Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović izrazio je u intervjuu za Glas Amerike uvjerenje da najavljena rekonstrukcija Vlade – u kojoj bi direktno učestvovale stranke koje se protive NATO-u – neće uticati na poziciju Crne Gore kao pouzdane članice alijanse, niti na njene apsiracije da se pridruži Evropskoj uniji.
Takođe je izrazio žaljenje zbog zatezanja odnosa sa Hrvatskom poslije usvajanja Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u Skupštini Crne Gore, uprkos oštrim protestima iz Zagreba.
Krapović je međutim istakao da vjeruje da će se to na „bilateralnom nivou u narednom periodu vrlo brzo prevazići“.
Krapović, koji u okviru crnogorske delegacije učestvuje na samitu NATO-a u Vašingtonu, poručio je i da je članstvo u alijansi „velika sigurnost“ za Crnu Goru u „turbulentnim“ vremenima.
Glas Amerike: Sjedinjene Države su proteklih godina znatno pomagale u modernizaciji crnogorske vojske. Da li se planiraju neki novi projekti ili investicije u tom pogledu?
Krapović: Sjedinjenje Američke Države su naš glavni spoljnopolitički partner, a naročito kada je riječ o odbrani. Imamo sveobuhvatnu američku podršku jedan duži vremenski period. Potvrdili smo tu saradnju kroz jedan dio projekata, kada je riječ o lako oklopnim vozilima oškoš i nekim drugim projektima. Po mom povratku u Crnu Goru, predstavićemo jednu donaciju, četiri brza patrolna čamca koja će nam značajno unaprijediti sposobnosti na moru kada se radi o traganju i spašavanju i drugim segmentima. Vrlo je vrijedna donacija od 11 miliona dolara, koju ćemo predstaviti nekoliko dana nakon mog povratka iz Vašingtona. Ima dosta projekata na kojima sarađujemo i na kojima ćemo tek sarađivati. U ovom geopolitičkom trenutku, to se odnosi na unapređenje saradnje kada se radi o polju odbrambene industrije i nečega što je sajber domen, hibridne prijetnje i odgovori na te izazove.
Glas Amerike: Primarni cilj vaše posjete Vašingtonu je učešće na samitu NATO-a, čija je jedna od glavnih tema dalja pomoć Ukrajini da se suprotstavi ruskoj invaziji. Očekuje se formalna podrška sporazumu da se Kijevu u narednoj godini obezbijedi vojna pomoć od 40 milijardi dolara, koliko je izdvajano na godišnjem nivou od početka invazije 2022. Koliki je doprinos Crne Gore kada je riječ o pomoći Ukrajini?
Krapović: U pravu ste, Ukrajina će biti centralna tema ovog samita, rekao bih monumetalnog, s obzirom na to da se obilježava 75. godišnjica NATO saveza. Naravno biće otvorene još neke teme, prije svega kada se radi o transformaciji alijanse u odnosu na ono što su aktuelni bezbjednosni izazovi u svijetu i narušena bezbjednosna arhitektura, posebno u Evropi. Tako da ćemo se prije svega fokusirati na te teme, planove, odbranu, odvraćanje, novi model komandne strukture, transformaciju alijanse. I svakako će biti jasna jedna politička poruka, a to je da Ukrajina neće ostati sama u borbi za svoja prava i očuvanje teritorijalnog integriteta i političkog jedinstva.
