Sadržaj
Sve to povod je da epitet predvodnika EU integracija, koji Crna Gora nosi već duže vrijeme, sada bude dodatno ojačan.
O tome je, između ostalog govorila i Komesarka za proširenje Marta Kos na pres konferenciji u Briselu, a poruka da uskoro otpočinje izrada Ugovora o pristupanju Crne Gore, otklanja dileme ko zauzima prvo mjesto u redu zemalja koje se nalaze pred vratima Unije.
– Crna Gora je najnaprednija u procesu pristupanja EU i ostvarila je značajan napredak ka pristupanju, postižući opipljive rezultate u vezi sa potrebnim reformama tokom proteklih godina, što znači da je generalno najpripremljenija zemlja za ulazak u EU – rekla je Kos.
Slično je ocijenila i šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
– Crna Gora je od svih država kandidata najspremnija za članstvo u Evropskoj uniji. Proširenje Unije u narednih nekoliko godina realna je opcija – poručila je ona.
Riječi hvale za Crnu Goru ogledaju se u činjenici da je šest poglavlja dobilo petice, tačnije ocjenu „značajan napredak“. To su poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika EU), 9 (finansijske usluge), 32 (finansijski nadzor), 3 (pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (privredno pravo) i 7 (pravo intelektualne svojine).
SPREMNOST NA REKORDNOM NIVOU
Kao bitna stavka u poređenju sa prošlogodišnjim Izvještajem izdvaja se činjenica da Crna Gora ove godine nije imala niti jednu „slabu ocjenu“. Nasuprot tome, prošlogodišnji Izvještaj dodijelio nam je tri ocjene „bez napretka“, koje su se odnosile na poglavlja 6, 8 i 21.
Osim ohrabrenja u dijelu koji se odnosi na prosječnu ocjenu Izvještaja, razlog za optimizam ogleda se i u parametru koji se naziva „prosječna ocjena spremnosti“.
Naime, ona podrazumijeva ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, a koja u ovogodišnjem Izvještaju iznosi 3,45.
Dakle, riječ je o najvećem stepenu spremnosti koji je Crna Gora imala do sada.
Povećan stepen spremnosti Evropska komisija notirala je i u dva najvažnija poglavlja, 23 i 24. Sveukupno stanje u ovim oblastima ukazuje na to da su ona bliže zatvaranju nego što je to bio slučaj u prethodnim godinama.
RAZLOG ZA BRIGU
Uprkos dobroj opštoj ocjeni ovogodišnjeg Izvještaja, razlozi za zabrinutost i oprez postoje.
To je svakako stanje u ključnim poglavljima – 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Izvještaj sugeriše da su ova poglavlja i dalje najproblematičnija. Naime, oba su dobila niže ocjene u odnosu na prošlu godinu kada je Crna Gora dobila pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Ova dva poglavlja dobila su ocjenu trojka, s tim što je poglavlje 23 zaradilo, uslovno rečeno, bolju trojku, što odražava neki napredak, dok je za poglavlje 24 dodijeljena ocjena ograničen napredak.
Niža ocjena dobijena je i u poglavlju 10 (informatičko društvo i mediji). Ovo poglavlje Crna Gora je privremeno zatvorila na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.
Sve ovo predstavlja jasno upozorenje Crnoj Gori, jer niže ocjene u ključnim poglavljima ne mogu se tretirati kao tehničko pitanje. Riječ je o oblastima koje su suštinske za cjelokupni proces pristupanja.
Evropska komisija ukazuje u ovom, ali i svim ranijim izvještajima, da je Crnoj Gori za napredak u ključnim poglavljima potrebno da ispuni niz koraka, što je dio i akcionog plana Vlade Crne Gore koji je objavljen ove godine.
PUT DO ČLANSTVA PREKO PRAVOSUĐA
Izbor sudija i tužilaca, zasnovan na zaslugama, posebno je naglašen i u ovogodišnjem Izvještaju u kontekstu neophodnih obaveza u poglavljima 23 i 24.
Ono što jeste znak za uzbunu je činjenica da Crna Gora godinama ne uspijeva da napravi ozbiljniji pomak u dijelu od kojeg zavisi opipljiv napredak u vladavini prava.
Izvještaj EK u dijelu pravosuđa daje konkretnije preporuke koje se tiču popunjavanja pozicija kroz transparentne procedure, gdje su pored Ustavnog suda iz prošlogodišnje preporuke, sada nabrojani i Sudski i Tužilački savjet.
Takođe, u dijelu unapređenja efikasnog funkcionisanja pravosuđa, EK ovog puta kao preporuku izdvaja smanjenje zaostalih predmeta u cijelom pravosuđu i sprovođenje ciljanih mjera, ali i posebno izdvaja smanjenje predmeta u Višem sudu u Podgorici, Upravnom sudu Crne Gore i Specijalnom državnom tužilaštvu, što znači da su to rezultati koje će posebno pratiti do narednog izvještaja.
Konkretnije preporuke date su i za oblast borbe protiv korupcije, gdje se osim neophodnosti da popravimo bilans stanja u istragama i presudama za visoku korupciju, tačno navodi koje je zakone neophodno dodatno mijenjati, a kojim bi se onemogućila neopravdana odugovlačenja krivičnih postupaka.
Komisija posebno apostrofira i važnost unapređenja praćenja sprovođenja preporuka iz izvještaja Državne revizorske institucije, a prepoznati su i izazovi koji se tiču praćenja sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije.
Izvor: Pobjeda
