„Upotreba alkohola predstavlja jedan od vodećih faktora rizika po zdravlje, s izrazitim uticajem na smrtnost i obolijevanje. Svake godine, 2,6 miliona smrtnih slučajeva pripisuje se alkoholu, pri čemu su muškarci u značajno većem riziku u odnosu na žene“, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) Crne Gore.
Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma obilježava se 1.aprila.
„Većina smrtnih ishoda povezanih s alkoholom odnosi se na nezarazne bolesti, prvenstveno kardiovaskularne i maligne bolesti, ali značajan dio mortaliteta čine i povrede i zarazne bolesti. Posebno zabrinjavajuće su posljedice konzumacije alkohola među mladima. U populaciji uzrasta od 20 do 39 godina, čak 13% svih smrtnih slučajeva može se povezati s alkoholom. Kada je globalna potrošnja alkohola u pitanju, sedam od deset zemalja s najvećom potrošnjom po glavi stanovnika pripada evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Efekti konzumacije alkohola ne utiču jednako na sve društvene slojeve i dodatno produbljuju zdravstvene nejednakosti. Osobe iz socijalno ugroženih grupa imaju veće stope smrtnosti i hospitalizacija povezanih s alkoholom, jer su posljedice po zdravlje ozbiljnije u ovoj populaciji u poređenju s imućnijim konzumentima“, navode iz IJZ.
Alkohol značajno doprinosi razvoju širokog spektra bolesti i stanja.
„On je potvrđeni uzročnik preko 200 različitih oboljenja, dok najmanje 30 njih, poput alkoholne bolesti jetre, fetalnog alkoholnog spektra poremećaja, alkoholnog pankreatitisa i trovanja alkoholom, ne bi postojalo bez njegove konzumacije. Toksični metaboliti alkohola, poput acetaldehida i sirćetne kiseline, remete ćelijski metabolizam i oštećuju vitalne organe, uključujući mozak, jetru i srce, što vremenom dovodi do ozbiljnih funkcionalnih i organskih oštećenja. Posebnu zabrinutost izaziva uloga alkohola u nastanku malignih bolesti. Od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), klasifikovan je kao kancerogen Grupe 1. Preko 200 miliona ljudi širom svijeta izloženo je povećanom riziku od razvoja raka zbog upotrebe alkohola koji je odgovoran za 4,4% dijagnostikovanih karcinoma i 401.000 smrtnih slučajeva godišnje. Pored fizičkih posljedica, alkohol ima i snažan uticaj na mentalno zdravlje, povezan je s depresijom, anksioznošću i emocionalnom nestabilnošću. Takođe, doprinosi nasilju u porodici, smanjenoj radnoj produktivnosti i narušavanju socijalnih odnosa. SZO naglašava da ne postoji bezbjedan nivo konzumacije alkoholnih pića. Svaka unijeta kap predstavlja rizik po zdravlje, a dugoročne posljedice obuhvataju širok spektar fizičkih, mentalnih i društvenih poremećaja. Studije koje sugerišu moguće zaštitne efekte često ne uzimaju u obzir sve relevantne faktore, dok trenutni naučni podaci ne pokazuju postojanje praga ispod kojeg se ne javljaju štetni efekti alkohola na zdravlje. Ključno je kontinuirano podizanje svijesti javnosti, sprovođenje preventivnih mjera i kreiranje djelotvornih javnozdravstvenih politika s ciljem smanjenja štetnih posljedica konzumacije alkohola. Istaknute zdravstvene informacije o povezanosti alkohola i raka na etiketama alkoholnih pića, osnaživanje zdravstvenih radnika kroz stručne edukacije koje bi im omogućile da s povjerenjem informišu pacijente o ovim rizicima, kao i povećanje opšte svijesti u društvu o ovoj važnoj temi su najznačajnije preporuke za smanjene uticaja alkohola na zdravlje“,naglasili su iz IJZ.
foto:ilustracija-envato/IJZ
Izvor: RTNK