I naravno biće i konkretna podrška, koju ne želim da prejudiciram dok se ne usvoji. Riječ je o jednom snažnom paketu koji će omogućiti Ukrajini da se brani od agresije sa mnogo boljim sposobnostima nego što su to do sada radili. Mislim da je NATO našao jedan vrlo dobar balans kada je u pitanju podrška Ukrajini, koja se dominantno odvijala kroz bilateralnu saradnju sa zemljama članicama, uključujući i Crnu Goru. Crna Gora je jednodušno, kao i sve članice NATO-a, Evropske unije i veći dio svijeta, osudila agresiju Rusije na Ukrajinu i cijelo vrijeme upućuje političku, humanitarnu, vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Do sada je upućeno nekih devet paketa podrške, kroz razne vrste fondova, uključujući i novčanu podršku. Mi smo uputili dva paketa za vrijeme ove 44. vlade. To se kontinuirano radi, u skladu sa kapacitetima kojima Crna Gora raspolaže. Najnovija donacija koja će biti realizovana u narednom periodu i mislim da će biti objavljena na samitu je u saradnji sa partnerima iz Slovenije i Sjeverne Makedonije, vezano za protivvazdušnu pomoć koja je prijeko potrebna Ukrajini u ovom trenutku.
Glas Amerike: Razgovaraće se i o konkretnim koracima za članstvo Ukrajine u NATO-u, ili o takozvanom mostu do članstva. Da li Crna Gora podržava članstvo Ukrajine u NATO?
Krapović: Crna Gora podržava članstvo Ukrajine u NATO-u, ukoliko je to želja Ukrajine. I naravno, u ovom trenutku, jedan broj zemalja ima neke rezerve moguće prema tome i vode se razgovori unutar NATO-a. Kao što znate, to su 32 članice i uvijek je potrebno uskladiti te stavove. Generalno, svi prihvataju to, naravno uz jednu ogradu da onda kada se stvore uslovi za tako nešto, može se ići sa potpunom implementacijom učlanjenja Ukrajine u NATO savez. Ukrajina želi da bude članica NATO-a i mi ćemo podržati to.
Glas Amerike: Pomenuli ste da će se govoriti o jačanju odbrambenih kapaciteta NATO-a. Koliko će Crna Gora tome doprinijeti?
Krapović: Crna Gora će podnijeti svoj dio tereta. To je sigurno. I kada se radi o kredibilnom investiranju u odbranu, modernizaciji oružanih snaga i izvršnosti planova odbrane, što očekujemo vrlo brzo, i kada se radi o novom modelu snaga NATO-a. Crna Gora kontinuirano doprinosi misijama i operacijama NATO-a. Prije svega, na istočnom krilu alijanse trenutno učestvujemo u borbenim grupama u Letoniji i borbenoj grupi u Bugarskoj…
Glas Amerike: Da li se planira neko povećanje učešća Crne Gore?
Krapović: Za sada nismo još planirali povećanje učešća u tom segmentu. Mislim da shodno veličini vojske i kapacitetima Crne Gore, mi zaista značajno učestvujemo. Mislim da je to 11 pripadnika u Letoniji i 42 pripadnika u Bugarskoj u ovom trenutku. Takođe učestvujemo u misijama KFOR-a, u NATO misiji u Iraku i vrlo brzo ćemo, shodno odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost i Skupštine Crne Gore, postati dio i pomorske NATO operacije „Sea guardian“ u Mediteranu. Možemo razgovarati, ukoliko bude potrebno… Moramo prvo sagledati kapacitete i vidjeti koja je mjera mogućeg efikasnog učešća Crne Gore odnosno povećanja naših snaga i angažmana.
Glas Amerike: Pomenuli ste NATO misiju na Kosovu, KFOR. Koliko trenutno Crna Gora ima svojih predstavnika u toj misiji i da li je planirano povećanje? Da li se od Crne Gore to traži?
Krapović: Za sada niko to od nas nije tražio. Crna Gora učestvuje sa dva pripadnika oružanih snaga, i sa jednim civilnim licem u NATO liason timu. Naravno, mi smo spremni da kontinuirano doprinosimo, posebno kada se radi o regionu. KFOR je prepoznat kao neko ko je kontinuirano doprinosi očuvanju stabilnosti i bezbjednosti na Kosovu i u tom pravcu pratimo situaciju i imamo veoma dobru saradnju sa KFOR-m.
Glas Amerike: I spremni ste da učestvujete više u toj misiji, ukoliko to od vas bude traženo?
