Ogromne kolone ka šalterima Ministarsta unutrašnjih poslova (MUP) posljednjih dana postali su svakodnevica jer danas ističe rok za zamjenu ličnih karata bez obzira da li je ovaj dokument još važeći ili se radi o doživotnoj ličnoj karti.
Podaci MUP-a dostavljeni „Danu“ pokazuju da 29. septembra, dva dana prije isteka roka, 75.083 građanina nijesu zamijenila ličnu kartu, a pretpostavka je da je znatan broj njih u inostranstvu na poslu.
I dok iz banaka i institucija poručuju da će građani koji ne zamijene lične karte u roku imati zauzvrat blokirana sredstva u bankama i neće moći njima raspolagati, advokat Budislav Minić u izjavi za „Dan“ kaže da za to nema pravnog osnova jer se novac može blokirati samo na osnovu sudske odluke. Građani u tom slučaju mogu potražiti zaštitu suda, ali Minić ukazuje na neažurnost sudova koji bi dodatno mogli otežati situaciju i onemogućiti brzi pristup pravu.
– Lična karta je identifikacioni dokument po osnovu koga se utvrđuje identitet da li je to čovjek čiji novac se podiže. Ako je zakonom propisano da je svako dužan da ima važeću ličnu ispravu, pa je neko nema, on može prekršajno da odgovara i banka nema sa tim nikakve veze. Ona ne može da mu obustavi isplatu novca čak i da on i ne plati taj prekršaj zbog neposjedovanja lične isprave. Jedna od besmislenosti države u raspadu je ovo što sada rade sinhronizovano sa obijesnim bankarskim sektorom, da navodno građanima blokiraju sredstva zbog neposjedovanja novih ličnih karata. Postajemo sve više žrtve jednog izvitoperenog sistema u simulaciji demokratije u ovom dijelu Balkana, izjavio je Minić.
Minić kaže da svaki bankarski činovnik, koji pokuša da obustavi isplatu novca građanima zbog neposjedovanja nove lične karte, treba da objasni na osnovu kog pravnog osnova to radi, odnosno navede normu zakona ili Ustava po kome blokira novac, ako nema odluku suda.
– Novac se može blokirati samo na osnovu odluke suda. Međutim, našim građanima dodatno može biti opterećenje obraćanje našim neažurnim sudovima zbog povrede prava na ličnu imovinu koja ne može biti uskraćena ni ogričena bez u zakonitom postupku na osnovu valjane odluke. Međutim, tek bi tada građani vidjeli gdje žive kada bi se obratili sudovima u pokušaju ostvarenja prava koje im uskraćuje neko od moćnika, ocjenjuje Minić.
Zakonom o ličnoj karti predviđene su kazne od 60 do 300 eura za građane koji, između ostalog, ne podnesu zahtjev za izdavanje lične karte u propisanom roku ili koji ne podnesu zahtjev za zamjenu lične karte u roku od osam dana od dana prestanka njenog važenja, oglašavanja nevažećom ili utvrđivanja razloga za zamjenu lične karte.
– Shodno članu 29, novčanom kaznom u iznosu od 60 eura do 180 eura kazniće se za prekršaj građanin ako sa sobom ne nosi ličnu kartu (član 4), na zahtjev lica ovlašćenog za utvrđivanje identiteta odbije da stavi na uvid ličnu kartu (član 4), ne podnese zahtjev za izdavanje lične karte u propisanom roku (član 10, stav 3), odnosno u slučaju ako građanin ne podnese zahtjev u roku od tri mjeseca poslije navršenih 18 godina života, ukoliko mu se lična karta izdaje prvi put – kazali su nedavno iz MUP-a i dodali da je kazna u tom rasponu predviđena i u slučaju da građanin u zahtjevu za izdavanje lične karte navede netačne podatke.
Iz MUP-a su objasnili da se zamjena ličnih karata, shodno Zakonu o ličnoj karti, odnosi samo na crnogorske državljane koji imaju prebivalište u Crnoj Gori.
Lične karte moraju da zamijene građani kojima su ta identifikaciona dokumenta izdata prije 30. marta 2020, odnosno prije početka primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti. Prvobitni rok za zamjenu ovih dokumenata bio je 30. mart, ali je produžen do 30. septembra, odnosno ističe danas.
Padali u nesvijest čekajuću u redovima
Ispred šaltera MUP-a i juče je veliki broj građana čekao u redovima da zamijeni ličnu kartu, a intervenisala je i Hitna pomoć u Podgorici, jer se jedan stariji sugrađanin onesvijestio. Građani su prinuđeni da mijenjaju i doživotne lične karte, kao i one kojima rok važenja još nije istekao.
Zavrzlame u bankama
Advokat Minić ukazuje da bankarski službenici nemaju pravo da traže od klijenata da se prilikom vršenja usluge potpišu onako kako su to učinili i na ličnoj karti. On kaže da je lično on bio svjedok takvog postupanja bankarskog službenika.
– Lična karta služi da identifikuje da li sam ja ili ne, a ne da se potpisujem kako stoji na njoj, napominje Minić.
Izvor: Dan
