Crna Gora uskoro će postati prva naredna članica Evropske unije i to, kako kaže Vučurović, uspravne kičme i sa dostojanstvom.
- Kao novi ministar, koji će biti vaši prvi konkretni potezi u prvih 100 dana mandata i po čemu želite da vas građani prepoznaju?
Crna Gora je jasno definisala svoje prioritete i krenula ka EU, na čemu zajednički rade vlada i parlamentarna većina, ali i opozicija koja daje svoj doprinos. Na tom putu je od velike važnosti uspostavljanje efikasne koordinacije sa institucijama koje učestvuju u realizaciji Vladinih politika. Naravno, prethodni ministar Butorović je radio značajan posao i zaslužuje pohvale, pa će i u narednom periodu fokus biti na unapređenju saradnje između Vlade i Skupštine, donošenju reformskih zakona i jačanju transparentnosti u radu. Svakako da će mi u što kvalitetnijem obavljanju ovoga posla od pomoći biti i to što sam bio dugogodišnji poslanik i to iskustvo je od velikog značaja za poziciju poput ove koja zahtijeva i strpljenje i dijalog.
U vremenima kada smo bili opozicija borili smo se za demokratsku i slobodnu državu, zamlju u kojoj će vladati pravo, pravda i ravnopravnost među narodima i građanima. Sada kada smo u poziciji da odlučujemo, moramo i djelima pokazati da naša dugogodišnja borba nije bila uzaludna. Ovo više nisu vremena u kojima je odlučivao jedan čovjek i jedna partija, mora se napraviti jasan otklon od ideologija koje su ugnjetavale građane i gušile svaku slobodu, otklon od svakog totalitarizma, onoga od 1945. i onoga koji je zajedno sa mafijom vladao do 2020. godine. Aktuelni sastav vlade je dokaz da su politički dogovori i kompromisi budućnost Crne Gore, a ne diktatura jednog čovjeka ili partije.
Možemo sa ponosom istaći da je, umnogome zahvaljujući našoj borbi Crna Gora danas slobodna država i nijedan pojedinac ili partija ne mogu silom da vladaju i nameću odluke. Nakon 30. avgusta imamo već nekoliko promjena vlasti, a ova vlada i parlamentarna većina rade veliki i značajan posao za našu državu.
- Opozicija tvrdi da je rekonstrukcija rezultat političke trgovine i podjele funkcija, a ne potrebe za efikasnijom Vladom. Kako odgovarate na te kritike?
Opozicija ima pravo da kritikuje i to je njen posao, kao što treba da se prizna da je učestvovala i u donošenju važnih evropskih zakona. Sa druge strane, rezultati koje postižu Vlada i Skupština predvođena predsjednikom Andrijom Mandićem demantuju sve kritike iz redova opozicije. Posebno komično zvuče pojedine optužbe koje na račun vlasti stižu kada su u pitanju kriminal i korupcija, kada čitava, ne Crna Gora nego Evropa znaju da je ovdje tri decenije na sceni bio režim koji je vladao u sprezi sa najopasnijim kriminalnim grupama svijeta. To loše nasleđe nekadašnje vlasti je i danas na sceni i na nezavisnim je institucijama – sudstvu i tužilaštvu, da isporuče rezultate u borbi protiv ove pošasti koja je bila zarobila Crnu Goru. A iskrena preporuka pojedinim strankama u opoziciji je da to loše nasleđe ne brane.
U konačnom, jedno je sigurno – čitava ova priča i razne kritike opozicije dobiće svoj odgovor na jedinom mogućem mjestu, a to su izbori. Siguran sam u odličan rezultat NSD i da će stranke koje sada čine parlamentarnu većinu imati mnogo više poslanika nego u ovom sazivu Skupštine jer će građani nagraditi dobre rezultate u većini oblasti i sveobuhvatno bolji život.
Dakle, uvjeren sam da će rad Vlade pokazati da je cilj rekonstrukcije unapređenje efikasnosti i jačanje kapaciteta institucija. Kao što rekoh, građani će ipak ocjenjivati rezultate, tj. koliko smo unaprijedili kvalitet života, sproveli reforme i ispunili preuzete obaveze.
- Specifični regionalni izazovi, evidentirani su i pritisci?
Crna Gora će uskoro biti prva sledeća članica EU. To potvrđuju najvažnije adrese. Čisto sumnjam da neko to može spriječiti.
