Praćenje prometa i potrošnje ljekova u određenoj sredini pruža uvid u zdravstveno stanje stanovništva i značajno doprinosi procjeni farmakoterapijskih stavova i propisivačkih navika. Takođe, omogućava identifikaciju faktora koji utiču na prekomjernu ili nedovoljnu upotrebu ljekova, saopšteno je Portalu Adria iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED).
“Prema poslednjem izvještaju o potrošnji ljekova iz 2023. godine, koji je objavio Institut za ljekove i medicinska sredstva, na osnovu podataka o prodaji ljekova iz 14 privatnih i jedne državne veledrogerije, ukupna potrošnja ljekova iznosila je 171,8 miliona eura. Upoređujući podatke iz 2023. godine s prethodnom godinom, zabilježen je porast potrošnje ljekova. Potrošnja ljekova u definisanim dnevnim dozama (DDD) na 1.000 stanovnika na dan porasla je za 5,37%, dok je finansijski porast iznosio 18,13%”, precizirali su iz Instituta za ljekove.
Podaci pokazuju da je, kada se potrošnja izrazi prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u 2023. godini utrošeno 1.360,13 definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan.
“Najveći udio u potrošnji imali su ljekovi za liječenje kardiovaskularnog sistema (34%, odnosno 462,37 DDD/1.000/dan), zatim ljekovi za liječenje alimentarnog trakta (18,22%), bolesti krvi i krvotvornih organa (13,80%) te ljekovi za liječenje nervnog sistema (10,49%). Kada se govori o potrošnji kroz finansijske izvještaje, najveći iznos koji je potrošen u 2023. godini bio je za grupu ljekova antineoplastici i imunomodulatori, za koje je potrošeno gotovo 63 miliona eura i činili su 36,51% ukupne potrošnje. Slijede ljekovi za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma (18,22%), ljekovi za liječenje krvi i krvotvornih organa (13,80%) i ljekovi za liječenje nervnog sistema (10,49%). Najveći finansijski porast u 2023. godini zabilježila je grupa ljekova za liječenje respiratornog sistema (67,64%), što je velikim dijelom posljedica nabavke ljekova za liječenje cistične fibroze (ivakaftor, tezakaftor, eleksaftor i ivakaftor), čija je potrošnja iznosila 4,67 miliona eura. Značajan porast potrošnje zabilježila je i grupa ljekova za liječenje mišićno-kostnog sistema (39,81%), pri čemu je najveći porast zabilježila podgrupa ljekova za liječenje spinalne mišićne distrofije (risdiplam)”, ističu iz CInMED-a.
Konstatuju da povećanje broja oboljelih od hroničnih bolesti, produženi životni vijek, nove bolesti, rezistencija na postojeće ljekove kao i razvoj novih ljekova na tržištu značajno doprinose povećanju troškova za ljekove i rastu pritiska na zdravstvene resurse.
“Bez obzira na sve navedene uzroke porasta potrošnje ljekova, uvijek postoji prostor za racionalizaciju. Zbog toga je potrebno da sve nadležne institucije u zdravstvenom sistemu preduzmu mjere u cilju kontrole neracionalnog propisivanja i potrošnje ljekova. Jedna od grupa ljekova koja se već duže vrijeme prepoznaje kao neracionalno korišćena u Crnoj Gori su antibiotici. Podaci iz 2023. godine pokazuju da je potrošnja antibiotika smanjena za manje od 0,5% u odnosu na 2022. godinu, dok je u odnosu na 2019. godinu porasla za 20,30%. Kada uporedimo potrošnju antibiotika u Crnoj Gori sa prosječnom potrošnjom antibiotika sa zemljama članicama EU, u Crnoj Gori je potrošnja veća za 53%, a ako bi se poredila potrošnja pojedinačno sa zemljama EU i zemljama van EU, Crna Gora je treća po potrošnji antibiotika. Ovi podaci su dovoljni pokazatelji da se u Crnoj Gori antibiotici neracionalno koriste”, naveli su iz Instituta.
Upozoravaju da prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika dovodi do razvoja bakterijske rezistencije.
“Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice, uključujući nemogućnost kontrole infektivnih bolesti, povratak u pre-antibiotsku eru, ugrožavanje terapijskih dostignuća moderne medicine (uspješnost transplatacije organa, hemoterapije karcinoma i mnogih drugih hirurških zahvata i dr.) te potencijalnu smrtnost od običnih bakterijskih infekcija. Antimikrobnu rezistenciju svjetski stručnjaci često nazivaju „nevidljivom pandemijom“. Prognoze sugerišu da bi do 2050. godine moglo umrijeti 10 miliona ljudi od infekcija izazvanih multirezistentnim bakterijama, što bi nadmašilo smrtnost od raka. Upotreba antibiotika bez ljekarskog nadzora može narušiti imunitet, posebno kod djece, te povećati sklonost alergijama, gojaznosti i autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa, dijabetesa i zapaljenskih bolesti crijeva. Stoga, treba čuvati antibiotike kako bismo ih imali za liječenje sadašnjih i budućih generacija”, podvukli su iz CInMED-a.
Takođe, dodaju, treba imati na umu da razvoj novih ljekova traje oko deset godina zbog svih procedura pretkliničkog i kliničkog istraživanja, tako da je proteklih decenija odobren i stavljen u promet veoma mali broj novih antibiotika.
“Važno je napomenuti da antibiotici liječe isključivo bakterijske infekcije i treba ih koristiti samo u slučajevima kada ih propiše ljekar. Oni nijesu djelotvorni protiv virusnih infekcija, koje čine 95% infekcija kod djece u jesen i proljeće. Takve infekcije zahtijevaju liječenje antibioticima samo kada dođe do bakterijske superinfekcije, što je veoma rijetko. Ako je neophodna upotreba antibiotika, izuzetno je važno pridržavati se propisanih doza, uzimati ih u odgovarajućim vremenskim intervalima i završiti terapiju do kraja, bez prekidanja kad se stanje poboljša. Evropska komisija prepoznala je ozbiljnost ovog problema i izmijenila regulativu te donijela Preporuku o jačanju borbe protiv antimikrobne rezistencije primjenom pristupa „jedno zdravlje“ (One Health) što podrazumijeva zajedničku brigu za zdravlje ljudi, životinja i životne sredine, kroz interdisciplinarni pristup i saradnju”, zaključuju iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva.
Izvor: Adria