Krapović: Ukoliko to bude potreba, svakako smo spremni da podnesemo svoj dio tereta kada se radi o bilo kojoj misiji i operaciji, u skladu sa kredibilitetom i pouzdanošću koje uživamo kao članica alijanse.
Glas Amerike: U Crnoj Gori se najavljuje rekonstrukcija vlade i direktno učešće stranaka koje se protive NATO-u i imaju proruske stavove. Da li bi to moglo da utiče na poziciju Crne Gore kao kredibilne članice Alijanse i šta bi za vas bile crvene linije kada je riječ o učešću tih stranaka?
Krapović: Ja ne bih ulazio u to što su političke profilacije stranaka, u ovom konkretnom slučaju većine. Mi imamo nešto što su sporazumi koje smo potpisali. U tim sporazumima do detalja, svaki spoljnopolitički prioritet je naglašen, do kraja razjašnjen. Kao što ste vidjeli, ova vlada je na planu integracija i ova većina je napravila zaista velike iskorake, dobijanjem IBAR-a koji će nam omogućiti rekao bih mnogo brže napredovanje kad se radi o tom integracionom procesu. Što se tiče članstva u NATO-u, ja moram da kažem da nisam detektovao nikakve probleme što se tiče ove većine za ovih osam, devet mjeseci. Mi u potpunosti svoje obaveze ispunjavamo. Kao što sam vam rekao Crna Gora nosi svoj dio tereta. Unutar alijanse percipiraju Crnu Goru i doživljavaju kao kredibilnu i pouzdanu NATO članicu i vjerujem da će to tako i ostati.
Glas Amerike: I sa direktnim učešćem ovih stranaka?
Krapović: Rekonstrukcija u konačnom zavisi shodno sporazumu i od predsjednika vlade, gospodina Spajića. On je taj koji će donijeti odluku o rekonstrukciji. Kada će ona biti, u kojem obimu i naravno mora biti u skladu sa sporazumom. Što se tiče političkog subjekta koji ja predstavljam u Vladi Crne Gore, mi ćemo podržati ono što premijer Spajić predloži ali u skladu sa sporazumom. Van sporazuma za sada ne možemo ići. Očekujem da u neko dogledno vrijeme gospodin Spajić izađe sa svojim prijedlozima i vjerujem da ćemo tada veoma jasno zauzeti stavove. Što se tiče dalje budućnosti Crne Gore i njenog članstva u NATO alijansi i evropskih aspiracija, vjerujem da tu neće biti nikakvih problema. Poučen iskustvom ovih osam mjeseci, može da bude različitih manifestacija, različitih politika, i sama većina je vrlo heterogena, ali kao što vidite rezultati jesu tu. To potvrđuje i naše prisustvo na samitu i sve ono što je urađeno kada se radi o evropskim integracijama u proteklom periodu.
Glas Amerike: Pomenuli ste evropske integracije i dobijanje pozitivnog IBAR-a ćemu se Crna Gora nadala. Međutim, odmah nakon toga uslijedilo je usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, a zatim otkazivanje posjete predsednika Evropskog savjeta, Crna Gora se nije našla ni u zaključcima Evropskog savjeta, a znamo i da je došlo do zatezanja odnosa Crne Gore i Hrvatske. Da li je skupštinska većina, kojoj pripada i vaša stranka, bila svjesna tih rizika kada je podržala rezoluciju o Jasenovcu u parlamentu?
