Poslanici su razmatrli godišnji Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu sa Izvještajem o aktivnostima na sprovođenju i unapređenju upravljanja i kontrola za prošlu godinu.
Poslanik NSD/ZBCG Dejan Đurović rekao je da postupanje sudova u slučaju Miloša i Vesne Medenice nije nešto što sudstvu može da služi na čast. Kako je rekao, za svako nedošenje odluka makar mora da se zna – to sudstvu ne služi na čast.
“Mi znamo da su poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima sa EU veliki zalogaj, i bojim se da možda ovim tempom možda nećemo uspjeti da završimo sve. Ipak, želim da vjerujem da ćemo uspjeti da sve ispunimo na vrijeme”, rekao je Đurović.
On je naveo da će podržati godišnji Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu.
“Da smo u potpunosti zadovoljni, nijesmo, ali naš glas za je i signal podrške”, kazao je Đurović.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać rekao je da se na osnovu nekoliko predmeta ne može formirati cjelokupna slika o stanju sudstva u Crnoj Gori.
“Tek krajem 2026. godine, nakon niza reformi, možemo reći da li su svi efekti preduzetih reformi dali rezultate”, rekao je Korać.
On je naveo da stvari treba sagledavati realno, i utvrdili da li postoji objektivna krivica sudije za odugovlačenje i odlaganje na strani sudije.
“Imali smo jedno istraživanje gdje se vidi da je većina odlaganja išla na stranu advokata i okrivljenih, a manje na strani sudije. Mi mislimo da ne treba da ih bude nikako”, rekao je Korać.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić rekla je da se u sudstvu dugo niko nije bavio gomilanjem predmeta i zaostacima.
“Dajte podršku crnogorskim sudijama. Ne govorim o pojedinačnim slučajevima, ali jeste sramota da izlaze posle tri godine iz pritvora jer nije bilo odluke. O kome god da se radi. Ali za ovih deset mjeseci imamo rezultat i to će biti prepoznato u izvještaju Evropske komisije. Ali ono što je važno, biće porepoznato i od crnogorskih građana”, rekla je Pavličić.
Marković: Tužilaštvo samostalan organ, ne možemo odgovarati o konkretnim predmetima
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da je tužilaštvo samostalan organ, i da po Ustavu i zakonu, poslanici nemaju pravo da propituju o konkretnim predmetima, jer je to zalaženje u nadležnost samog tužilaštva. On je rekao da takva pitanja o konkretnim predmetima mogu da budu pretpostavka pritiska na tužilačke organe.
“Samo je pitanje čija je nadležnost da se utvrđuje u konkretnom premetu šta je bila zloupotreba ili ne”, rekao je Marković.
Poslanici PES i NSD/ZBCG Vasilije Čarapić i Dejan Đurović rekli su da tužilaštvo treba da odgovara na pitanja.
Čarapić je rekao da posebno treba da se ima u vidu slučaj “Telekom”, i ko je konkretno odgovoran zbog zastare u tom predmetu.
“Gdje god odgovarali na pitanja o tom slučaju, na kontrolnom saslušanju ili u televizijskoj emisiji, važno je da na njih odgovorite”, rekao je Čarapić.
Marković je rekao da u iz tužilaštva o tom slučaju obavijestili javnost, ističući da je to bila i njihova obaveza.
“U članu 147 zakona o državnom tužilaštvu, stav pet, piše da se izvještaji ne mogu odnositi na posebne predmete”, rekao je Marković.
Kako je rekao, pitanje efikasnosti rada i bilansa rezultatata je nešto gdje očekuju reakcije i komentare poslanika. Dodaje da se u tom segmentu najbolje vidi kontrolna uloga parlamenta.
Obrazlažući izvještaj o radu tužilaštva, Marković je rekao da poseban problem ostaju nepovoljni prostorni kapaciteti. Istakao je da ostaje i pitanje nedovoljne opreme.
Prema izvještaju, u Državnom tužilaštvu, u izvještajnom periodu, formirano je ukupno 22.225 predmeta. Sa 13.0921 predmet iz ranijeg perioda, ukupno je u radu bilo 35.317 predmeta (u 2023. godini 32.854 predmeta, u 2022. godini 32.056 predmeta, u 2021. godini 31.784 predmeta).
“Tokom 2024. godine ukupno je riješeno 21.315 predmeta (u 2023. godini 19.839 predmeta, u 2022. godini 19.083 predmeta, u 2021. godini 19.451 predmet), što ukazuje na povećanje broja formiranih predmeta za 10,10% u odnosu na prethodnu godinu. Indikator uspješnosti rješavanja priliva predmeta u 2024. godini iznosi 95,90%. Državni tužioci učestvovali su na glavnim pretresima pred prvostepenim i drugostepenim sudovima i sjednicama pred drugostepenim sudovima, i to na 17.318 pretresa i sjednica. U pogledu bilansa ostvarenih rezultata, procenat potvrđenih optužnica u postupku sudske kontrole je 95,97% iz nadležnosti osnovnih i viših tužilaštava”, navodi se u dokumentu koji je predstavio Marković.
Sedam optužnica vraćemo na dopunu
Kada su u pitanju optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, kojih je bilo ukupno 23 protiv 158 fizičkih i 5 pravnih lica, sedam optužnica protiv 72 fizička lica vraćeno je na dopunu istrage ili da se otklone nedostaci i greške u optužnici.
