Sadržaj
Kad je godina dobra uberemo oko 50 tona mandarine, oko 40 kad je nešto slabija, a ove ni polovinu od toga jer je mediteranska voćna muva unakazila rod. U Ulcinju je, što se agruma tiče, cijela Crna Gora, 100 proizvođača ima 300.000 stabala, pa očekujemo pomoć države da ovaj problem prevaziđemo – kaže predsjednik Udruženja proizvođača citrusa Frano Maković.
Uzgajivači agruma u najjužnijoj crnogorskoj opštini gotovo da ne pamte ovako lošu godinu. Predsjednik Udruženja proizvođača citrusa Ulcinj Frano Maković kaže da je vrelo ljeto prepolovilo rod mandarine, a dokrajčila ga je mediteranska muva.
– Rane sorte mandarine prispijevaju za berbu oko 20. septembra. Ove godine su zbog visokih temperatura tokom jula i avgusta sazrele ranije, oko dvije nedjelje. Primijetili smo da plodovi masovno opadaju, pa smo se za pomoć obratili struci. Stručnjaci su prvobitno uzrok vidjeli u vremenu, a onda su ustanovili da je uzročnik mediteranska voćna muva – kaže Maković za Pobjedu.
TRETMANI
Na oko hektar i po zemljišta Maković od 1993. godine uzgaja mandarine. Ima oko 600 stabala. Kaže da od tog posla živi.
– Kad je godina dobra uberemo oko 50 tona, oko 40 kad je nešto slabija, a ove godine ni polovinu od toga jer je mediteranska voćna muva unakazila rod. Ono što ovih dana uberemo nije za prodaju, pa iz voćnjaka iznosimo poluprazne gajbe – kaže Maković.
On objašnjava da ni preporučene agrotehničke mjere nijesu pomogle, tretirao je stabla dva puta dozvoljenim pesticidima i insekticidima, ali nije suzbio bolest.
Proizvođači citrusa, kaže Maković, nadaju se pomoći od države zbog nedaće koja ih je zadesila.
– U Ulcinju je, što se agruma tiče, cijela Crna Gora. U ostalim opštinama ima svega po dvadesetak stabala. U našoj opštini ima oko 100 proizvođača citrusa, sa oko 300.000 stabala agruma, to nije mala stvar. Očekujemo da neko iz Ministarstva razgovara sa nama. Imali smo sastanke sa predstavnicima Uprave za fitosanitarne poslove i Savjetodavne službe. Uskoro ćemo se ponovo sastati i očekujem da bude riječi i o podršci, mada još nijesmo dobili godišnje subvencije koje po hektaru iznose 180-200 eura po hektaru, a to smo prethodnih godina primali prije ulaska u sezonu – priča Maković.
Prisustvo voćne muve u Podgorici u ne malom broju ukazuje da područje svog djelovanja pomjera sjeverno u odnosu na primorje. To je veoma opasno, s obzirom na to da napada breskvu čija je proizvodnja dominantno koncentrisana u okolini Podgorice, a domaćin joj je i vinova loza, što je od značaja za Crmnicu – navode fitosanitarni inspektori
Sagovornik Pobjede ističe kako ovih dana veoma teško prodaju i ono malo roda što je preteklo.
– Na tržištu se u avgustu pojavi mandarina koja je zelena, u to vrijeme ima i lubenice. Kad kupci kupe takvu mandarinu koja je gorka, tvrda, nekvalitetna ostane im gorak ukus u ustima i ne kupuju onu pravu ulcinjsku zrelu, slatku koja se pojavi za dvije sedmice. Zato sada imamo totalnu blokadu u prodaji, trgovci obaraju cijenu, baš smo u velikom problemu – navodi Maković.
Dozrijevanjem se, upozorava, ne može dobiti ukusan, sladak i zdrav plod.
– Zelena mandarina je kao krastavac, od nje se ne može dozrijevanjem napraviti slatka. Kad je zrela oko 70 odsto ima svoju prirodnu slast. Za naše tržište plod ne smije da dozrijeva više od 10 do 15 odsto, drugačija je situacija ako se izvozi – priča Maković.
RIJEČ STRUKE
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštila je krajem septembra da je obavljen pregled klopki u lokalitetima u kojima se prati mediteranska voćna muva Ceratitis capitate – u Podgorici (Šušunja, Beri, Donji Kokoti, Lješkopolje), Baru (Godinje, Čeluga), Ulcinj (Štoj i Zoganje). Konstatovan je početak i aktivan let muve te ukazano da se s obzirom na njenu brojnost vrste, vremenske prilike (naročito kišu koja je padala u više navrata tokom septembra i što toj vrsti veoma pogoduje) kao i sve veću raspoloživost plodova biljaka domaćina (mandarina, japanska jabuka, jabuka, iglica, kasnije sorte mandarine) može očekivati održavanje visokog nivoa populacije ili povećanje brojnosti u svim lokalitetima.
– Prilikom pregleda konstatovano je da je došlo do povećanja brojnosti u Baru i Ulcinju, a zabilježena je velika brojnost i u lokalitetima u Podgorici i u Godinju. Prisustvo voćne muve u Podgorici u ne malom broju ukazuje da ona područje svog prisustva i aktivnosti pomjera sjeverno u odnosu na primorje (prema Godinju i Podgorici). To je polazeći od bioloških osobina vrste veoma opasno po poljoprivrednu proizvodnju u ovim područjima, s obzirom na to da napada breskvu (često se zove i breskvina voćna muva) čija je proizvodnja dominantno koncentrisana u okolini Podgorice, a domaćin joj je i vinova loza (grožđe), što je od značaja za Crmnicu – navedeno je u izvještaju fitosanitarnih inspektora.
Podsjećaju se da su 2022. i 2023. bile godine veoma jakog napada voćene muve, naročito na području Ulcinja i Bara, a 2023. godine konstatovana je pojava u većoj brojnosti u lokalitetima u okolini Podgorice gdje su, takođe, uočene štete na mandarini.
Preporuka voćarima
Stručnjaci su vlasnicima voćnjaka u kojima se pojavila moćna muva (C. capitata) dali preporuku.
– S obzirom da ne napada zelene i tvrde plodove (bez obzira o kojoj se voćnoj vrsti radi), već one na početku fenofaze sazrijevanja i poluzrele plodove, stalno praćenje stanja u voćnjaku i održavanje njegove higijene veoma je značajna mjera u smanjenju brojnosti te vrste. To podrazumijeva da proizvođači i držaoci voćnih vrsta koje su domaćini muve, kontinuirano uklanjaju i uništavaju spaljivanjem sve plodove na kojima se uoče bilo kakvi simptomi napada ili preuranjeno dozrijevanje. Sumnjivi plodovi se ne smiju zakopavati u zemlju niti bacati u kontejner – navedeno je pored ostalog u preporukama.
Izvor: Pobjeda
