Ona je ocijenila da evropske vrijednosti ne mogu biti predmet selektivne primjene, naglašavajući da PES nije ničiji politički privezak. Govoreći o izboru rukovodstva Centralne izborne komisije (CIK), Nedović je istakla da poštovanje zakonskih rokova i procedura mora biti obaveza svih skupštinskih tijela, ali da eventualno prekoračenje roka ne znači automatski nezakonitost ili poništavanje postupka. Poručila je da je neophodno prekinuti začarani krug neuspješnih konkursa i konačno uspostaviti profesionalnu i nezavisnu izbornu administraciju.
POBJEDA: Crna Gora je ušla u završnu fazu pregovora sa Evropskom unijom, a Vlada najavljuje zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja. Koliko je taj cilj realan u aktuelnim političkim okolnostima i može li unutrašnja nestabilnost ugroziti evropsku agendu?
NEDOVIĆ: Prvi put nakon dugog niza godina imamo konkretne rezultate, jasnu dinamiku pregovaračkog procesa i Vladu koja evropske integracije ne koristi isključivo kao političku parolu, već ih pretvara u mjerljive rezultate. Na današnji dan ova većina je ispunila sva završna mjerila i obaveze u pregovorima sa EU. I iza nas stoji ogroman rad, kako u Vladi koja je predlagač svih zakona i reformi tako i parlamentu Crne Gore, koji od 2023. godine bilježi izuzetno intenzivan rad, potvrđujući da je ovaj saziv jedan od najaktivnijih u istoriji crnogorskog parlamentarizma. Podsjetiću da je Crna Gora godinama slušala obećanja o evropskoj budućnosti, dok je pregovarački proces stagnirao. Danas, zahvaljujući ozbiljnom radu Vlade, premijera Milojka Spajića, resornih ministarstava i parlamentarne većine, govorimo o završnici tog procesa.
Međutim, ne treba biti politički naivan. Unutrašnja nestabilnost može usporiti evropsku agendu, posebno ako pojedini politički subjekti odluče da svoje kratkoročne interese stave ispred strateških interesa države. Zato želim da budem vrlo jasna, evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac bilo čije političke sujete, partijskih kalkulacija ili potrebe za dnevnim političkim poenima. Pokret Evropa sad će nastaviti da bude najčvršći oslonac evropskog puta Crne Gore. Ne zato što nam je to politički korisno, već zato što vjerujemo da građani zaslužuju državu evropskog životnog standarda, snažnih institucija i vladavine prava. Za mene članstvo u EU nije samo spoljnopolitički cilj. To je pitanje kvaliteta života, pravne sigurnosti i budućnosti generacija koje dolaze.
POBJEDA: Iako sve partije parlamentarne većine deklarativno podržavaju evropske integracije, političke poruke i postupci nijesu uvijek usklađeni sa evropskim vrijednostima. Da li PES, kao najjači konstituent vlasti, ima dovoljno političkog autoriteta da obezbijedi jedinstven odnos prema evropskim obavezama?
NEDOVIĆ: PES svoj politički autoritet ne gradi na tome koliko glasno govori, već na tome koliko konkretnih rezultata ostvaruje. Mi nijesmo politički pokret koji je nastao da bi održavao stare podjele, već da bi mijenjao način na koji Crna Gora funkcioniše. Tačno je da parlamentarnu većinu čine različiti politički subjekti, sa različitim ideološkim pozicijama i političkom prošlošću. Ali upravo je odgovornost ozbiljne vlasti da pronađe zajednički imenitelj oko ključnih državnih interesa. Ipak, želim da naglasim jednu važnu stvar a to je da evropske vrijednosti ne mogu biti predmet selektivne primjene. Ne možemo se pozivati na Evropu kada nam to odgovara, a zanemarivati njene principe kada se suočimo sa politički osjetljivim pitanjima.
PES ima politički autoritet da insistira na poštovanju preuzetih obaveza, ali autoritet ne znači da bilo kojoj partiji treba oduzeti pravo na sopstveni stav. Mi smo partneri u vlasti, jer istorijski momenat u kojem se nalazimo zahtijeva mudrost i stabilnu Vladu kako nam se otvoreni ,,prozor šanse“ ne bi zatvorio. Želimo da uđemo u istoriju kao partija koja je Crnu Goru uvela u zajednicu ekonomsko bogatih i pravno uređenih država – i jedina partija koja je za četiri godine, tri puta podizala plate i penzije. Na kraju, građane mnogo manje zanima ko je unutar većine imao posljednju riječ, a mnogo više da li ćemo ostvariti istorijsku priliku da Crna Gora postane naredna članica EU.
