Iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada su istakli da će istim cijenama naknade za komunalno opremanje kao i do sada građane podstaći da uz duži rok uspješno okončaju postupak legalizacije.
Kako su pojasnili iz Sekretarijata, naknada zavisi od zona, obračunava se po metru kvadratnom neto površine bespravnog objekta i po m² otvorenog prostora na parceli namijenjenog za obavljanje djelatnosti, iznosi 141.56 eura za 1a zonu, 136.68 eura za prvu zonu, 97.63 eura za drugu zonu, 73.22 eura za treću zonu, 63.46 eura za četvrtu zonu i 48.81 euro za petu gradsku zonu.
„Formirano je 13 Komisija. a njihovo rad je propisan članom 10 Zakona o legalizaciji i Pravilnikom o sadržaju Zapisnika o izvršenom pregledu bespravnog objekta https://www.gov.me/clanak/legalizacija-2025-godina. Od usvajanja Zakona o legalizaciji podnijeto je 1275 zahtjeva. Očekujemo da će taj broj biti značajno veći nakon ovjere Eleborata u u Upravi za nekretnine. Takođe su u obradi i zahtjevi za legalizaciju po prethodnom Zakonu za koje su donešena rješenja o prekidu postupaka“, navode iz Sekretarijata.
Ističu da se naknada za bespravne objekte osnovnog stanovanja plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 360 mjesečnih rata.
„Za ostale bespravne objekte, naknada se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, a najviše u 120 mjesečnih rata“, dodaju iz Sekretarijata.
Iznos naknade za urbanu sanaciju umanjuje se:
– 50 odsto za objekte osnovnog stanovanja;
– 90 odsto za objekte čiji su vlasnici ili članovi porodičnog domaćinstva samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, pripadnici Romske i Egipćanske populacije;
– 20 odsto za jednokratno plaćanje;
– 50 odsto za objekte u vlasništvu vjerskih zajednica, koji se koriste za bogoslužbene i druge vjerske potrebe vjerskih zajednica.
„Umanjeni iznos naknade može ostvariti i vlasnik objekta osnovnog stanovanja, kao posebnog dijela kolektivnog objekta, ako ispunjava uslove za legalizaciju. Takođe umanjeni iznos naknade može ostvariti i vlasnik bespravnog objekta površine do 500m2 za površinu do 200 m2 ako ispunjava ostale uslove za bespravni objekat osnovnog stanovanja u skladu sa Zakonom o legalizaciji“, navode iz Sekretarijata.
Izmjenama i dopunama zakona o legalizaciji, rok za ovjeru Elaborata koji je osnovnim Zakonom bio propisan do 14. 02. 2026. godine, produžen je za 6 mjeseci.
„Objekti koji ne budu upisani u katastarsku evidenciju do propisanog rokase neće moći upisati u kat. evidenciju. Takođe je važno istaći da shodno članu 33 Zakona, takvi objekti ne mogu biti u pravnom prometu, odnosno ne može se otuđiti i u istom se ne može obavljati privredna i druga djelatnost“, pojasnili su.
Postupak upisa zabilježbe zabrane otuđenja i zabilježbe zabrane obavljanja privredne i druge djelatnosti upisuje se u „G“ list lista nepokretnosti, na zahtjev:
– organa uprave, odnosno nadležnog organa lokalne uprave,
– organa koji obavljaju poslove izdavanja odobrenja za obavljanje privrednih i drugih djelatnosti;
– inspektora zaštite prostora, građevinskog inspektora ili drugog inspektora koji u vršenju nadzora utvrdi da se vrši promet bespravnog objekta ili da se u bespravnom objektu obavlja privredna ili druga djelatnost;
– notara ili drugog organa koji je ovlašćen za ovjeru ili sačinjavanje ugovora o prometu nepokretnosti;
– svakog lica koji ima pravni interes.
„Organi koji obavljaju poslove izdavanja odobrenja za obavljanje privrednih i drugih djelatnosti dužni su da po službenoj dužnosti pribave dokaze o zabilježbama i donesu odgovarajuće akte o prestanku važenja odobrenja za obavljanje djelatnosti“, kažu iz Sekretarijata.
Prema njihovim riječima, Glavni grad kroz zadržavanje istih cijena legalizacije, svakodnevno informisanje građana i nastojanja da poveća broj Komisija za legalizaciju, očekuje značajniji odziv zainteresovanih lica.
„Posebno apelujemo na građane da vode računa o zakonom propisanom roku za ovjeru Elaborata i upis nelegalnih objekata u kat. evidenciju što je osnov za vođenje postupaka legalizacije“, zaključuju iz Sekretarijata.
Izvor: Portal RTV Podgorica
