Sadržaj
Trinaestogodišnjeg dječaka brutalno su pretukli vršnjaci 1. septembra u večernjim časovima na igralištu u budvanskom naselju Adok, ali neće odgovarati zbog toga, jer je dežurni tužilac ocijenio da se radi o maloljetnicima koji nijesu navršili 14 godina života, koji nijesu ni krivično ni prekršajno odgovorni.
Da li će biti prekršajno sankcionisani njihovi roditelji, biće poznato nakon što o događaju mišljenje donese budvanski Centar za socijalni rad, rečeno je redakciji „Vijesti“ u Upravi policije.
Majka pretučenog dječaka “Vijestima” je kazala da je incidentu prethodila “nesuglasica njenog sina sa vršnjakom u vezi sa košarkom”.
Nakon toga, tvrdi ona, taj vršnjak mu je slao prijeteće poruke, a onda ga je sa dvadesetak dječaka sačekao na košarkaškom terenu gdje su mu nanijeli brojne povrede, uključujući i potres mozga, zbog čega je iz budvanske Hitne pomoći upućen u risansku bolnicu “Vaso Ćuković”. Stres je pretrpio, kaže majka, i njegov sedmogodišnji brat, a okupljeni dječaci ništa nijesu učinili da to spriječe, već su navijali za nasilnike, podstrekavali i snimali dok su trinaestogodišnjaka brutalno tukli.
Redakcija „Vijesti“ je u posjedu tih video-snimaka.
UP ČEKA MIŠLJENJE CENTRA ZA SOCIJALNI RAD
Iz Uprave policije (UP) su “Vijestima” kazali da su “po prijavi majke pretučenog dječaka, preduzeli radnje iz svoje nadležnosti”.
“Službenici Uprave policije prikupili su potrebna obavještenja na zapisnik, te sa spisima predmeta upoznala tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji se izjasnio da se u radnjama ovih lica ne stiču elementi krivičnog djela budući da je riječ o maloljetnicima koji nisu navršili 14 godina života, te nisu krivično ni prekršajno odgovorni”, odgovorili su iz UP.
Kazali su da su sa “cjelokupnim spisima predmeta upoznali Centar za socijalni rad u Budvi, kao i škole koje djeca pohađaju radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti”.
“… Dok će policija cijeniti eventualno postojanje elemenata prekršaja u radnjama njihovih roditelja, shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, nakon prikupljanja obavještenja od djece od strane Centra za socijalni rad”, kazali su “Vijestima” iz UP.
GAĐAN LOPTAMA, KAMENJEM, A ONDA PRETUČEN
“Naš trinaestogodišnji sin je noć uoči početka nove školske godine igrao košarku sa mlađim bratom, na obližnjem terenu. Prethodno, primao je prijeteće poruke od vršnjaka, koji je navodno htio da brani svog prijatelja, sa kojim je moj sin u odjeljenju, sa kojim je imao neku raspravu u vezi košarke. Moj sin nije imao predstavu da su oni već napravili grupu koja je bila spremna da ga prebije te večeri. Napad je uslijedio kad su djeca, koja inače žive na drugom kraju grada, došla na teren i izazivali ga, gađali ga loptama, kamenjem, vrijeđali i provocirali, a onda su ga brutalno napali sa leđa”, priča majka pretučenog dječaka.
Ističe da ga je jedan od dječaka više puta udario u glavu, nakon čega je trinestogodišnjak pao i izgubio svijest.
“…Što je ovaj iskoristio da nastavi mučki da ga tuče. Ostali su snimali telefonima dok je moj sin bespomoćno ležao na tribinama, a naš sedmogodišnjak u strahu i panici nije se sjetio da dođe i da nas dozove, a i bilo ga je strah da ostavi brata samog. Nasilnici su mu i bacili papuče preko ograde, pa je kući došao bos. Gledajući sve to, moj sedmogodišnji sin je ostao šokiran. U strahu ga je tako povrijeđenog doveo kući, u nesvjesnom stanju, sa vidljivim povredama. Poveli smo ga u Hitnu pomoć, podnijeli smo prijavu policiji, a iz Hitne pomoći su nam dali uput za Urgentni centar u Risnu, gdje je od strane hirurga hospitalizovan zbog teških povreda. Praćen je u toku noći jer je konstatovan teži potres mozga, uz hematome po tijelu, te je hospitalizovan”, ispričala je majka dječaka “Vijestima”.
Ona je kazala da “ni jedan roditelj ne treba da doživi nešto takvo, a ni jedno dijete ne bi trebalo tako da dočeka prvi dan škole”.