POBJEDA: Odnosi Crne Gore i Hrvatske opterećeni su otvorenim bilateralnim pitanjima, ali i sve oštrijom retorikom pojedinih predstavnika vlasti. Nedavno ste poručili da ta pitanja treba rješavati dijalogom za pregovaračkim stolom. Gdje je granica kompromisa koji je Crna Gora spremna da prihvati i da li svi partneri u vlasti dijele takav pristup?
NEDOVIĆ: Moj stav je vrlo jednostavan: Crna Gora i Hrvatska su susjedne države koje treba da grade odnose međusobnog poštovanja, dobrosusjedske saradnje i otvorenog dijaloga. Hrvatska je članica EU i NATO-a, naš susjed i država sa kojom imamo mnogo više zajedničkih interesa nego razloga za sukobljavanje. Ali dobrosusjedski odnosi ne podrazumijevaju da Crna Gora treba da odustane od svojih legitimnih državnih interesa. Kompromis nije kapitulacija, kao što ni dijalog nije znak slabosti. Smatram da sva otvorena bilateralna pitanja treba rješavati institucionalno, diplomatskim kanalima i uz puno poštovanje međunarodnog prava.
Ono što sigurno ne doprinosi rješenju jesu zapaljive izjave, nacionalistička nadgornjavanja i pokušaji da se osjetljiva međudržavna pitanja koriste za unutrašnjopolitičko pozicioniranje. Crna Gora mora nastupati dostojanstveno, sa jasnim stavovima, ali i sa sviješću da se ozbiljna državna politika ne vodi preko medijskih naslova. Ne mogu govoriti u ime svih konstituenata parlamentarne većine, ali mogu vrlo jasno govoriti o poziciji PES-a: naš interes je evropska Crna Gora, dobri odnosi sa susjedima i zaštita dostojanstva i interesa naše države. Granica kompromisa je tamo gdje bi se doveli u pitanje suverenitet, ustavni poredak, međunarodnopravne obaveze i legitimni interesi Crne Gore. Uvjerenja sam da se uz političku zrelost i odgovornost mogu pronaći rješenja koja neće proizvoditi nove podjele, već graditi dugoročno povjerenje.
POBJEDA: U javnosti se sve češće govori o neslaganjima unutar parlamentarne većine i različitim političkim interesima konstituenata. Koliko je aktuelna većina zaista stabilna i da li je evropska agenda jedino pitanje oko kojeg postoji saglasnost?
NEDOVIĆ: Važno je razlikovati politička neslaganja od institucionalne nestabilnosti. Stabilnost jedne većine ne mjeri se time da li svi njeni članovi misle identično, već sposobnošću da se, uprkos razlikama, donose odluke koje su važne za državu. A ova parlamentarna većina je pokazala da može donositi važne odluke. Evropska agenda jeste jedan od najvažnijih zajedničkih ciljeva, ali nije jedini. Tu su ekonomski razvoj, rast životnog standarda, infrastrukturni projekti, unapređenje poslovnog ambijenta i jačanje institucija. Naravno, postoje situacije u kojima bi bilo poželjno više političke discipline, međusobnog uvažavanja i odgovornosti prema građanima. Ukoliko se u nekom trenutku pojavi ozbiljan sukob između partijskih interesa i evropske budućnosti države, za nas nema dileme šta mora imati prednost. Građani nas nijesu birali da bismo se bavili jedni drugima, već da bismo rješavali njihove probleme.
POBJEDA: Kako danas gledate na situaciju tokom glasanja o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića, kada su poslanicima PES-a bile oduzete glasačke kartice? Kako se taj događaj odrazio na međusobno povjerenje koalicionih partnera?
NEDOVIĆ: Smatram da je svaka situacija koja dovodi u pitanje slobodno i nesmetano ostvarivanje poslaničkog mandata ozbiljna i da se mora posmatrati sa institucionalnog, a ne samo političkog aspekta. Poslanik Skupštine Crne Gore ima pravo i obavezu da odlučuje u skladu sa Ustavom, zakonom, Poslovnikom i sopstvenim političkim uvjerenjem. Kada govorimo o konkretnom događaju, on se samo desio na slici kolege Mugoše, a Vasilije Čarapić je to demantovao slikom gdje se vide kartice.
