Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), u Crnoj Gori je prošle godine otvoreno 16.000 bolovanja, što je državu koštalo devet miliona eura. Zbog privremene spriječenosti za rad, u 2023. godini izgubljeno je 128.335 radnih dana, piše Pobjeda.
Prema podacima FZO najveća opterećenja za poslodavce predstavljaju bolovanja kraća od 60 dana, a koja su pritom i najčešća.
“To su bolovanja koja su štetna, falsifikovana, koja se zloupotrebljavaju, koja u određenom momentu sezone kada poslodavcu najviše trebaju radnici, neko zloupotrebljava sistem i instituciju bolovanja”, kazali su iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Od početka godine, prema podacima UIP, zdravstvena inspekcija utvrdila je nekoliko nepravilnosti, pa je prekršajno kaznila dva puta izabrane ljekare novčanom kaznom od po 500 eura, a domove zdravlja sa po 1.000 zbog nezakonitih bolovanja. Takođe, kažnjena su i odgovorna lica u tim zdravstvenim ustanovama a za njih je izrečena novčana kazna od po 500 eura.
Kako su saopštili iz UIP, inspekcija je, u tim slučajevima postupala na osnovu izvještaja Komisije Fonda..
“U ovim slučajevima utvrđeno je da su bolovanja nezakonita, dok je na osnovu novog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdio izabrani tim ili izabrani doktor radi komisija koju obrazuje Fond za zdravstveno osiguranje. Provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdila nadležna ljekarska komisija vrši komisija koju obrazuje Ministarstvo zdravlja”, pojasnili su iz UIP-a.
Iz UIPa su istakli da te komisije čine doktori specijalisti medicine rada i doktori specijalisti odgovarajućih grana medicine, u zavisnosti od vrste bolesti ili povrede.
Pojasnili su i da je članom 37 Zakona propisano, pored ostalog, i to da u slučaju postojanja sumnje da izabrani tim ili izabrani doktor privremenu spriječenost za rad nije utvrdio u skladu sa članom 36, FZO može, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, podnijeti Ministarstvu zahtjev za pokretanje postupka za provjeru privremene spriječenosti za rad.
“Kada je postupak za provjeru privremene spriječenosti za rad pokrenut na zahtjev poslodavca, troškove za rad pomenutih komisija snosi taj poslodavac, u skladu sa zakonom”, rekli su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Istakli su da zdravstvena inspekcija nema nadležnosti za provjeru privremene spriječenosti za rad, odnosno nije imala nadzore za kontrolu zakonitosti utvrđenih bolovanja u 2022. i 2023. godini.
Sa druge strane, zdravstvena inspekcija može da kontroliše medicinsku dokumentaciju koja je nastala kao posljedica utvrđivanja privremene spriječenosti za rad u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
Direktor FZO Vuk Kadić nedavno je za Televiziju Crne Gore (TVCG) kazao da je teško retroaktivno provjeriti bolovanja, da provjeravaju samo sumnjive slučajeve, a da je nadležnost FZO samo da prekine bolovanje.
Izvor: Pobjeda