Krapović: Ja vam prije svega mogu govoriti iz prizme onoga što radi Demokratska Crna Gora i kako glasa. Ne bih se izjašnjavao o onome što je skupštinska većina, ja ne predstavljam skupštinsku većinu već Vladu Crne Gore, i Demokratsku Crnu Goru u većini i u Vladi. Dakle, prije svega mi smo se vodili idejom da sve žrtve treba da budu jednako vrednovane, ne treba praviti bilo kakve razlike između njih i sve ono što se nađe na dnevnom redu Skupštine voljom većine u ovom slučaju, treba da dobije vrednosno određenje političkih partija, pa samim tim i Demokratske Crne Gore. U proteklom periodu Demokratska Crna Gora je glasala za sve rezolucije koje su bile kandidovane u parlamentu. Podsjetiću vas da smo 2021, ja sam bio poslanik tada, glasali vezano za genocid u Srebrenici, sada smo glasali za rezoluciju vezanu za genocid u Jasenovcu, Dahauu i Mathauzenu, i u tom nekom dijelu jako teško možete biti protiv takvih dokumenata jer, jednostavno, to je prosta činjenica i to niko ne spori.
Što se tiče odnosa sa Hrvatskom, mislim da je jedan broj narativa koji je pratio usvajanje rezolucije i jedan broj političkih, hajde da kažem, istupa, doprinio da ipak dođe do nekih šumova u odnosima, dođe do određenog nezadovoljstva i zatezanja odnosa. Ja se iskreno tome ne radujem i žalim zbog toga i vjerujem da ćemo to na bilateralnom nivou u narednom periodu vrlo brzo prevazići. Hrvatska je jedan od naših najbližih susjeda, i naravno saveznica unutar NATO saveza i neko ko nam je mnogo pomogao u evropskim i evroatlantskim integracijama, i mislim da to mora da bude na pravilan način vrednovano i vraćeno. Takođe, rekao bih da je odnos prema Jasenovcu u Hrvatskoj veoma adekvatan, uspostavljena kultura sjećanja, sve ono što bi trebalo da prati takve strahote u smislu uvažavanja u društvu u Hrvatskoj. Tako da, ja je ne posmatram na taj način i vjerujem da to nije bila namjera, da se na bilo koji način uputi bilo kakva packa Hrvatskoj. Ukoliko je to tako shvaćeno, meni je jako žao.
Glas Amerike: Ali, zašto je to urađeno ako je Hrvatska i na samu najavu usvajanja rezolucije uložila protestnu notu? A znamo i da EU insistira na dobrosusjedskim odnosima. Da li ste bili svjesni tih rizika kada ste usvajali rezoluciju? Pojedini dovode u pitanje i tajming usvajanja rezolucije.
Krapović: Zaista ima prostora da se sa različitih aspekta sagleda, da svako zauzme svoj stav, ja sam rekao kako smo mi u Demokratskoj Crnoj Gori to doživjeli i shodno tome kako smo glasali. Znamo da je većina heterogena, da ima različitih ambicija, inicijativa unutar te većine. Neke jesu dobile većinu, neke nisu, u konačnom ovo jeste nešto što je volja crnogorskog parlamenta i ne bih tome bogznašto dodavao. Bilo je određene reakcije, tu ste u pravu, kada se radi o Evropskoj uniji, nisam siguran da je samo otkazivanje posjete vezano za to jer nismo dobili…
Glas Amerike: Rekli su da jeste…
Krapović: Moguće, ali nismo baš ni sa jedne adrese dobili decidno određenje da je upravo to razlog, nego da su to političke okolnosti. Bilo je raznoraznih okolnosti u tom periodu, nekih manifestacija u parlamentu, znate da je gospodin Mišel trebalo u parlamentu da se obrati poslanicima na sjednici. Znate da je bila blokirana govornica za vrijeme premijerskog sata i tako dalje. U svakom slučaju, ja vjerujem da ipak ćemo naći načina da prevaziđemo nesporazume, da idemo dalje sa integracionim procesom. Crna Gora je spremna da uradi svoj domaći zadatak do slova, i vjerujem da će to biti pravilno sagledano i vrednovano od strane Evropske unije. Vjerujem takođe da će i naši prijatelji iz Hrvatske i saveznici to takođe vrednovati i da je u njihovom interesu, kao i našem, da se nađemo u Evropskoj uniji i imamo zajedničku budućnosti.
