Sadržaj
Objašnjavaju da su Danci taj novac zadržali kao obezbjeđenje u slučaju eventualnih potraživanja ili sudskih postupaka u vezi sa realizovanom prodajom brodova.
– Nakon te uplate kupoprodajna cijena za brodove biće u potpunosti izmirena – navode iz Ministarstva.
Odluku o prodaji jedina dva broda kojima je ova državna kompanija raspolagala ,,Kotor“ i ,,21. maj“ Vlada je, na prijedlog resora Radulovića, donijela sredinom septembra prošle godine na jednoj od brojnih elektronskih sjednica. Iz Vlade je ranije saopšteno da je „Kotor“ prodat za 5,75 miliona, a „21. maj“ za 7,5 miliona dolara.
Jedini mogući potez
Nedavno je Radulović saopštio da je to bio jedini mogući potez, ispravan i državnički. Stručna javnost je tvrdila da je ta cijena daleko ispod tržišne, a sam postupak prodaje netransparentan, problematizujući što država nije našla druge načine da spasi brodove i kompaniju.
Brodovi Crnogorske plovidbe su kupljeni 2012. godine, preko kredita kineske Eksim banke. Koštali su 55,8 miliona dolara, sa kamatom od 12,1 milion dolara, što je sve ukupno iznosilo 68,9 miliona dolara. Rok otplate kredita je bio 15 godina, sa grejs periodom od pet godina.
Rate za kupovinu ovih brodova bile su u potpunosti vraćene kineskoj Eksim banci, iako je država, kao garant za taj kredit, isplatila veći dio tog duga zbog nemogućnosti kompanije da sama to učini.
– Prema raspoloživim podacima, Crnogorska plovidba ima dug prema državi u iznosu od oko 35 miliona eura – kazali su iz Ministarstva.
Na pitanje Pobjede da li Crnogorska plovidba ima dugova prema drugim dobavljačima, navode da se ne radi o značajnim iznosima.
– Postoje samo tekuće obaveze koje nastaju u vezi sa redovnim funkcionisanjem kompanije, odnosno troškovi neophodni za obavljanje administrativnih i drugih poslova – kažu iz Ministarstva.
To znači da ova kompanija koja, kako su kazali iz Ministarstva, ne posjeduje nijednu drugu imovinu, i dalje funkcioniše na papiru iako nema osnovnih sredstava za rad. Podrazumijeva se da sve ovo vrijeme, od septembra prošle godine, redovno teku obaveze za plate menadžmentu i ostalim zaposlenima.
Stečaj?
Na pitanje Pobjede da li će država, nakon što legne i posljednja uplata za brodove pokrenuti stečaj u Crnogorskoj plovidbi, iz Ministarstva ne daju konkretan odgovor.
– Odluka o daljem statusu kompanije biće razmatrana nakon što se u potpunosti završe sve transakcije u vezi sa naplatom kupoprodajne cijene brodova i utvrdi konačno finansijsko stanje Crnogorske plovidbe. Država će, kao vlasnik kapitala, nakon okončanja navedenih postupaka razmotriti sve zakonom predviđene mogućnosti i odgovarajući modalitet prestanka rada i gašenja kompanije. Pri donošenju odluke vodiće se računa o zaštiti interesa države, izmirenju preostalih obaveza i sprovođenju postupka na pravno i finansijski najcjelishodniji način – kazali su Pobjedi iz Ministarstva pomorstva.
Višemilionski gubitak
Crnogorska plovidba je prošlu godinu završila sa minusom od 26 miliona eura. Finanijski izvještaj za 2025. godinu nedavno je usvojen na Skupštini akcionara na kojoj je imenovan i odbor direktora koji čine izvršni direktor Vladimir Tadić, te neizvršni direktori Kristina Kovačević i Dejan Keljević.
