Koordinator Alternative Pejak ocijenio je da postoje sve veći izgledi da zvanični Beograd pokuša da napravi novu političku konstrukciju u Crnoj Gori – kroz povezivanje URA i DNP-a.
„Obje partije imaju problem sa cenzusom. Međutim, u politici često 2+2 nijesu 4. Nekada su 3, ali nekada mogu biti i 7“, navodi Pejak.
On smatra da je URA, nakon političke saradnje sa DPS-om, izgubila značajan dio podrške među srpskim biračkim tijelom, te da joj je sada potreban svojevrsni politički „restart“.
„Ako se vratite samo malo unazad, vidjećete da je srpsko biračko tijelo činilo značajan dio glasača ove partije. Od trenutka kada je URA napravila koaliciju sa DPS-om, praktično je izgubila cenzus u svim većim sredinama. Upravo zbog te činjenice“, ocjenjuje Pejak.
Prema njegovim riječima, teško je pronaći bolji način za politički povratak URA-e među srpsko biračko tijelo od koalicije sa jednom izrazito prosrpskom partijom.
Kada je riječ o DNP-u, Pejak navodi da, uprkos snažnom marketingu, oštroj retorici i pokušaju da se nametne kao glavna opoziciona snaga, rezultati izbora pokazuju da građani više glasaju za „umjerenije“ političke opcije.
„Nema sumnje da podrška DNP-u ide nabolje, ali ta dinamika trenutno nije dovoljna da ozbiljno ugrozi vladajuću većinu“, smatra Pejak.
On dodaje da bi eventualnoj koaliciji mogli biti pridruženi i drugi politički subjekti, udruženja i manje partije.
„Dodajte ovoj koaliciji gospodina Dajkovića, koji ima problema sa Milanom Kneževićem, ali se oni rješavaju jednim pozivom iz Beograda. Dodajte tome još neka udruženja, male partije poput PREOKRETA, kao u Podgorici, i imate NOVI DF“, navodi Pejak.
Kako podsjeća, nekadašnji Demokratski front nastao je upravo okupljanjem većeg broja manjih političkih subjekata, da bi vremenom prerastao u jednu od najjačih političkih sila u Crnoj Gori i odigrao značajnu ulogu u političkim promjenama nakon 2020. godine.
„Zato mislim da cilj zvaničnog Beograda preko eventualne koalicije DNP–URA nije da osvoji vlast. Znaju da za to nemaju dovoljno glasova“, ocjenjuje Pejak.
Prema njegovom mišljenju, cilj bi mogao biti smanjenje procenta podrške sadašnjoj vladajućoj većini i ponovno otvaranje prostora DPS-u da postane nezaobilazan faktor u formiranju vlasti.
„Zato se, po mom mišljenju, sada pojačava i retorika“, navodi Pejak.
On posebno ukazuje na poruke koje se, kako tvrdi, posljednjih dana mogu čuti od zvaničnika i medija bliskih vlastima u Beogradu, a koje se odnose na Dritana Abazovića.
„Sve češće se podsjeća da je Dritan Abazović potpisao Temeljni ugovor – iako sa njegovim nastankom praktično nije imao veze – zatim da bi, navodno, da je ostao na vlasti, srpski jezik ponovo bio službeni, i slične poruke“, navodi Pejak.
On smatra da takve poruke nijesu slučajne.
„To je pokušaj političke rehabilitacije Abazovića pred dijelom srpskog biračkog tijela kojem je poslije saradnje sa DPS-om postao neprihvatljiv“, smatra Pejak.
Kako dodaje, DNP bi u toj konstrukciji URA-i dao ono što joj trenutno najviše nedostaje – „sertifikat“ prihvatljivosti kod prosrpskih birača.
„URA zauzvrat DNP-u daje mogućnost da izađe iz političkog prostora u kojem sam teško može napraviti rezultat dovoljan da ozbiljnije promijeni odnos snaga“, navodi Pejak.
„I onda 3% + 3% možda više nijesu samo 6%.
Priprema se, po mom mišljenju, još jedna velika prevara birača.
Kao i uvijek – ovo pišem na vrijeme“, zaključuje Pejak.