“Tri optužnice Specijalnog državnog tužilaštva protiv 34 lica vraćene su na dopunu istrage, od toga dvije optužnice protiv 33 lica ponovo su dostavljene sudu, dok je jedna optužnica protiv jednog lica vraćena na dopunu istrage i dalje u radu. Tri optužnice protiv 37 lica vraćene su da se otklone nedostaci. Dvije optužnice protiv 23 lica ponovo su predate sudu, dok je jedna optužnica u radu”, navedeno je.
Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin rekao je da svjedočimo o rastu povjerenja u tužilaštvo, ali ističe da posebno zabrinjava činjenica da pojedini okrivljeni u bitnim predmetima nakon tri godine izlaze na slobodu, jer nema prvostepenih presuda.
Marković je rekao da se pojavljuje zloupotreba procesnih ovlašćenja da bi se odugovlačili postupci u sudovima, kako nakon isteka roka od tri godina okrivljeni izađu na slobodu. Kako je rekao, cilj je da se u roku od tri godine ne donese prvostepčena presuda, pa shodno zakonu okrivljeni tada mogu da izađu na slobodu.
“Moj i stav tužilaštva je da treba da dođe do izmjene Zakonika o krivičnom postupku da se preduprijede ovakve zloupotrebe. Ali svakako, suštinski je važno da se dosljedno primijene odredbe ZKP-a”, rekao je Marković.
Poslanik DPS Crne Gore Andrija Nikolić rekao je da je Marković insistirao na tome da je tužilaštvo transparentno u radu.
“Mislim da ipak nijeste i da nijeste ispoštovali parlament. Da ste transparentni, trebao je da sa vama dođe i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović jer bi bilo mnogo pitanja za njega. Čak mislim da ste manje transparentni nego vaši prethodnici jer su Ivica Stanković i Milivoje Katnić dolazili zajedno u parlament”, rekao je Nikolić.
Kako je rekao, Marković je izabran u parlamentu i odgovara poslanicima, a tužilaštvo nije četvrta grana vlasti.
“Odgovorno tvrdim da u tužilaštvu nemate tužioca koji može da optuži nekog iz SPC. Danas SPC drži vlast u Crnoj Gori”, kazao je Nikolić.
Nikolić: Tužilaštvo instrumentalizovano
On je optužio tužilaštvo i da je politilčki instrumentalizovano, radi progona neistomišljenika aktuelne vlasti.
Marković je kazao da je tužilaštvo posljednjih godinu na meti velikih kritika iz politike, uz jasnu namjeru da se prikaže kao negativno a time će se podrivati i povjerenje u rad i predmete koje tužioci imaju u radu.
“Mi ćemo se truditi da nastavimo da radimo u skladu sa Ustavom i zakonom. Tužilaštvo ne postupa u odnosu na političke subjekte, profesije, pojedina lica ili grupacije. Tužilaštvo gleda činjenice i postupa jednako u odnosu na sve”, rekao je Marković.
Vasilije Čarpić je rekao da će PES podržati izvještaj tužilaštva o radu.
“Ne možemo reći da Specijalno tužilaštvo, gdje je jedan Vladimir Novović radi možda i najkompleksnije predmete danas u Evropi, nema rezultate”, rekao je Čarapić.
Kako je naglasio, finansijske istrage su nešto što predstavlja budućnost borbe protiv organizovanog kriminala.
“Mislim da to još nije zaživjelo. Građani traže pravdu, osjećaj pravde nije na visokom nivou. PES podržava rad tužilaštva, ako treba i ima osnova neka ispitaju i ljude u našim redovima, a ja sam siguran da nema. Nećemo štititi nikog. Pred zakonom neka odgovara svako ko se ogriješio. To su vrednosne razlike. Mislim da tužilaštvo čini pomake a vjerujem da kolege iz sudskog sistema shvataju da građani hoće pravdu a ne zaštitu za pojedine privilegovane”, kazao je Čarapić.
Na interesovanje poslanika NSD/ZBCG Jovana Vučurovića o saradnji sa Hrvatskom, posebno po pitanju logora Lora, on je rekao da su sporazumi sa tužilaštvom te zemlje revidirani, da bi se omogućilo da svjedoci imaju jednak tretman i zaštitu u obje zemlje.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović naglasio je da će ta stranka biti uzdržana po pitanju godišnjeg tužilačkog izvještaja. Kazao je da brojni slučajevi ratnih zločina ostaju neriješeni, te da tužilaštvu ostaje uslovna podrška.
Predsjednik odbora Vladislav Bojović (DNP/ZBCG) kazao je da tužilaštvo tek treba reformisati i pročistiti.
“Kolega Andrija Nikolić se zapitao imate li vi ovlašćenje da gonite sveštenike SPC a ja se pitam imate li vi ovlašćenje da gonite Mila Đukanovića, posebno u kontekstu zastare u slučaju ‘Telekom”, rekao je Bojović.
Polazna tačka su isključivo dokazi i zakon
Marković je rekao da tužilaštvo ima 110 tužilaca, a jedan broj je već optužen i suspendovan.
“Mi nemamo problem da optužimo državne tužioce, u to se i sami možete uvjeriti”, rekao je Marković.
Kako je rekao, tužilaštvo ne personifikuje nikoga kada kreće u postupak, već sa polazne tačke dokaza i zakona.
“Meni je jasno da postoji jedna strana koja hoće da se procesuira druga i obrnuto, ali mi ćemo djelovati u skladu sa dokazima i zakonom, o kome god da se radi”, navodi Marković.
Izvor: RTCG