Glas Amerike: Kako će to sve uticati na rešavanje preostalih spornih pitanja u odnosima sa Hrvatskom – kao što znamo, to su poluostrvo Prevlaka i školski brod Jadran?
Krapović: Prije svega, kad se radi o školskom brodu Jadran, naš je stav, ja sam ga više puta rekao i to je kontinuitet stava svih crnogorskih vlada, a to je da on legitimno i legalno pripada Crnoj Gori. Jednostavno, brod tog tipa ne može ploviti pod dvije zastave. Mi smo tu spremni na uvažavanje partnera i saveznika, da čujemo šta imaju da kažu, argumente, ali ovo jeste naš stav i on je jasno iskomuniciran. Što se tiče Prevlake, tu je potpuno druga priča, imamo privremeni režim i tu će se na nekom bilateralnom nivou, ja se iskreno nadam, naći dovoljno spremnosti, političke volje i mudrosti – koje vjerujem da postoje sa obje strane – da se nađe obostrano prihvatljivo i održivo rešenje. Ukoliko to ne bude slučaj, opet ostavljam malu mogućnost za tako nešto, uvek postoji arbitraža koja bi riješila te stvari. U svakom slučaju, Prevlaka i ulaz u Bokokotorski zaliv je od ogromnog značaja za Crnu Goru, sigurno je od značaja i poluostrvo Prevlaka za Hrvatsku, ali mislim da imamo kapaciteta i spremnosti na obje strane, i političke volje da se konačno ta pitanja, koja u dužem periodu nisu tretirana nego su sklonjena sa strane, i onda sada je došlo vrijeme da se ona rešavaju, mislim da imamo i kapaciteta i spremnosti da ih riješimo na održiv način.
Glas Amerike: Podrška za NATO u Crnoj Gori varira, iako je zemlja članica već 7 godina, dok je podrška EU mnogo veća. Da li se radi dovoljno na tome da se građani informišu o tome koji su benefiti članstva u alijansi? Da li se planira neka kampanja da se to promijeni?
Krapović: Mi svakako imamo određenu komunikacionu strategiju sa javnošću kada se radi o ministarstvu odbrane. Vi ste u pravu, relevantna istraživanja javnog mnjenja variraju od perioda do perioda. Imamo dosta velike diskrepance koje nisu baš lako objašnjive pogotovo kada se radi o istraživanju koje je objavljeno od NATO saveza krajem 2023. kao i sada u ovom koje je objavljeno od strane NATO saveza pred sam samit. To su baš ogromne, ogromne razlike. Po najnovijem istraživanju 67 odsto građana, ako bi došlo do referenduma, glasalo bi za ostanak u alijansi. Mnogo manji procenat je bio u decembru mjesecu. Takođe radimo neka istraživanja sa našim partnerima i nekim relevantnim kućama koje se bave istraživanjima javnog mnjenja koja pokazuju da je ta podrška negdje na nivou 52, 53 odsto. U okolnostima rata u Evropi i agresije Rusije na Ukrajinu, zatim kada se nalazimo pod nekom vrstom uticaja, malignim nekim prijetnjama, dezinformacionim kampanjama, manipulacijom osjećanja građana Crne Gore, ne bih rekao da je to loš rezultat.
Ali takođe ne bih rekao ni da je ekskluzivitet kada se radi o podršci. Vidjeli ste koja je situacija u ostalim zemljama članicama, u nekima ona jednostavno nije na visokom nivou. To je razumljivo u nesigurnim vremenima. Mislim da je građanima jasno da je naše članstvo u alijansi jedna velika sigurnost za Crnu Goru u ovim turbulentnim i vrlo izazovnim vremenima, geopolitički gledano. Jedna mala zemlja poput Crne Gore dobija veliku sigurnost samim članstvom u NATO-u i naravno članom 5 koji kaže da ako jedna članica bude napadnuta odgovoriće kompletna alijansa. To znači da je naša bezbjednost stvar još 31. zemlje, među njima neke od najmoćnijih zemalja svijeta. Mislim da kroz komunikacionu strategiju, kroz nešto što je racionalno predstavljanje građanima našeg članstva u NATO, oni mogu da steknu, da kažem, sveobuhvatniju sliku o onome što su benefiti našeg članstva.