POBJEDA: Kritičari vlasti ocjenjuju da PES često prećutkuje kontroverzne poteze koalicionih partnera kako bi očuvao parlamentarnu većinu. Istovremeno, najavom Euro modela, koji predviđa dalji rast plata i penzija, PES nastoji da zadrži fokus na ekonomskim obećanjima. Koliko su takva obećanja ekonomski održiva i na koji način Vlada planira da obezbijedi njihov dugoročni efekat, a da se pritom ne ugroze javne finansije i privredni rast?
NEDOVIĆ: Prije svega, odbacujem tezu da PES ekonomskim rezultatima pokušava da prikrije politička neslaganja. To je prilično potcjenjivački odnos prema građanima Crne Gore, koji veoma dobro znaju koliko im znači svako povećanje plate ili penzije. Za nekoga je povećanje zarade samo broj u tabeli. Za porodicu koja živi od svog rada to je mogućnost da lakše plati račune, školuje dijete, otplati kredit ili sebi priušti nešto što je godinama bilo nedostižno. Podsjetiću da smo prije programa Evropa sad imali minimalnu zaradu od 250 eura, a minimalnu penziju od svega 147 eura. Danas govorimo o potpuno drugačijem nivou primanja. Programom Evropa sad 1 minimalna zarada povećana je na 450 eura, programom Evropa sad 2 uvedene su minimalne zarade od 600 i 800 eura, dok je minimalna penzija povećana na 450 eura.
To nijesu političke parole, već konkretne promjene koje su građani osjetili u svojim kućnim budžetima. I zato mi je pomalo nevjerovatno kada pojedini predstavnici opozicije, koji su decenijama imali priliku da unaprijede životni standard, danas pokušavaju da nas ubijede da je povećanje plata i penzija gotovo opasno po državu. Naravno da ekonomska politika mora biti odgovorna. Nikada nijesam zastupala stav da se plate i penzije mogu povećavati bez ekonomskog pokrića. Novi Euro model treba posmatrati upravo u tom kontekstu – kao nastavak politike podizanja životnog standarda, ali uz očuvanje stabilnosti javnih finansija. A kada je riječ o koalicionim partnerima, politička odgovornost ne podrazumijeva da na svaku izjavu odgovaramo novom svađom. To ne znači da nemamo stav. PES nije ničiji politički privezak. Mi imamo sopstveni program, jasne prioritete i odgovornost prema građanima koji su nam dali povjerenje.
Naš zadatak nije da svakodnevno proizvodimo političke sukobe, već da obezbijedimo da država funkcioniše i da građani žive bolje. I na kraju, smatram da građani imaju pravo da pitaju sve političke aktere: šta ste konkretno uradili da poboljšate njihov život? Mi na to pitanje imamo odgovor. I taj odgovor se vidi na računima građana, u njihovim zaradama i penzijama, i sve ono što smo uradili za EU put.
POBJEDA: Kao predsjednica Administrativnog odbora, kako ocjenjujete činjenicu da ni nakon pet neuspješnih konkursa nije izabrano rukovodstvo Centralne izborne komisije, a da je i šesti postupak otvorio pitanje poštovanja zakonskih rokova?
NEDOVIĆ: Kao predsjednica Administrativnog odbora, želim da naglasim da pitanje izbora predsjednika i članova CIK-a ne posmatram kroz prizmu partijskih interesa, već prije svega kao pitanje institucionalne odgovornosti i povjerenja građana u izborni proces. Međutim, važno je da javnost razumije i institucionalnu podjelu nadležnosti. Postupak sprovodi posebna Komisija za izbor predsjednika i članova CIK-a, koja ima zakonom definisane obaveze, dok Administrativni odbor postupa u okviru nadležnosti koje su mu povjerene. Ne možemo, niti smijemo, poistovjećivati političku odgovornost sa mogućnošću da bilo koji organ preuzme nadležnosti koje mu zakonom ne pripadaju.
