Odluku je prethodno odobrilo Ministarstvo kulture i medija, a potpisala ministarka Tamara Vujović. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.
Podrška za podizanje spomen-obilježja stiže od većine odbornika.
Predsjednik Odbora za društvene djelatnosti i odbornik lokalnog parlamenta Željko Vukićević (DNP), kazao je za Portal RTCG da je odluka o spomeniku od velikog značaja za cijeli kraj.
“Na odboru smo jednoglasno podržali ovu inicijativu. Mitropolit Amfilohije je obilježio tri decenije duhovnog vođstva u Crnoj Gori, obnovio preko šest stotina svetinja i vratio narodu vjeru. Uz Patrijarha Gavrila Dožića, on je jedna od najznačajnijih ličnosti koje je dao Kolašin”, rekao je Vukićević, dodajući da će gradska biblioteka dobiti “Sabrana djela” Mitropolita Amfilohija kao donaciju.
Odbornik GP URA Miodrag Vlahović, istakao je da, iako Mitropolit Amfilohije zaslužuje poštovanje, lokalna vlast mora paralelno rešavati ključne probleme zajednice.
“Bez obzira na to da li ga je neko volio ili ne, neosporno je da je Mitropolit Amfilohije bio istorijska ličnost. Kolašin treba da ga pamti, ali i da se okrene pitanjima od vitalnog značaja, odlasku mladih, ekonomiji i opstanku grada. Ipak, podržali smo postavljanje spomenika u crkvenom dvorištu”, naveo je Vlahović.
Šef odborničkog kluba DPS i SD “Građani” Matija Bulatović, smatra da odluka ima političku pozadinu.
“Smatramo da je ovo politički motivisan potez, jer Skupština nema nadležnosti nad postavljanjem spomenika na crkvenom zemljištu. Vladajuća većina pokušava da skrene pažnju s važnih tema, kao što su pripreme za turističku sezonu i problemi lokalne privrede”, rekao je Bulatović.
Iz Demokratske Crne Gore, Zorana Bakić istakla je da se Kolašin ponosi što će imati spomenik svom sugrađaninu.
“Ovo je način da pokažemo koliko smo voljeli i poštovali Mitropolita Amfilohija. On je bio veliki čovjek i duhovnik, a još veći zato što je bio naš, iz Bara Radovića. Spomenik će biti na ponos svim građanima Crne Gore”, rekla je Bakić, potvrđujući da će svečano otkrivanje spomenika biti 28. oktobra, u porti crkve Svetog Dimitrija.
Nada Selić odbornik PES-a, naglasila je da Amfilohijev život i djelo ostaju svijetli primjer.
“Bio je posvećen duhovnosti, obrazovanju i humanosti. Nikada nije dijelio ljude za njega su svi bili Božiji. Njegov život je dokaz da prave vrijednosti ne prolaze, i da veličina čovjeka nije u bogatstvu, već u duši”, kazala je Selić.
Potpredsjednik Opštine Miodrag Bulatović (SNP) podsjetio je da Mitropolitov doprinos prevazilazi crkvene okvire.
“Amfilohije Radović bio je graditelj ne samo hramova, već mostova među ljudima. Njegov duh i energija utemeljeni su u našem narodu i tradiciji, i to spomenik treba da simbolizuju”, rekao je Bulatović.
Odbornik NSD-a, Zoran Đurišić, istakao je da bi spomenik trebalo da stoji u samom centru Kolašina, ne umanjujući značaj crkvene porte, kako bi bio svakodnevni podsjetnik na vrijednosti koje je Mitropolit živio.
“Mitropolit Amfilohije bio je čovjek iz naroda i od naroda, skroman, mudar, širok i postojan. Pored podizanja i obnove velikog broja crkava i manastira u Crnoj Gori, on nikada nije zaboravio Kosovo i Metohiju. Često je odlazio tamo kao utjeha i podrška narodu koji je ostao da živi na tim prostorima, da im pokaže da nijesu zaboravljeni. Bio je pokretač promjena i predvodnik litija u Crnoj Gori koje su ujedinile narod i probudile duh slobode. Smatram da bi njegov spomenik trebalo da stoji u centru grada, da nas, prolazeći pored njega, svaki dan podsjeća zašto vrijedi živjeti, i da nas sjeti da nam je on već utabao staze, samo ih treba slijediti”, kazao je Đurišić.
Potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović (PES) ocijenio je da se ovim činom iskazuje poštovanje prema velikoj duhovnoj ličnosti našeg vremena.
“Niko u novijoj istoriji nije sebe toliko žrtvovao za narod kao Mitropolit Amfilohije. Litije koje je predvodio ostale su simbol vjere i slobode, dokaz da narod može biti jedinstven kada ga vodi čist duh”, poručio je Ivanović.
Iza mitropolita Amfilohija ostao je veliki broj obnovljenih crkava, manastira i napisanih djela, kao i nebrojeno svjedočanstava o njegovom uticaju na živote ljudi. Bio je plodan pisac i mislilac, ali prije svega čovjek koji je vjeru živio, a ne samo propovijedao, kažu inicijatori ideje za podizanje spomenika.
Rođen u skromnoj, seoskoj porodici, izrastao je u duhovnog gorostasa, kakvog rijetko rađa vrijeme. Kao i mnogi velikani naše prošlosti od sveštenika i učitelja do književnika, naučnika i junaka, i on je ponikao iz sela, iz naroda, iz zemlje koja rađa jednostavne, ali najveće ljude.
Podsjetmo, mitropolit Amfilohije rođen je 7. januara, 1938. godine u Barama Radovića, u Donjoj Morači kod Kolašina. Osnovnu školu završio je u manastiru Morača, a potom Bogosloviju Svetog Save u Beogradu.
Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu, paralelno studirajući klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Usavršavao se u Bernu, Rimu i Grčkoj, gdje je primio čin jeromonaha. Bio je profesor na Pravoslavnom institutu Svetog Sergija u Parizu, a potom i na Bogoslovskom fakultetu Svetog Jovana Bogoslova u Beogradu. Govorio je više svjetskih jezika, grčki, ruski, italijanski, njemački i francuski, a u naučnom radu koristio je starogrčki, latinski i crkvenoslavenski.
Za episkopa banatskog izabran je 1985. godine, a pet godina kasnije postao je Mitropolit crnogorsko-primorski. Ustoličen je u Cetinjskom manastiru, a upokojio se 30. oktobra 2020. godine.
Kako su naglasili inicijatori ideje za podizanje spomenika, u teškom vremenima sankcija, ratova, podjela, mitropolit Amfilohije bio je simbol sabornosti, duhovne obnove i neiscrpne energije. Kažu da je obnovio više od šest stotina crkava i manastira, vraćajući narodu vjeru i osjećaj zajednice.
Kolašin će mu 28. oktobra ove godine, u porti crkve Svetog Dimitrija, podići spomenik u znak zahvalnosti čovjeku koji je, dodaju predlagači, vjeru pretvorio u djelo, skromnost u snagu, a Crnu Goru u mjesto ponovnog duhovnog buđenja.
Izvor: RTCG
