EPCG se oglasila povodom skorašnjeg istupa Gorana Šućura, člana URA i bivšeg člana Odbora direktora naše kompanije.
“U nekim drukčijim okolnostima, ne bi bilo potrebe da se osvrćemo na istupe pojedinaca koji, očito, imaju manjak osjećaja kada je riječ o odgovornosti za javno iskazane riječi, ali smo, kao predstavnici najvažnije kompanije u državi, dužni da ukažemo na jednu vrlo problematičnu praksu u dijelu koji se odnosi na potrebu nekih političkih aktera da, preko leđa EPCG, njenog poslovodstva i zaposlenih, stiču jeftine političke poene”, saopšteno je iz EPCG.
Neistine se, navodi se u ragovanju, ne mogu prodavati kao neka ozbiljna analiza, “tim prije što se, u slučaju gospodina Šućura, svakako ne radi o licu koje je kvalifikovano da ulazi u kompleksnu materiju poput energetike”.
“Shvatamo da gospodin Šućur lični interes smatra važnijim od opšteg dobra, razumijemo i da je februarsko razrešenje ostavilo posljedice po samopouzdanje, ali ne smatramo da nas to obavezuje na ćutanje u situacijama u kojima se iznose neistine na račun inženjera i menadžera koji čine kičmu energetskog sistema. Naročito ne u situaciji u kojoj ih blati lice čija se stručnost u energetici bazira na Wikipediji. Možemo da uvažimo činjenicu da je gospodin Šućur, ponukan praksom, poželio da arbitrira i u energetici, ali smo dužni napomenuti da je ovo ipak značajno kompleksnija oblast, kojim se ne može ovladati pukim skrolovanjem društvenih mreža”, dodaje se u saopštenju.
Komentarisanje energeskog bilansa EPCG, kažu, zahtijeva malo dublje analize i ozbiljnije predznanje od samih čitanja i poređenja brojeva.
“Tačan je podatak da je EPCG tokom prvih pola godine ostvarila proizvodnju od 1333 GWh i da je to nekih 11% manje od plana, ali nam nije jasno šta je tu tako bombastična vijest ako znamo da su naše hidroelektrane proizvele 848 GWh ili 13 % manje od plana. Slika biva još više jasnija, kad su u pitanju hidrološke prilike, budući da je proizvodnja iz dotoka bila na nivou od 60 % od prosjeka za prvo polugodište, pa ne čudi ovaj rezultat. Teško da bilo ko, pa i sam ministar može da utiče na raspored i količinu padavina”, kazali su iz ove kompanije.
“Ne manje važno, TE “Pljevlja” je radila u ritmu na koji smo navikli u prethodnih desetak godina, a gospodin Šućur zna, ali svjesno prenebregava činjenicu da je za tekuću godinu remont planiran da traje nešto duže od uobičajnog zbog zamjene obloga na lopaticama turbine srednjeg pritiska te da je start remonta planiran za 01.05.2024. umjesto uobičajnog 01.04. Kolege iz nadležnih službi su uspjele da sa dobavljačem dogovore raniju isporuku, pa je remont krenuo ranije – početkom aprila (06.04), te je tokom tog mjeseca TE “Pljevlja” ostvarila 21,4 GWh umjesto planiranih 131 GWh samo iz razloga što je TE Pljevlja ranije započela remont.”
Ostatak saopštenja prenosimo integralno:
“Nadalje, svi koji se bave praćenjem i komentarisanjem Energetskog bilansa EPCG, a naročito bivši članovi Odbora direktora, morali bi da znaju da proizvodnja naših velikih hidroelektrana na godišnjem nivou, zavisno od mnogo faktora, dominantno hidrologije, može da varira i do 1800 GWh (minimalnih 900 GWh do maksimalnih 2700 GWh), tako da je teško da ministar Mujović može biti krivac za manjak hidroproizvodnje tokom prvog polugodišta 2023. i 2024. godine od 378 GWh. Iizostanak ove proizvodnje je logično za posljedicu imao i manjak prihoda od oko 40 miliona €. Gospodin Šućur zaboravlja i činjenicu da se tokom prve polovine 2023. elektrina energija prodavala po cijenama skoro duplo većim nego tokom uporednog perioda 2024. godine, pa su i finansijski efekti bili mnogo bolji.
Dužni smo napomenuti da stručne službe EPCG prate situaciju i, zavisno od situacije na tržištima energenata, donose odluku u kom momentu, koju količinu i za koji period će se nabavljati električna energija. U ovom momentu je nezahvalno komentarisati I prognozirati koliko će se novca dati na uvoz električne energije i sa kakvim saldom će EPCG završiti 2025. godinu, naročito ako se prisjetimo 2022. godine kada smo u pojedinim mjesecima uvozili električnu energiju u vrijednosti preko 40 miliona €.
Šućur se, takođe, iščuđava nad činjenicom da se, za potrebe projekta Ekološka rekonstrukcija TE “Pljevlja” angažuju konsultanti, pa taj aranžman uzima kao argument protiv novog poslovodstva, ali zaboravlja da su pregovori sa konsultantom – upravo zbog manjkavosti projekta iz 2020. godine – započeti još u januaru ove godine, dakle, u vrijeme kada je i on sam bio član Odbora direktora, a drugi kolega, ex menadžer projekta, vršilac dužnosti izvršnog direktora. Hoće se reći – i tadašnje poslovodstvo, o kome Šućur govori afirmativno i u čijem je radu učestvovao, osjećalo je potrebu za angažovanjem konsultanata, pa se pitamo – da li je to bila njihova pogrešna procjena ili Šućur misli da ljudi brzo zaboravljaju, pa da ono što je smatrao ispravnim u januaru sada ne valja? Ne manje važno, a conto priče o navodnom revanšizmu spram bivšeg menadžera projekta i v. d. izvršnog direktora, istome je, u više navrata, ponuđeno da nastavi da vodi projekat, uz važnu poziciju u menadžmentu i on je to odbio. Da je bilo namjera koje Šućur zlonamjerno učitava, da li bi se nudile odgovorne pozicije?
U krajnjem, EPCG će prebroditi sve poteškoće, a zacijelo će nadomjestiti i odsustvo arbitra Šućura. Preživjeće, svakako, i posljedice nečinjenja pojedinih članova bivšeg poslovodstva EPCG i kćerki kompanija, kojima je kadrovala upravo Šućurova partija, u dijelu koji se odnosi na opstrukcije nabavki za potrebe projekata Solari 3000+ i 500+ i Solari 5000+ te nepoštovanje biznis plana u EPCG-Željezara Nikšić. Danas se upravo bavimo saniranjem tih posljedica, a moramo konstatovati da nadobudan nastup gospodina Šućura, bez imalo osvrta na loš rad nekih njegovih saboraca u EPCG Grupi, korespondira sa manjkom znanja i, bojimo se, ne tako dobrim namjerama prema našoj kompaniji.
Uvažavamo, naravno, svačije pravo da učestvuje u javnom životu, ali ćemo, cijeneći važnost EPCG za privredni sistem Crne Gore, uvijek i bezuslovno odgovoriti na svaki neutemeljeni napad. Jer, naš posao je da kompaniju koju su gradile generacije naših predaka vodimo uspješno i u što boljem stanju predamo u nasljeđe budućim generacijama. Razumijemo da tako nešto ne mogu da shvate oni koji razmišljaju od danas do sjutra, ali je nama, razumjećete, opšti interes uvijek iznad svih partikularizama”.
