Pred poslanicima su Predlog amandmana XVII do XXI na Ustav Crne Gore i Predlog Ustavnog zakona za sprovođenje amandmana XVII do XXI na Ustav Crne Gore, čime se ulazi u treću fazu promjene Ustava.
U ime parlamentarne većine govorila je poslanica Jelena Božović, koja je kazala da su amandmani usaglašeni sa Evropskom komisijom, te da nije bilo dovoljno vremena za uvažavanje svih predloga nevladinih organizacija zbog rokova na evropskom putu Crne Gore.
„Nije da nijesmo razmatrali predloge NVO, ali rokovi su nam ograničili mogućnost da neke od njih uvažimo. Do 2026. moramo da zatvorimo poglavlja i da 2028. godine konačno postanemo članica EU“, kazala je Božović.
Ona je navela da postoji mogućnost da se određena rješenja dodatno razmotre, jer rezerve prema predloženim amandmanima postoje i u vlasti i u opoziciji.
„Možemo da razmotrimo usaglašavanje, jer i vlast i opozicija imaju rezerve prema ovako predloženim amandmanima, jer se VDT-u i predsjedniku Vrhovnog suda na ovaj način daju prevelika ovlašćenja, odnosno autoritet bez kontrole sa strane“, kazala je Božović.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković upozorio je da se predloženim rješenjima pravosuđu daje ogromna moć, dok je poslanica parlamentarne većine Jelena Božović kazala da i vlast i opozicija imaju rezerve prema pojedinim rješenjima posebno zbog ovlašćenja koja se daju vrhovnom državnom tužiocu i predsjedniku Vrhovnog suda.
Pred poslanicima su Predlog amandmana XVII do XXI na Ustav Crne Gore i Predlog Ustavnog zakona za sprovođenje amandmana XVII do XXI na Ustav Crne Gore, čime se ulazi u treću fazu promjene Ustava.
U ime parlamentarne većine govorila je poslanica Jelena Božović, koja je kazala da su amandmani usaglašeni sa Evropskom komisijom, te da nije bilo dovoljno vremena za uvažavanje svih predloga nevladinih organizacija zbog rokova na evropskom putu Crne Gore.
„Nije da nijesmo razmatrali predloge NVO, ali rokovi su nam ograničili mogućnost da neke od njih uvažimo. Do 2026. moramo da zatvorimo poglavlja i da 2028. godine konačno postanemo članica EU“, kazala je Božović.
Ona je navela da postoji mogućnost da se određena rješenja dodatno razmotre, jer rezerve prema predloženim amandmanima postoje i u vlasti i u opoziciji.
„Možemo da razmotrimo usaglašavanje, jer i vlast i opozicija imaju rezerve prema ovako predloženim amandmanima, jer se VDT-u i predsjedniku Vrhovnog suda na ovaj način daju prevelika ovlašćenja, odnosno autoritet bez kontrole sa strane“, kazala je Božović.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je da se danas ulazi u završnu fazu procesa koji treba da dovede do promjena Ustava, podsjećajući na ustavnu reformu iz 2013. godine.
„Danas ulazimo u završnu fazu procesa koji treba da dovede do promjena Ustava. Imali smo 2013. godine ovakvu priču, kada se tražila ustavna reforma, i to je do 2020. godine rezultiralo time da se otvore sva pregovaračka poglavlja“, rekao je Živković.
Prema njegovim riječima, cilj bi trebalo da bude nezavisnije i samostalnije pravosuđe, ali smatra da ono danas nije takvo.
„Danas treba da imamo nezavisnije i samostalnije pravosuđe. Opravdano je pitanje da li je ono samostalno i nezavisno. Nije. Ovo pravosuđe je batina i instrument u rukama parlamentarne većine da bi se nanijela šteta opoziciji, za račun toga da vlast što duže potraje“, kazao je Živković.
Upozorava da takva opasnost postoji za svaku vlast i opoziciju ukoliko nema odgovarajućeg balansa.
„To je opasnost za društvo i to vreba svaku vlast i opoziciju ako nemamo balans. Ovim amandmanima daje se moć pravosuđu u Crnoj Gori. I to ogromna“, poručio je Živković.
Živković je naglasio i da proces evropskih integracija ne smije biti lišen kritika i primjedbi, posebno kada je riječ o promjenama Ustava.
„Proces EU integracija ne smije biti lišen kritika i primjedbi. Ovo nije zakonska, već ustavotvorna kategorija. Opravdane su zebnje stručne javnosti u odnosu na ovakva rješenja“, zaključio je Živković.
Saglasan je kaže da tužilaštvo i sudstvo ne trebaju biti pod bilo čijom kontrolom, ali kaže da se iz moći javlja autoritet, a onda zloupotrebe.
„Dajete moć da se tužilac i sudija revanširaju na ličnom nivou. Ovo govorim zbog insitutucionalne opasnosti po sistem“ upozorava Živković.
Kazao je da će glasati za izmjene sa svim rizicima koji postoje, te da „ako hoćemo u EU, moramo imati standarde koji su u skladu sa EU“.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da danas ne zasijeda nijedan parlament u Evropi.
“Da većini poslanika u Evropi neko kaže da moraju da dođu u parlament 24. avgusta, teško bi se odazvali. Neki moji prijatelji iz evropskih parlamenata kažu da bi predsjednik Skupštine koji bi takvu sjednicu zakazao, prošao veoma loše. Ali naše obaveze su takve, znamo šta očekuju građani, okupili smo se da pokažemo da smo odgovorni ljudi”, kazao je Mandić.
On je saopštio da poslanici većine neće danas imati izlaganja, te da će to pravo koristiti samo opozicija.
Poslanik Demokratske narodne partije DNP Milan Knežević najavio je da oni neće glasati za amandmane na Ustav.
“Pošto će i ostatak opozicije biti za te amandmane, onda bi trebalo samo mi da govorimo”, smatra on.
Skupština je nacrt amandmana na Ustav usvojila 9. jula, a nakon čega je uslijedila javna rasprava koja traje još dva dana.
Predloženim promjenama Ustava uređuje se sastav, izbor, mandat Sudskog i Tužilačkog savjeta, a predviđeno je i donošenje zakona o CBCG.
Mandić je za danas, na zahtjev Vlade, sazvao još jednu vanrednu sjednicu, na kojoj će poslanici raspravljati o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom djelatnošću.
Na toj sjednici poslanici će raspravljati i o Predlogu zakona o lokalnoj samoupravi, kao i o predlozima izmjena i dopuna zakona o Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu i o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.
Na dnevnom redu te sjednice biće i predlozi zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, o zaštiti podataka o ličnosti, o zaštiti podataka o ličnosti koje obrađuju nadležni organi u svrhu sprečavanja, istraživanja, otkrivanja ili gonjenja krivičnih djela ili izvršenja krivičnih sankcija.
Poslanici će na toj sjednici raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o vodama.
Na dnevnom redu naći će se i predlozi zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu, kao i o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.
