgradnju bulevara, vodovodne i kanalizacione mreže, izmještanje dalekovoda i izgradnja nove trafostanice te drugih objekata potrebnih za stabilno snabdijevanje strujom. Naglasio je da je Ura prije dvije godine predstavila projekat „Stan za sve“ čiji je početni kapital bio 20 miliona i koji je prema njihovim procjenama bio dovoljan da se u prvoj fazi izgradi između 400 i 450 stanova u više gradova. Tvrdi da je projekat Velje brdo jedino služio kao predizborna kampanja.
– U planu javnih nabavki za ovu godinu previđa se izgradnja bulevara Velje brdo sa procjenom da će koštati 33 miliona eura. To je 13 miliona više od početnog kapitala fonda „Stan za sve“ za koji nije bilo 20 miliona. Ministarka javnih radova Majda Adžović je prije neki dan rekla da će komunalno opremanje koštati najmanje 120 miliona eura. Onda dobijamo podatak da je projekat Velje brdo projekat socijalnog stanovanja, to prvi put čujem – kazao je Mikić, dodajući da bi bilo isplativije da su se koristile postojeće državne i opštinske lokacije.
Voda i struja
Naglasio je da su iz Vodovoda Podgorica upozorili da bi ovaj projekat, bez detaljne analize, mogao da ugrozi snabdijevanje vodom na teritoriji Crne Gore, pitajući da li će se, ako se to pokaže studijom, ovaj projekat zaustaviti. Mikić je dodao i da je CGES ukazao da na teritoriji Veljeg brda prolaze dva regionalna dalekovoda, čije bi isključenje teško bilo usaglasiti sa ostalim sistemima, uz mogućnost ugrožavanja međunarodnih obaveza. Radunović je kazao da su to „sve stvari koji se rješavaju“.
Naglasio je da je planirana i komercijalna izgradnja, dodajući da to znači da neće kompletno komunalno opremanje ići na račun javnih para.
– Kad pričamo o inicijalnom trošku to je bulevar, koji je osnov da bi se jedna ogromna površina stavila u funkciju. Sve ostalo ide prirodnim tokom, kako se bude gradilo, tako će da se širi infrastruktura. Niko neće da da 120 miliona da bi se uselila jedna zgrada, već će koristiti i za kasnije – kazao je Radunović.
Kaže da još nijesu počeli da prodaju parcele privatnim investitorima, jer čekaju da projekat zaživi i cijena zemljišta poraste.
– Kad skoče cijene nakon useljenja prvih zgrada, tada ćemo inicirati prodaju. Neće sve biti finansirano iz budžeta. Imaćemo i povrat sredstava iz kredita koji će građani plaćati – kazao je Radunović.
Odgovarajući Elviru Zvrku (DPS), kazao je da u ovoj fazi projekta nemaju egzaktne podatke da li će uticati na demografsku strukturu, „pogotovo ako se zna da na to ne utiču samo migracije, već i biološke i socio-ekonomske komponente“. Zvrka je interesovalo da li to što se ne planiraju ovakvi projekti na sjeveru znači da je razvoj države i dalje centralizovan i ograničen isključivo na Podgoricu.
– Projekat Velje brdo je državni projekat i samim tim se ne radi o bilo kakvoj centralizaciji rješavanja stambenih pitanja, bez obzira što je projekat lociran na teritoriji glavnog grada. Vlada u kontinuitetu prati razvoj čitave države, uključujući i razvoj sjevera i preduzimaće odgovarajuće mjere za njihov dalji razvoj – navodi se u odgovoru Radunovića, uz napomenu da opštine na teritorijama mogu planirati modele rješavanja stambenih pitanja građana.
Za oko 7.000 drvoprerađivača potrebno 84 miliona
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimir Joković je kazao da je stiglo 7.334 zahtjeva za ostvarivanje prava na finansijsku podršku bivšim zaposlenima u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, dominantno sa sjevera. Od toga je, kako je kazao, oko 7.000 predmeta može biti pravosnažno riješeno. Zakon predviđa isplatu od 12.000 eura po osobi, što znači da bi ukupan trošak mogao da bude oko 84 miliona eura.
– Izrada rješenja još nije počela jer se čekaju informacije od Ministarstva finansija o isplatama po osnovu socijalnih programa – otpremnina, što je neophodan preduslov za početak ove faze – kazao je Joković, dodajući da je riječ o složenom procesu koji realizuje mali broj zaposlenih, uz očekivanje da će biti završen do isteka roka 1. jula.
Izvor: Pobjeda