Kada govorimo o regionalnim odnosima, ne bih se previše osvrtao na kritike koje dolaze iz pojedinih država, jer ćemo uskoro biti zajedno sa njima u EU. Crna Gora želi najbolje dobrosusjedske odnose i nijednim potezom nije izazivala pojedine reakcije koje su često ličile na ucjene i izlazile iz okvira diplomatije.
Crna Gora treba da uđe u Evropsku uniju uspravne kičme i sa dostojanstvom, unoseći tamo sve svoje istorijske i kulturne vrijednosti na koje smo ponosni. Demokratija znači uvažavanje svih, ali nećemo dozvoliti da nas bilo ko ponižava ili da povijamo glavu. Za nas je istinska demokratija i evropski standard upravo to – pravo da budemo ono što jesmo, da poštujemo druge, ali i da čvrsto držimo do svog dostojanstva, jer na kraju – svi u Crnoj Gori znaju ko su.
- Tokom mandata na čelu Odbora za ljudska prava i slobode otvarane su teme prava osoba sa invaliditetom, manjinskih zajednica, borbe protiv diskriminacije i slobode medija. Smatrate li da je država u tim oblastima ostvarila dovoljno napretka i očekujete li da će Vlada biti odlučnija?
Ponosan sam na predsjedavanje Odborom za ljudska prava i slobode. Odbor je u tom periodu radio zaista kvalitetan posao i ne bih ovdje isticao neke svoje zasluge, ali moram naglasiti da smo pohvale dobijali od brojnih međunarodnih i domaćih organizacija, od UNICEF-a, delegacije UN, Evropske komisije, EU do Ombudsmana, brojnih NVO, dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom. Takođe, posebno se radujem sto sam učestvovao u tome da se danas sto snažnije čuje glas Roma i osoba sa invaliditetom, te da njihove predloge i kritike čujemo na Romskom parlamentu i Parlamentu OSI. To svakako nije dovoljno, ali jeste način da se na jedan efikasan način skrene pažnja onih koji odlučuju na probleme ranjivih grupa. Zahvalnost za uspješan rad odbora dugujem prvim saradnicama, sekretarkama odbora gospođi Burić i gospođi Jokić koje su u stvari i najzaslužnije za odlične rezultate.
Crna Gora u poslednje vrijeme postiže sjajne rezultate u ovoj oblasti. Napredak je ostvaren, ali uvijek postoji prostor za dodatno unapređenje. Zaštita ljudskih prava, borba protiv diskriminacije, unapređenje položaja osoba sa invaliditetom i manjinskih zajednica moraju ostati trajne obaveze svih institucija.
- Pojedine NVO ocijenile su da Vaše imenovanje “ozbiljno dovodi u pitanje posvećenost građanskoj, multietničkoj i evropskoj Crnoj Gori”. Kako komentarišete takve ocjene?
I kada sam izabran za predsjednika Odbora za ljudska prava, isti krugovi su se pojavljivali kao kritičari, da bi nakon dobrih rezultata i pohvala domaćih i međunarodnih adresa povili glave.
Postoje određeni politički i parapoliticki krugovi kojima prosto smeta NSD i koji još ne mogu da prihvate da su predstavnici srpskog naroda dio vlasti. To nije dobro, Srbi su kroz istoriju stvarali Crnu Goru. Ona je i njihova država i želimo da damo puni doprinos da svi građani u Crnoj Gori žive bolje, da svi narodi budu ravnopravni i da najzad prestane diskriminacija. Mi, kao i svi drugi, imamo pravo na svoj identitet i sigurno da ćemo se zalagati da na institucionalan način dobijemo sve što nam pripada. Time ne ugrožavamo bilo koga, već doprinosimo demokratskom sazrijevanju Crne Gore.
Ulazak Srba u vlast 2023. godine apsolutno je doprinio stabilnosti i ubrzanom razvoju Crne Gore, i tako će biti i ubuduće. Oni kojima to smeta, a kriju se iza lažne građanske maske, preporučujemo da se navikavaju na te okolnosti i demokratiju.
Istinska građanska i multietnička Crna Gora ne može se graditi na isključivanju ili marginalizaciji Srba, niti na pokušajima da se naša nacionalna prava, kultura i istorijski simboli predstave kao smetnja evropskom putu. Naprotiv, srpski narod u Crnoj Gori je dokazani branilac demokratije i slobode. Mi želimo modernu, pravno uređenu državu koja prepoznaje, uvažava i štiti identitet i prava svih svojih građana.
Na ove napade nedobronamjernih se ne treba obazirati.
Izvor: RTCG
