Skupština Glavnog grada je 28. novembra prekinula sjednicu jer nije uspjela da se konstituiše. U njenom domenu je preko 60 nadležnosti, a Zakon o lokalnoj samoupravi kaže da ako skupština nije u mogućnosti da se sastane, gradonačelnik može privremeno donositi akte iz njene nadležnosti, ali uslovno – ako bi se nedonošenjem ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti.
Gradonačelnicu Oliveru Injac pitali smo je li taj jedan član zakona dovoljan za pravnu sigurnost Glavnog grada?
– Nakon nekoliko mjeseci, postalo je potpuno jasno zbog čega sam skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada ocijenila kao politički legitiman, ali neodgovoran potez koji se desio u veoma nepovoljnom trenutku za Podgoricu. Sada, nakon svih procesa koji su se desili u prethodnih nekoliko mjeseci, sistem je gotovo blokiran, a meni kao gradonačelnici ostavljen je veoma ograničen prostor u kojem mogu da djelujem. Ipak, Zakon o lokalnoj samoupravi je propisao neku vrstu mogućnosti, iako nedovoljno određenu prema ovakvoj situaciji, pozivanja na član 59 na osnovu kojeg sam donijela određene odluke čiji je cilj primjena zakona i zaštita interesa lokalnog stanovništva, što je uostalom propisano i Ustavom Crne Gore – rekla je Injac.
Jeste li već donijeli neke odluke iz nadležnosti Skupštine i koje? U kojoj mjeri je uopšte moguće redovno funkcionisati bez zakonodavne vlasti?
– Jedna od takvih odluka bila je i ona koja se tiče izmjena Odluke o finansiranju sporta, a sve kako bismo na zakonit način sproveli u djelo ono na šta su se odbornici u ime grada obavezali prilikom preuzimanja ŽRK Budućnost. Slične odluke donijela sam po pitanju dodjele studentskih i Nagrade 19. decembar koje se dodjeljuju povodom Praznika Glavnog grada kako bismo izbjegli presedan da o istim ne bude odlučivano prvi put posle 27 godina. Osim toga, redovno funkcionisanje na dnevnom nivou zahtjeva od mene mnogo više energije, napora i truda kako bi jedan sistem u blokadi ipak funkcionisao i kako građani ne bi osjećali posledice vakuuma u koji smo zapali sve do izbora predsjednika, što je uslov kako bi se Skupština smatrala konstituisanom. Upravo pomenuti član zakona ne može biti dovoljan za istinski razvoj grada jer se na taj način ne može izglasati budžet, Plan uređenja prostora koji predstavlja plan za komunalna opremanja građevinskog zemljišta, Program privremenih objekata za period 2025-2029, novi Strateški plan razvoja Glavnog (postojeći važi do februara), godišnji programi rada službi, sekretarijata i uprava… Jer pravo na donošenje tako važnih odluka pripada isključivo odbornicima, kao odabranim predstavnicima građana, koji o tome moraju raspravljati u Skupštini kao predstavničkom domu i na kraju se prema njima odnijeti sa velikom odgovornošću i shodno potrebama grada i građana. U suprotnom, postojanje Skupštine bi bilo obesmišljeno, a demokratija suštinski ugrožena. Isto važi i za pitanje u vezi sa razgraničenjem, posebno imajući u vidu da je članu organizacionih odbora koji se bave razgraničenjem sa Tuzima i Zetom, istekao mandat na funkciji u Glavnom gradu, a na osnovu koje je delegiran u ta radna tijela i da bi se izvršila promjena ista mora biti verifikovana odlukom Skupštine – koja suštinski trenutno ne postoji. Iz svega navedenog, jasno je u kojoj mjeri je gradska uprava onemogućena da funkcioniše u punom kapacitetu i koliko je opasno stvarati neke nove prakse u produženom trajanju. Ovo je na neki način vanredno stanje za Glavni grad i nadam se da će u što kraćem roku biti riješeno.
Parlament imenuje i razrješava članove organa upravljanja javnih službi, direktore… Sad je to jedino moguće sa vašim potpisom. Osjećate li tu posebnu odgovornost?