“Da sve bude još gore, na tom poligonu je bilo preko 20 djece koja su prisustvovala napadu, bodrili su nasilnike i sve to snimali telefonima. Mi smo iste večeri dobili snimak. Najgore je što su u tome učestvovala i djeca koja su se igrala sa mojim sinom i koja su mu dolazila na rođendane”, priča majka pretučenog trinaestogodišnjaka.
Ona je kazala i da je njen trinaestogodišnji sin već određeno vrijeme na meti vršnjaka iz škole.
“Maltretirali su ga na raznim osnovama, lomili mu naočare, nazivali ga svakakvim pogrdnim imenima. Iz više navrata sam išla u školu, obavljala razgovor sa roditeljima, i ja i suprug, a isti dječak koji je organizovao sve ovo, organizovao je i njegovo maltretiranje ranije. Sve bi se završavalo razgovorom sa roditeljima kod direktora, a i tada su nam iz škole govorili da su im ruke vezane. Djecu ne mogu da sankcionišu, a ne pomaže ni prelazak u novu školu, i šta je posledica? Evo upravo ovo nasilničko ponašanje”, kazala je majka tog dječaka.
Ona je apelovala na nadležne institucije, policiju, tužilaštvo, škole i ministarstva, da kazne počinioce.
“Maloljetnici, izgleda, mogu da rade šta god hoće. Za njih nema zakona”, kazala je ona “Vijestima”.
KAZNENA POLITIKA BLAGA
“Vijesti” su ranije pisale da je prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), gotovo 2.600 maloljetnih delinkvenata procesuirano je u Crnoj Gori u periodu od 2011. do 2021. godine. Optuženo je 1.557 maloljetnika, dok su pravosnažno osuđena 1.382 maloljetna lica.
Najviše maloljetnih učinilaca krivičnih djela registrovano je 2021. godine – 265. Podaci Državnog tužilaštva, objavljeni u godišnjim izvještajima, čak su i pesimističniji. U istoj godini, Tužilaštvu su prijavljena 462 maloljetnika.
Kao maloljetni učinioci krivičnih djela smatraju se tinejdžeri koji su u vrijeme izvršenja krivičnog djela imali navršenih 14 godina, pa sve do granice punoljetstva – 18 godina.
Prema podacima Međunarodne mreže za prava djece, kao u Crnoj Gori, djeca mlađa od 14 godina ne mogu biti krivično odgovorna ni u drugim državama bivše Jugoslavije, ali ni u Albaniji, Rumuniji, Bugarskoj, Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Italiji, Kipru, Španiji i Slovačkoj.
U publikaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), na osnovu analize presuda sa sajta sudstva od 2018. do polovine 2022. godine, navodi se da njihov sadržaj ukazuje da je kaznena politika prema maloljetnicima prilično blaga.
“A posebno prema maloljetnicima koji su povratnici u vršenju krivičnih djela”, piše u publikaciji.
Dodaje se i da je najveći problem prilikom izvršavanja sankcija prema maloljetnicima – nedostatak infrastrukture.
“Dovoljno je imati u vidu da maloljetnici dvije vrste sankcija – vaspitna mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa i maloljetnički zatvor – izvršavaju u okviru Kazneno-popravnog doma u Spužu, a što je veoma loše za njihov dalji razvoj i resocijalizaciju”.
I Zaštitnik za ljudska prava i slobode ranije je u mišljenjima naveo da je “nedopustivo da dijete – maloljetnik vaspitnu mjeru izdržava u zatvoru i to sa odraslima, jer ne postoji ustanova u kojoj se ova mjera može izvršavati”.
CGO u publikaciji navodi da su u periodu od 2017. do jula 2020, prema informacijama iz godišnjih izvještaja tužilaštava, 38 maloljetnika izdržavalo sankciju u suprotnosti sa zakonodavnim okvirom Crne Gore i međunarodnim standardima.
Roditelji odgovorni za ono što rade njihova djeca
CGO je nedavno predstavio rezultate dva paralelna istraživanja (đaci i punoljetni ispitanici), prema kojima više od polovine srednjoškolaca poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja, a u određenoj frekvenciji, vršnjačkom nasilju je svjedočilo preko 66 odsto učenika.
Najčešći oblik vršnjačkog nasilja u školama su psihičko i fizičko nasilje. Od učenika koji su bili žrtve nasilja, 64,2 odsto je prijavilo nasilje, dok 35,8 to nije učinilo.
“Punoljetni ispitanici roditelje drže za najodgovornije za vršnjačko nasilje koje sprovode njihova djeca, a velika većina smatra da mediji i društvene mreže utiču na pojavu i razvoj maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja, saopšteno je iz CGO-a.
Izvor: Vijesti