Glas Amerike: Pomenuli se kampanju širenja dezinformacija i maligne uticaje. Na koga ste tu mislili?
Krapović: Jasno je da je u pitanju Rusija, kada govorimo prije svega o uticaju u regionu. Ukoliko EU ili NATO ostave milimetar prostora, taj prostor će biti ispunjen. To je jednostavno tako od strane drugih, trećih strana, aktera koji imaju takođe svoje nekakve agende, nacionalne i geopolitičke interese, i oni će probati da ih ostvare na zapadnom Balkanu. Naravno i u Crnoj Gori postoji, kada se radi o Rusiji, infrastruktura koja je tu na mjestu već duži niz godina. Kao što znate nakon osamostaljenja Crne Gore odnosno proglašenja nezavisnosti, tadašnja Ruska Federacija, koja je ista vlast sada praktično, Jedinstvena Rusija je napravila sporazum sa tadašnjom Demokratskom Partijom Socijalista. Jedan veliki broj investicija i novca je ušao u Crnu Goru iz Rusije i ta infrastruktura je i danas na mjestu i obilato se koristi u svrhu pokušaja da se pokolebaju politički akteri, državni akteri, i stanovništvo u onome što je stepen podrške EU integracijama i članstvu u NATO-u u Crnoj Gori. Naravno, do neke mjere se uspijeva ali rekao bih da to neće biti dovoljno da nas skrene sa puta. Ipak skoro 80 posto građana želi da Crna Gora bude prva sledeća članica EU i to je za sve vlasti najrelevatniji mogući faktor i vjerujem da ćemo svi raditi u tom pravcu.
Glas Amerike: Prethodnih godina se mnogo polemisalo u pogledu vojnog poligona i lokacija gdje bi trebalo da vježbaju crnogorske snage. Vi ste prošle godine odbacili mogućnost da poligon bude na Sinjajevini i rekli da se razmatraju druge opcije. O kojim opcijama je riječ i da li ima napretka u pogledu rešavanja ovog pitanja?
Krapović: Ja sam naravno rekao, shodno onome što je bila geneza cijele priče o Sinjajevini, rekao bih da je ona postavljena na pogrešne noge na samom početku. I kao takva, rezultirala je krahom ambicije da se na Sinjajevini postavi vojni poligon za obuku i vježbanje Vojske Crne Gore. Ima još nekoliko lokacija koje u ovom trenutku izviđamo i pravimo analize za koje vrste vježbi bi mogle da se eventualno aktiviraju. Ne bih licitirao sa mjestima, u postupku prostornog planiranja i donošenja prostornog plana Crne Gore eventualno bi se našla ta rješenja. Do tada, mi svakako imamo veoma dobru saradnju, prije svega sa saveznicama u okruženju – Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Tamo se obavljaju obuke naših snaga kako bi bile na adekvatnom nivou obučenosti i spremnosti da odgovore na izazove u misijama u kojima učestvuju.
Glas Amerike: A koliko novca Crna Gora troši na to?
Krapović: Troši značajna sredstva. Ja nisam pristalica da se ništa radi na silu u Crnoj Gori. Vlada ipak mora da osluškuje glas građana. Zaštita životne sredine mora da bude prioritet, Sinjajevina zaista jeste dragulj. Nisam siguran da bi implementacijom vojnog poligona to bilo narušeno, ali s obzirom da postoje određene indicije i analize koje bi ukazale na tako nešto, mi smo zaista odlučili da ta priča bude pase i da se okrenemo drugim opcijama kojih svakako ima. Naravno, sve što plaćamo za obuke u drugim državama je opet nešto što je volja građana Crne Gore.
Izvor: Glas Amerike