Podsjetiću da su prethodni postupci ukazali i na određene nedostatke zakonskog okvira, zbog čega se pristupilo izmjenama koje treba da omoguće efikasnije sprovođenje izborne reforme. Profesionalna i depolitizovana CIK nije potreba bilo koje partije, već potreba crnogorske demokratije. Upravo zato očekujem da svi učesnici postupka pokažu maksimalan stepen odgovornosti, ozbiljnosti i spremnosti da se posao konačno privede kraju. Naš cilj mora biti institucija u čiji rad će imati povjerenje i vlast i opozicija, ali prije svega građani Crne Gore.
POBJEDA: Zakonski rok za utvrđivanje predloga liste kandidata za CIK je istekao, a odluka još nije saopštena. Kakve posljedice to može imati po dalji postupak i hoće li Administrativni odbor insistirati na poštovanju zakonske procedure, bez političkih kalkulacija koje su obilježile prethodne pokušaje izbora?
NEDOVIĆ: Kao predsjednica Administrativnog odbora, smatram da poštovanje zakonskih rokova i procedura mora biti osnovni princip rada svih skupštinskih tijela, bez izuzetka. Ne možemo graditi pravnu državu ukoliko sami ne insistiramo na dosljednoj primjeni propisa. Međutim, važno je napraviti razliku između eventualnog prekoračenja roka i pravnih posljedica koje iz toga mogu proisteći. Ne bi bilo odgovorno unaprijed tvrditi da određeno proceduralno kašnjenje automatski dovodi do nezakonitosti ili poništavanja čitavog postupka, bez detaljnog razmatranja relevantnih zakonskih odredaba. Takođe, smatram da je veoma važno da se konačno izađe iz začaranog kruga ponavljanja konkursa i neuspješnih postupaka. Pred nama su izborni procesi za koje moramo imati profesionalnu, funkcionalnu i nezavisnu izbornu administraciju. Zato očekujem da komisija koja sprovodi postupak jasno obrazloži svaki naredni korak.
POBJEDA: Nedavna posjeta evropske komesarke Marte Kos Crnoj Gori bila je ponovo povod i za uvredljive i mizogine komentare na društvenim mrežama. Kako doživljavate takav odnos prema predstavnici jedne od najvažnijih evropskih institucija i šta on govori o političkoj kulturi društva koje teži članstvu u EU?
NEDOVIĆ: Smatram da su uvredljivi i mizogini komentari upućeni evropskoj komesarki Marti Kos apsolutno neprihvatljivi i da zaslužuju nedvosmislenu osudu. Marta Kos od kako je počela da dolazi u Crnu Goru i daje podršku evropskom putu i Vladi koja je zatvorila već sad 21 poglavlje, meta je napada. Mizoginije, seksističkih komentara, AI videa, koji je žele diskreditovati na najgori moguć način. I ne, napadi nijesu usmjereni na politiku proširenja koju vodi, nego na nju kao ženu. I to je sramota za one koji su predvodnici ovog narativa. I to ne samo zato što je riječ o visokoj predstavnici EU, već prije svega zato što je riječ o ženi koja obavlja važnu javnu funkciju i koja ima pravo na dostojanstven i profesionalan odnos. Niko nije dužan da se slaže sa političkim stavovima Marte Kos. Kritika njenih odluka, izjava i političkih pozicija potpuno je legitimna. Ali postoji ogromna razlika između političke kritike i primitivnog vrijeđanja na osnovu pola, izgleda ili godina.
Onog trenutka kada umjesto argumenata počnemo da komentarišemo izgled jedne žene, mi više ne vodimo političku raspravu, već pokazujemo sopstveni nedostatak političke kulture. Posebno zabrinjava kada takvi komentari dolaze iz društva koje se deklarativno zalaže za evropske vrijednosti. Marta Kos je predstavnica institucije koja ima važnu ulogu u evropskoj budućnosti Crne Gore, ali i da nije na toj funkciji, zasluživala bi jednako poštovanje. Mislim da je krajnje vrijeme da u Crnoj Gori prestanemo da normalizujemo uvrede kao sastavni dio političkog života. Sloboda govora jeste temelj demokratije, ali sloboda govora ne znači da treba da prihvatimo mizoginiju kao društveno poželjno ponašanje.
POBJEDA: Političarke su na društvenim mrežama nerijetko izložene uvredama koje se ne odnose na njihove stavove ili rezultate rada, već na izgled, pol i privatni život. Da li je mizoginija postala prihvaćen oblik političkog obračuna u Crnoj Gori i zbog čega izostaje snažnija osuda takvih pojava?
