Željeznička infrastruktura (ŽICG) je dobila zeleno svjetlo za Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat rekonstrukcije 39 kilometara željezničke pruge od Golubovaca do Bara. Ta dozvola je bio jedan od preduslova kako bi obnova pruge mogla da počne.
Odluku je sredinom maja donijela Agencija za zaštitu životne sredine. Crnoj Gori će za ovaj i druge rekonstrucije željeznice biti dostupno 224 miliona, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije a ostatak krediti kod Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Ovaj projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Izradu Elaborata su zahtijevali i iz Nacionalnih parkova (NPCG), jer pruga dijelom ide kroz NP “Skadarsko jezero” i ekološku mrežu “Natura 2000”, odnosno staništa zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Osim toga, trasa prolazi i u blizini barskog poluostrva Ratac.
U Elaboratu se navodi da projekat ne uključuje radove rekonstrukcije konstrukcija mostova i obloga tunela, uz rijeku Moraču Tanki Rt, Brdo Ratac, Šušanj, već samo na gornjem stroju pruge. Nakon obnove, ukupna površina zemljišta obuhvaćena željezničkim objektima biće 685.308 kvadratnih metara.
Ključno je, kako se navodi, smanjiti uticaj na životnu sredinu u blizini Skadarskog jezera zbog čega je izabrana varijanta radova po kojoj će se raditi na kruni i padini nasipa, odnosno betonski potporni zidovi i oni na šipovima, kako se gradilište ne bi širilo. Ističe se da će širenjem stope nasipa, doći do gubitka “Natura” staništa bijele vrbe, bijele topole i mediteranske visoke hidrofilne livade u površini od 980 kvadrata.
“Od kulturnih dobara na samoj lokaciji predmetnog projekta nema zaštićenih kulturnih dobara, ali se u njegovoj neposrednoj okolini nalaze sljedeća nepokretna kulturna dobra zaštićena crnogorskim propisima: naselje Vranjina, Tvrđava Lesendro, naselje Virpazar, Litine blizu ulaza u tunel Sozina (ostaci crkve Sv. Petra) i Manastir Bogorodica Ratačka…
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Po tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila 100 kilometara na čas, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na čas.
Izvor: Vijesti
