Prema onoj da je istorija učiteljica, ukrajinski napad na Rusiju se može uporediti s dva poznata vojna manevra.
Nakon što su se saveznici uspješno iskrcali u Normandiji u junu 1944. godine, krenuli su prema Njemačkoj. Hitler je u decembru donio odluku o ofanzivi u Ardenima koja je zaustavila savezničko napredovanje, ali su nacisti na kraju bili gubitnici iako su teško stradale američke jedinice. Druga je situacija iz Yomkippurskog rata 1973. godine, kad se Izrael našao u egzistancijalnoj prijetnji zbog istovremenog napada Egipta i Sirije. Vlada poziva u pomoć penzionisanog generala Ariela Sharona, kasnije premijera koji je pojas Gaze 2005. godine predao Palestincima. Njegovi ga podređeni pitaju kako ćemo se izvući bez poraza? “Ne znate? Preći ćemo Sueski kanal i ondje završiti rat”, rekao je Sharon. To je i napravio, krenuo put Kaira, razbio Drugu egipatsku i opkolio Treću. Rat se završio.
U ovom se trenutku čini da je ukrajinski uspješni manevar bliži Sharonovoj vojnoj mudrosti jer Rusija i dalje nema odgovora. Nadati se valja da su planeri u Kijevu imali na umu ofanzivu u Ardenima da im se ne dogodi gubitak ljudstva i opreme.
Globalna ekonomija mirna, rublja pada
Rasplamsavanje sukoba u dvije ruske pogranične oblasti s Ukrajinom, Kurskoj i Belgorodskoj, ni na koji način nije uticalo na globalnu ekonomiju jer je došlo i do smirenja cijena plina u EU. Određeni nivo panike vidljiv je u Beču jer se Austrija suočila s realnošću, da bi dotok ruskog plina mogao prestati, Kijev je najavio da se ugovor o transportu ruskog plina koji prestaje krajem godine neće produžiti. “Sve dok postoji zavisnost od snabdijevanja ruskim plinom, postoji ogroman rizik prekida snabdijevanja s dalekosežnim posljedicama. Moramo što prije okončati zavisnost od ruskog plina”, objavilo je Ministarstvo energije. U Austriji su u septembru izbori na kojima se očekuje izuzetno dobar rezultat radikalno desne Slobodarske stranke (FPÖ) koja je sklona Rusiji.
Udar je pretrpjela ruska rublja koja je u srijedu, prenosi Reuters, dodatno oslabila u odnosu na dolar izgubivši 8,5% vrijednosti od početka ukrajinskog napada u utorak 6. avgusta: u srijedu oko podne se za dolar dobivalo 90.50 rubalja, najniži nivo od 20. oktobra 2023. godine.
Stanje na ruskom ratištu i dalje je obavijeno ratnom maglom, obje strane javljaju da djeluju raznim vrstama oružja, ali tmasti pokrov probija objava Vjačeslava Gladkova, guvernera Belgoroda, koji je u srijedu proglasio vanredno stanje u oblasti. Razlog: nastavak napada ukrajinskih snaga koje, očigledno, i dalje napreduju u dvije oblasti pa je Ruska Nacionalna garda (Rosgvardija) saopštila u srijedu da je preduzela dodatne mjere za zaštitu nuklearne elektrane Kursk. Gladkov se možda zaigrao apelom vladi da “proglasi vanrednu situaciju na saveznom nivou”, a tako nešto ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi čuti. Ruski vojni blogeri u objavama navode da je situacija teška za odbranu te da “neprijatelj još uvijek ima inicijativu i stoga, iako sporo, povećava svoju prisutnost u regiji Kursk”, što je u suprotnosti s objavama ruske vojske koja tvrdi da se ratište u Kursku stabilizovalo, prenosi Reuters.
Ukrajina evakuiše stanovništvo Sumske oblasti, granične s ruskom Kurskom što sugerše da očekuje ruski udar na tom području.
Iznenađenja su moguća, “rat je obmana”
Osmi dan nakon ukrajinske odvažne i rizične operacije može se s određenom razinom sigurnosti zaključiti da je Kijev promijenio dosadašnjih tok rata na štetu Moskve. Ako ruske snage ne uspiju spektakularnom akcijom, što sada nije izgledno, odbaciti ukrajinske napadače nanoseći im teške gubitke, biće ovo ukrajinska pobjeda ne na razini Sharonove, ali pobjeda koja je nakon niza ukrajinskih taktičkih poraza još od propale prošlogodišnje ljetne ofanzive opet potvrdila da je ruska vojna sila u mnogim aspektima tigar od papira.
Analitička kompanija Soufan Center podsjeća da je napad na Kursk potvrdio ključne slabosti ruske vojske: nejasna struktura vodstva i nedostatak koordinacije onemogućavaju učinkovit odgovor na iznenadne promjene na frontu. Institut ratnih studija (ISW) zaključuje da je Kijev akcijom u Kursku promijenio karakter sukoba s pozicijskog na manevarski na bojištu. Potvrđuje se da je operativno iznenađenje (Sun Tzu je pisao “sav je rat obmana”) moguće u bilo kakvim ratnim uslovima “čak i na djelimično transparentnom bojištu gdje protivnik može promatrati koncentracije sile, ali ne može pouzdano razlučiti namjeru iza koncentracije”.
Soufan Center upozorava da su se ruske snage u ranijim sličnim slučajevima polako prilagođavale promjenjivim uslovima, “velikim dijelom potpomognute kvantitativnim prednostima u ljudstvu i opremi. Iako će Kremlj više nego vjerovatno pronaći način da stabilizuje Kurski istaknuti dio u nadolazećim danima, ne može se poništiti sramoćenje koje je izazvala strana sila osvajanjem ruskih gradova prvi put od Drugog svjetskog rata”.
Američki obavještajni izvori potvrđuju The Wall Street Journalu da je Rusija odlučila povući dio jedinica s ukrajinskog ratišta jer nemaju dovoljan broj ljudstva pa se spekuliše s mogućom novom mobilizacijom. Ako se vijest pokaže tačnom, ukrajinski bi manevar ublažio agresorski pritisak na dijelovima ratišta što bi bila dodatna vrijednost akciji.
Kijev navodi da je operacija ispunila primarni cilj, odbacila je ruske trupe nekih 20-ak kilometara u dubinu slabeći tako njihovu mogućnost topničkih napada na civilne ciljeve u Ukrajini te otežala logističke aktivnosti agresora.
Izvor: N1 BiH