Na Skupštini je, između ostalog, utvrđena i naknada za rad predsjednika i članova odbora, ali je stopirana njihova namjera da predsjednik prima jednu prosječnu zaradu u kompaniji za prošlu godinu, a članovi 70 odsto. Vlada je preko predstavnika na Skupštini akcionara kao stopostotni vlasnik odlučila da taj iznos ipak bude 45 odsto za predsjednika, odnosno 35 odsto prosječne plate u firmi za članove borda.
Skupština je usvojila i izvještaj nezavisnog revizora koji nije mogao da izrazi mišljenje o finansijskim iskazima za prošlu godinu, navodeći da Crnogorska plovidba nije adekvatno procijenila naplativost potraživanja od više od 481.000 eura, te zbog toga što je prodajom brodova onemogućena da obavlja djelatnost.
Iako je na Skupštini trebalo da bude izabran nezavisni revizor za ovu godinu, to se nije desilo jer ni nakon više javnih poziva, nijedan revizor se nije prijavio.
Krivične prijave
Brodovi Crnogorske plovidbe su tokom prošle godine u više navrata zadržavani u svjetskim lukama zbog tehničkih neispravnosti i kašnjenja sa isplatom zarada pomorcima. I dok su iz Ministarstva pomorstva i Crnogorske plovidbe sve vrijeme tvrdili da je stanje na brodovima izuzetno loše i to tokom samog procesa prodaje, dio stručne javnosti je bio skeptičan smatrajući da se s razlogom u javnosti plasiraju takve informacije.
Prvo je Ministarstvo pomorstva najavilo krivične prijave zbog lošeg stanja brodova, a onda je uslijedila i krivična prijava Sindikata pomoraca i to protiv članova Vlade koji su glasali za prodaju brodova, te odgovornih u resorima pomorstva i finansija i Crnogorskoj plovidbi.
Pobjedi su iz Ministarstva pomorstva ranije kazali da su prošlog ljeta podnijeli krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Crnogorske plovidbe, koje je na inicijativu ministra Filipa Radulovića prethodno smijenjeno. Cilj je, kako su kazali, da se ispita i utvrdi eventualna krivična odgovornost u vezi sa lošim poslovanjem i poslovnim odlukama.
– Krivična prijava je podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) koje je nadležno da sprovede potrebne radnje i donese odluku o daljem toku postupka. U ovom trenutku nemamo saznanja o ishodu krivične prijave – kazali su iz Ministarstva pomorstva.
S druge strane, SDT-u je stigla prijava i Sindikata pomoraca početkom novembra prošle godine u kojoj je traženo da se utvrde sve činjenice u vezi sa prodajom brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“. Predložili su da se izuzme kompletna dokumentacija o procjeni vrijednosti brodova i njihovoj prodaji te da se angažuju nezavisni međunarodni pomorski i finansijski vještaci kako bi se sprovela revizija stručnih procjena vrijednosti brodova, uslova ponuda i ekonomske opravdanosti same prodaje, ali i utvrdila visina pričinjene štete i eventualna krivična odgovornost.
Kompanija Crnogorska plovidba je, kako su ranije tvrdili iz Ministarstva pomorstva, od starta bila loše strateški pozicionirana uz stalno gomilanje dugova. Dodaju da je u takvim okolnostima i realnoj opasnosti od prinudne zapljene broda, Crnogorska plovidba bila prinuđena da proda brodove ,,u skladu sa tržišnim uslovima i ponudama koje su u tom trenutku bile dostupne“.
– Te odluke bile su rezultat konkretne finansijske situacije kompanije, a ne odraz odnosa države prema pomorstvu kao strateškoj grani. Crna Gora danas ima više hiljada aktivnih pomoraca koji rade na brodovima širom svijeta, što je značajan broj u odnosu na ukupnu populaciju države. Upravo taj ljudski potencijal, kvalitet obrazovanja, obuke, sertifikacije i povjerenje koje crnogorski pomorci uživaju na globalnom tržištu rada predstavljaju najjači stub imidža Crne Gore u pomorstvu – poručili ranije su iz resora Filipa Radulovića.
Izvor: Pobjeda