– Kako i stoji, Skupština Glavnog grada je ta koja imenuje i razrješava članove upravnih odbora, koji dalje biraju i razrješavaju direktore preduzeća i to uz saglasnost osnivača – što je opet Skupština Glavnog grada. Članove upravnih odbora su delegirale političke partije što bi trebalo da sa sobom nosi i određenu odgovornost, iako se često stvara pogrešan utisak da je svaki oblik kontrole i vršenja nadzora u rukama gradonačelnika. Važno je i napomenuti da je vrlo brzo nakon što su određene političke partije napustile vlast, postalo jasno da je u okviru preduzeća koja su im povjerena na upravljanje, došlo do opstrukcija u radu. U tom smislu, dodatni teret ovako složene političke situacije je i to što ne postoje jasni mehanizmi uz pomoć kojih bi u takvim situacijama bili pozvani na odgovornost. Uprkos tome, moram naglasiti da sve vrijeme ukazujem na određene probleme u funkcionisanju, posebno u odnosu na rad nekoliko gradskih preduzeća koja nisu napravila diskontinuitet u odnosu na prakse iz prošlosti iako smo za potrebe njihovog boljeg funkcionisanja obezbijedili dodatne resurse, stručne analize i ekspertsku podršku. Nakon brojnih sastanaka koje sam održala sa predstavnicima određenih upravnih odbora problematika nije sagledana na pravi način, niti su primjenjene preporuke koje su upućene kroz rad nadležnih sekretarijata koji vrše upravni nadzor nad tim preduzećima. Ujedno, sprovedene su brojne interne i eksterne revizije na osnovu kojih su date preporuke čija primjena je izostala, a kao što sam ranije upoznala javnost, jedan od takvih problema je identifikovan u radu Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice u kojoj su ignorisali preporuke revizije i nastavili sa starim praksama, za koje se već pokazalo kakvo finansijsko opterećenje predstavljaju za Glavni grad zbog odsustva realizacije komunalnih opremanja građevinskog zemljišta. Nova politička realnost dodatno ugrožava funkcionisanje pojedinih segmenata u sistemu i zato je važno što hitnije formirati vlast kako bi se nastavilo sa relizacijom ključnih infrastrukturnih projekata i građanima isporučivali rezultati.
Trpite li pritiske?
– Kada su u pitanju pritisci, oni se ogledaju kroz prljavu medijsku kampanju političkih protivnika koji nikako da prihvate činjenicu da ne udovoljavam potrebama pojedinaca i interesnih grupa ako se ispostavi da su u suprotnosti sa interesima Glavnog grada. Duboko sam uvjerena da je vrijeme jednoumlja prošlo, a moje upravljanje gradom će obilježiti dosljednost u stavu da je zakon jednak i primjenjiv za svakog jednako. Uprkos činjenici da su oni koji me kritikuju u nekoliko navrata pokušali da institucionalizuju svoje napade koristeći sebi i partiji lojalne saradnike u sistemu javne uprave, njihove tvrdnje su ostale na nivou dnevne politike kojom izbjegavam da se bavim jer nije produktivna.
U slučaju neusvajanja budžeta novac za projekte biće blokiran
Jeste li za budžet za narednu godinu dobili mišljenje Ministarstva finansija? Ukoliko se do kraja decembra ne usvoji slijedi privremeno finansiranje. Kakve će to posledice imati na konkretne projekte?
– Nakon što je Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta sproveo neophodne procedure, Predlog budžeta za 2025. godinu je upućen Ministarstvu finansija na mišljenje koje očekujemo u najkraćem roku. Ukoliko se do kraja decembra u Skupštini Glavnog grada ne donese budžet, slijedi privremeno finansiranje što znači da će se za svaki mjesec funkcionisanja u 2025. godini svim organima opredjeljivati 1/12 sredstava utrošenih tokom ove godine. Ako uzmete u obzir da budžet Glavnog grada ima ogroman trend rasta (2019. godine iznosio je oko 65 miliona, a u prvoj godini mog mandata preko 130 miliona) razumljivo je da ne možemo ostati na iznosima sredstava od ove ili bilo koje prethodne godine i da su nam za realizaciju brojnih infrastrukturnih i razvojnih projekata koje smo uspjeli da oživimo i koje smo doveli do zrele faze, potrebna značajno veća sredstva. Naša prihodna strana budžeta je dobra, imamo neophodni novac za projekte, ali i situaciju da nam taj novac takođe može biti blokiran u slučaju privremenog finansiranja. To će usporiti planirani razvoj Podgorice zbog čega sam upozoravala na posledice nepromišljenih poteza koje u najkraćem roku moraju biti otklonjene u korist svih građana Podgorice.
