Vlada je na jučerašnjoj sjednici, na prijedlog potpredsjednika Vlade za ekonomska pitanja i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, do kraja aprila produžila akciju „Limitirane cijene“ sa istim brojem artikala, kao i do sada.
Tako će građani i naredna tri mjeseca imati mogućnost da, po sniženim cijenama na osnovu ograničenih marži, kupuju 73 vrste proizvoda odnosno preko 1.000 artikala, imajući u vidu da se akcija odnosi na sve artikle svih proizvođača iz predviđene kategorije proizvoda. Đeljošaj je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao da je akcija, koja je startovala 6. septembra, dala rezultate.
– Naše analize i podaci Monstata i Eurostata su potvrdili da smo ovim mjerama pomogli da se stabilizuju cijene, logično je da nastavljamo sa akcijom, jer uporedo moramo da kreiramo i biznis ambijent za privredu i dobar ambijent za građane kako bi se sačuvao njihov standard – kazao je Đeljošaj dodajući da očekuje usvajanje budžeta kako bi sproveli dodatne mjere za jačanje konkurentnosti privrede.
Upitan da li on, kao i premijer Milojko Spajić, podržava bojkot trgovina najavljen za danas u Crnoj Gori, Đeljošaj nije dao konkretan odgovor, naglašavajući da je Spajić takav stav iznio kao građanin.
– Podržavam da što više kupujemo domaće proizvode. Pozivam privredu da prate program konkurentnosti koji sprovodi Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER), a koji će poseban fokus staviti na prehrambenu industriju. To je i moja i poruka Vlade da pokušamo da kupujemo što više domaćih proizvoda i da objasnimo građanima koliko je to važno za našu ekonomiju – kazao je Đeljošaj dodajući da su ove godine planirali oko pet miliona eura bespovratnih sredstava privredi radi jačanja konkurentnosti te da će na osnovu podataka Monstata napraviti liniju za domaće proizvođače onih proizvoda koji se najviše uvoze.
Na pitanje da li će danas otići u kupovinu, kazao je da hoće ako bude imao potrebu i kupiti domaće proizvode, „bez obzira da li će to biti sjutra ili prekosjutra“.
– Građani imaju pravo da se bune, mi kreiramo ambijent za to i ovu poruku ćemo sagledati i analizirati. Kreiramo i ambijent u kojem privreda treba da se razvija i da puni naš budžet, uvijek sam za to da nađemo mjeru kompromisa. Da su se danas trgovci pitali, mi ne bismo produžili akciju – kazao je Đeljošaj.
Dodao je da privredna aktivnost trgovaca nije imala neka velika pomjeranja, „jasno je da imaju manji profit, ali kada se uporedi sve, mi smo odlučili da nastavimo akciju“.
Istraživanje
Ministar je kazao da je njihovo istraživanje pokazalo da je najveći dio proizvoda koji je obuhvaćen akcijom Limitirane cijene daleko jeftiniji nego u Hrvatskoj i Srbiji.
– Dosta proizvoda koje uvozimo iz Srbije je kod nas jeftinije nego u Srbiji upravo zbog ove akcije. Npr. kod nas juneće mljeveno meso košta 7,49 eura, u Srbiji 9,61 euro, a u Hrvatskoj 11,10 eura – kazao je Đeljošaj.
Upitan zbog čega nijesu ograničili cijene svih proizvoda, Đeljošaj je kazao da je njihova procjena bila da će biti puno jeftinije ako se uradi na ovaj način.
– Bolje da se limitiraju marže, nego odrediti neku cijenu, jer postoji mogućnost da ako je cijena ispod tržišne, tog proizvoda ne bude u trgovinama – kazao je Đeljošaj.
Ne smatra, kako je kazao, da se bojkot trgovina u Hrvatskoj može odraziti na našu ekonomiju i dodaje da ne mora uvijek značiti da, ako je nešto dobro u jednoj državi, može biti dobro i u drugoj. Đeljošaj je najavio da će se povećati kontrola trgovina u smislu poštovanja odluke o ograničenju marži, ukazujući da iznos od 66.000 eura, koliko je naplaćeno kazni zbog kršenja odluke, govori da je veliki broj trgovina poštovao mjere. Ne smatra da je kazne, koje se kreću od pet do deset hiljada eura za kompanije, potrebno pooštravati.
Podsjećamo da su odlukom iz septembra prošle godine na deset odsto u veleprodaji i maloprodaji ograničene marže na domaći sir, jogurt i mlijeko od 2,8 odsto masti, pavlaku, više vrsta mesa, tjesteninu, više suhomesnatih proizvoda, konzerve ribe i paštete, džemove, pastrmku, više vrsta voća i povrća i smrznutih proizvoda, maslinovo ulje i drugo. Trgovci na dječju kozmetiku i kašice, na kozmetiku za odrasle, deterdžente i pojedina sredstva za čišćenje obračunavaju maržu od deset odsto u veleprodaji, odnosno 15 odsto u maloprodaji. Ograničene su marže od pet odsto u veleprodaji i sedam odsto u maloprodaji za brašno, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.