NEDOVIĆ: Nažalost, imam utisak da smo kao društvo došli u situaciju u kojoj se mizoginija često relativizuje, a ponekad čak i opravdava političkim neslaganjem. Kada je žena politički aktivna, kada ima jasan stav, kada se ne povlači pred pritiscima i kada otvoreno govori o problemima, vrlo često postaje meta napada koji nemaju nikakve veze sa njenim političkim radom. Muškarcu će zamjeriti političku odluku, izjavu ili rezultat rada. Ženi će, pored svega toga, komentarisati izgled, godine, način oblačenja, privatni život, porodični status, pa čak i pravo da se uopšte bavi politikom. I to je suština problema. Žene u politici često moraju prvo da odbrane svoje pravo da budu tu gdje jesu, pa tek onda da brane svoje političke stavove. Smatram da je posebno opasno kada se ovakvi napadi predstavljaju kao bezazlena šala, politička satira ili dio javnog života na koji bi žene jednostavno trebalo da se naviknu. Ne, ne treba da se naviknemo.
Nijedna žena ne treba da prihvati ponižavanje kao cijenu političkog angažmana. Naravno, svako ko obavlja javnu funkciju mora biti spreman na kritiku. I ja sam potpuno spremna da odgovaram za svaku svoju odluku, politički stav i rezultat rada. Ali ne prihvatam da se politička odgovornost zamjenjuje ličnim ponižavanjem. Ono što me posebno zabrinjava jeste selektivna osuda mizoginije. Ako je uvrijeđena žena iz političkog tabora kojem pripadamo, onda se traži javna osuda. Ako je meta žena iz suprotnog političkog tabora, onda se često ćuti ili se uvreda relativizuje. Takav odnos je licemjeran i neprihvatljiv. Mizoginija ne postaje manje opasna zato što je usmjerena prema ženi sa čijim se političkim stavovima ne slažemo. Zato smatram da sve političke partije, mediji, institucije i organizacije civilnog društva moraju pokazati mnogo više dosljednosti. Zaštita dostojanstva žena ne smije zavisiti od njihove partijske knjižice.
POBJEDA: I sami ste bili izloženi uvredama i prijetnjama zbog političkog angažmana. Smatrate li da žene u politici moraju da ulože znatno više napora od svojih muških kolega kako bi njihov rad bio jednako vrednovan i šta bi institucije trebalo da preduzmu da ih efikasnije zaštite?
NEDOVIĆ: Na osnovu sopstvenog iskustva mogu da kažem da žene u politici vrlo često moraju da ulože dodatni napor kako bi njihov rad bio ozbiljno shvaćen i jednako vrednovan. I sama sam se tokom političkog angažmana suočavala sa uvredama, omalovažavanjem i pokušajima diskreditacije. I znate šta je posebno poražavajuće? To što se od žena često očekuje da sve to podnose dostojanstveno, da ne reaguju previše, da ne budu previše glasne, da ne pokažu emocije, ali ni da budu previše odlučne. Ako ćutite, onda ste slabe. Ako odgovorite, onda ste konfliktne. Ako ste odlučne, onda ste agresivne. Ako pokažete emociju, onda nijeste dovoljno sposobne za politiku. To su dvostruki standardi sa kojima se mnoge žene suočavaju. Ali ja nijesam ušla u politiku da bih se bilo kome dopadala, niti da bih ispunjavala tuđa očekivanja o tome kako jedna žena treba da govori, izgleda ili se ponaša. Moj politički stav možete da kritikujete. Moju odluku možete da osporavate.
Za moj rad možete da tražite odgovornost. Ali moje dostojanstvo nije predmet političke rasprave. Ono što sam shvatila za ove četiri godine, jeste da zaista u Crnoj Gori imaju „problem“ sa ženama. A naročito frustrirani koji svoju mržnju ispoljavaju na društvenim mrežama, u većini slučajeva kroz lažne profile. Kažem frustrirani, jer da se bave svojim životom i da imaju elementarnu kulturu i vaspitanje ne bi vrijeđali druge i prijetili. Nekada, te uvrede dolaze i od nekih građanskih aktivista, koji su u posljednje vrijeme kad govorimo o ženama u politici – glavni pokretači govora mržnje i pozivaju na linč i mržnju. I to je nedopustivo.
Izvor: Pobjeda
