Advokat Nikola Angelovski ocijenio je da Crna Gora još nema normativni i procesni okvir za zaštitu od SLAPP tužbi, iako su takvi mehanizmi već dio evropskih standarda.
Komentarišući nalaze Evropske komisije iz Izvještaja o vladavini prava za 2026. godinu, Angelovski je kazao da sloboda izražavanja i sloboda medija predstavljaju ustavna i konvencijska prava, zbog čega svako njihovo ograničenje mora biti pažljivo opravdano.
„Evropska komisija ukazuje da Crna Gora još uvijek nema poseban normativni i procesni okvir za zaštitu od SLAPP tužbi, iako su takvi mehanizmi dio evropskih standarda. Sloboda izražavanja i sloboda medija predstavljaju ustavna i konvencijska prava, a prema praksi Evropskog suda za ljudska prava svako njihovo ograničenje mora biti zakonito, legitimno i proporcionalno“, rekao je Angelovski.
On smatra da nije primjereno prejudicirati ishod konkretnih sudskih postupaka, uključujući tužbe koje je podnijela Prva banka, ali ističe da treba razmotriti da li se građanske tužbe u pojedinim slučajevima koriste za odvraćanje medija od izvještavanja o pitanjima od javnog interesa.
„Evropska praksa razvija mehanizme za rano prepoznavanje i odbacivanje očigledno neosnovanih ili šikanoznih tužbi. Crna Gora bi, u procesu usklađivanja sa pravnom tekovinom EU i preporukama Savjeta Evrope, trebalo da razmotri uspostavljanje sličnog okvira“, naveo je Angelovski.
Na potrebu hitne reakcije države ukazala je i direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović, koja smatra da Vlada i Ministarstvo pravde moraju pripremiti zakonska rješenja koja će omogućiti sudovima da već u početnoj fazi odbacuju SLAPP tužbe.
„Vlada i Ministarstvo pravde treba hitno da izrade zakonska rješenja koja će otvoriti prostor da sudovi ne ulaze u postupke, već u startu odbijaju SLAPP tužbe. Evropska komisija je prepoznala ozbiljnost ovog problema u zemlji, a koji je ove godine naročito eskalirao“, kazala je Mrdović.
Ona upozorava da su istraživački novinari, mediji i nevladine organizacije posljednjih mjeseci pod sve većim pritiskom moćnih finansijskih krugova, uprkos njihovoj ključnoj ulozi u otkrivanju korupcije i drugih zloupotreba.
„Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo u EU i neprihvatljivo je da se u zemlji koja pledira da za dvije godine postane članica EU dovodi u pitanje da li treba da postoji nesmetani javni prostor za istraživanje tema od javnog interesa i za legitimnu javnu kritiku. SLAPP tužbe vode podrivanju demokratije u zemlji“, poručila je Mrdović.
Prema njenim riječima, ovakvi sudski postupci mogu ozbiljno ugroziti rad istraživačkih novinara i organizacija civilnog društva, jer ih izlažu dugotrajnim procesima, visokim troškovima i velikom psihološkom pritisku.
„Sve to Vlada i Ministarstvo treba da prepoznaju kao ozbiljnu opasnost za demokratske tokove u zemlji i hitno zakonski djeluju kako bi zaštitili javnu riječ, odnosno novinare, istraživače i medije“, zaključila je Mrdović.
Vukčević: Sudovima dati mehanizme za odbacivanje neosnovanih SLAPP tužbi
Advokat Miloš Vukčević smatra da je Evropska komisija opravdano ukazala na problem SLAPP tužbi, ističući da se u pojedinim slučajevima sudski postupci koriste ne toliko radi zaštite nečijih prava, koliko kao sredstvo pritiska na novinare i medije s ciljem da ih odvrate od istraživanja tema od javnog interesa. Prema njegovim riječima, takva praksa šteti slobodi medija i demokratskom društvu.
Smatra da je vrijeme da Crna Gora zakonski uredi ovu oblast, ali uz oprez.
Kako je naveo, on nije pristalica rješenja koja bi medijima davala bilo kakvu vrstu privilegovanog položaja ili imuniteta od odgovornosti. Smatra da svako ima pravo da zaštiti svoj ugled i druga prava pred sudom kada smatra da su povrijeđena.
„Suština je da zakon napravi jasnu razliku između legitimne tužbe i one koja predstavlja zloupotrebu prava. Sudovima treba dati efikasne mehanizme da već u ranoj fazi prepoznaju i odbace očigledno neosnovane tužbe koje služe isključivo zastrašivanju, uz mogućnost sankcionisanja onih koji takve postupke pokreću“, kazao je Vukčević.
On naglašava da cilj nije ograničavanje prava na sudsku zaštitu, već sprečavanje zloupotrebe pravosudnog sistema kao sredstva pritiska na slobodno i odgovorno novinarstvo.
„Uvjeren sam da je moguće uspostaviti ravnotežu između slobode izražavanja i prava na zaštitu ugleda, što je uostalom i standard kojem teži evropsko pravo“, poručio je Vukčević.
Podsjetimo, Evropska komisija je u Izvještaju o vladavini prava za 2026. godinu konstatovala da Crna Gora i dalje nema poseban zakonski okvir za zaštitu od SLAPP tužbi, odnosno strateških tužbi usmjerenih protiv učešća javnosti, zbog čega su novinari i dalje izloženi pravnim pritiscima i pokušajima zastrašivanja. Komisija navodi da nepostojanje jasne zakonske definicije otežava prepoznavanje takvih postupaka u praksi.
Izvor: RTCG