Kazne
Kazna za nepoštovanje akcije je za kompanije od 5.000 do 10.000 eura, dok se pojedinačne kazne za odgovornost kreću od 500 do 1.000 eura. Prema Zakonu o prekršajima, inspektori mogu da daju samo minimalnu kaznu dok su viši iznosi predviđeni samo za sudski postupak, odnosno ako neko zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnoj odgovornosti.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) su početkom ove sedmice Pobjedi saopštili da je Direkcija za tržišnu inspekciju od početka akcije do kraja prošle godine, izrekla novčane kazne u iznosu od 66.000 eura zbog nepoštovanja Vladine odluke o ograničenju marži.
– Sprovedeno je ukupno 170 inspekcijskih pregleda, u kojima je utvrđeno 12 nepravilnosti, a koje se odnose na nepridržavanje privremenih mjera, za čije otklanjanje su izrečene upravne mjere, 12 rješenja o otklanjanju nepravilnosti. Takođe, izdata su 24 prekršajna naloga pravnom i odgovornom licu, kojima su izrečene novčane kazne u iznosu od 66.000 eura – kazali su Pobjedi iz MER-a.
Za danas u Crnoj Gori najavljen bojkot trgovina
Za danas je u Crnoj Gori najavljen bojkot trgovina koji je inicirala Alternativa Crna Gora. Pozivu su se pridružili Unija slobodnih sindikata i Savez udruženja penzionera, ali i sam premijer Milojko Spajić koji je poručio da razumije motive građana i podržava njihov bojkot, kao građanin.
Podrška, ali i skepsa u vezi sa efektima same akcije stigla je i iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).
Olga Nikčević iz CEZAP-a je ocijenila da naše građane nije lako organizovati „ni za malo krupnije stvari“ ukazujući da će se desiti da se dan prije ili kasnije kupuje više. Ova inicijativa je naišla na kritike poslovnih udruženja, pa u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) bojkot smatraju neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na taj način pokušavaju riješiti. Poručili su da ne bi trebalo iznositi paušalne ocjene o poslovanju trgovačkih kompanija te da se iz njihovih finansijskih iskaza lako može utvrditi da je bruto marža u Crnoj Gori niža nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj. Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) ocjenjuju da neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, u ime opšteg dobra, nanosi šteta i postiže suprotan efekat, dodajući da neinformisanost i neznanje u tom slučaju neće biti opravdanje. Smatraju da će se na ovaj način učiniti šteta sopstvenoj privredi, a time i standardu, ukazujući da je zabrinjavajuće što se uporno ignorišu nalazi profesora Ekonomskog fakulteta koji opovrgavaju tvrdnje da su trgovci krivi za visoke cijene.
Ponude za aerodrome do 4. aprila
Đeljošaj je kazao da do 4. aprila očekuju ponude tri kompanije koje su se pretkvalifikovale za tender za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, ali više detalja, kako je naveo, ne može da saopšti zbog tajnosti tenderskog postupka.
– Očekujemo da dostave ponudu o investicijama i koncesionim naknadama koje bi plaćali, na osnovu čega ćemo se opredijeliti. To ne znači unaprijed da ćemo dati koncesiju. Ako ponude budu dobre za državu, razvoj Aerodroma Crne Gore i našu ekonomiju, to ćemo razmotriti, ako ne budu, nastavljamo da razvijamo aerodrome sami. Vlada će donijeti odluku da li će crnogorski aerodromi ići u koncesiju ili ne – poručio je Đeljošaj.
Uskoro nacrt zakona o robnim rezervama
Direktorica za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović je saopštila da bi nacrt zakona o robnim rezervama trebalo da bude završen u aprilu.
Olga Nikčević iz CEZAP-a je ocijenila da naše građane nije lako organizovati „ni za malo krupnije stvari“ ukazujući da će se desiti da se dan prije ili kasnije kupuje više. Ova inicijativa je naišla na kritike poslovnih udruženja, pa u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) bojkot smatraju neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na taj način pokušavaju riješiti. Poručili su da ne bi trebalo iznositi paušalne ocjene o poslovanju trgovačkih kompanija te da se iz njihovih finansijskih iskaza lako može utvrditi da je bruto marža u Crnoj Gori niža nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj. Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) ocjenjuju da neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, u ime opšteg dobra, nanosi šteta i postiže suprotan efekat, dodajući da neinformisanost i neznanje u tom slučaju neće biti opravdanje. Smatraju da će se na ovaj način učiniti šteta sopstvenoj privredi, a time i standardu, ukazujući da je zabrinjavajuće što se uporno ignorišu nalazi profesora Ekonomskog fakulteta koji opovrgavaju tvrdnje da su trgovci krivi za visoke cijene.
Ponude za aerodrome do 4. aprila
Đeljošaj je kazao da do 4. aprila očekuju ponude tri kompanije koje su se pretkvalifikovale za tender za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, ali više detalja, kako je naveo, ne može da saopšti zbog tajnosti tenderskog postupka.
– Očekujemo da dostave ponudu o investicijama i koncesionim naknadama koje bi plaćali, na osnovu čega ćemo se opredijeliti. To ne znači unaprijed da ćemo dati koncesiju. Ako ponude budu dobre za državu, razvoj Aerodroma Crne Gore i našu ekonomiju, to ćemo razmotriti, ako ne budu, nastavljamo da razvijamo aerodrome sami. Vlada će donijeti odluku da li će crnogorski aerodromi ići u koncesiju ili ne – poručio je Đeljošaj.
Uskoro nacrt zakona o robnim rezervama
Direktorica za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović je saopštila da bi nacrt zakona o robnim rezervama trebalo da bude završen u aprilu.
Izvor: Pobjeda
