Kako su naveli u programu rada za 2026. godinu, koji su usvojili prije nekoliko dana, u prvom planu će biti obaveze koje je potrebno ispuniti kako bi se zatvorila sva pregovaračka poglavlja.
Programom rada Vlade za 2026, koji je usvojen prošle sedmice, planirane su ukupno 354 aktivnosti, od čega 212 u tematskom i 142 u normativnom dijelu, a aktivnosti koje su planirane za ovu godinu u prvi plan stavljaju ispunjavanje obaveza ključnih za finalizaciju procesa pregovora sa Evropskom unijom i usklađene su sa Programom pristupanja Crne Gore EU 2026–2027.
Prioritet broj jedan, kako se navodi u dokumentu, jeste Crna Gora država vladavine prava i kredibilna članica EU I NATO-a, a u okviru toga zacrtano je pet ciljeva koje treba ostavriti – okončanje pregovora sa EU, unapređenje sistema odbrane, reforma pravosuđa, jačanje slobode medija, te reforma javne uprave, koja podrazumijeva njenu profesionalizaciju, transparetnost i dalju digitalizaciju.
– Crna Gora se trenutno nalazi u finalnoj fazi pristupnih pregovora sa EU, zbog čega je usvajanje Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026–2027. bilo jedan od prioriteta Vlade na početku godine i očekuje se njegova puna implementacija do kraja godine, u cilju uspješnog zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja – piše u dokumentu.
Crna Gora će svoju vanjsku politiku tokom 2024–2027. sprovoditi rukovodeći se strateškim nacionalnim interesima, među kojima su punopravno članstvo Crne Gore u EU, aktivno i kredibilno članstvo u NATO-u, unapređenje dobrosusjedskih odnosa i jačanje uloge Crne Gore u multilateralnim organizacijama.
– Spoljnopolitički prioriteti će svoje mjesto naći u novoj Strategiji vanjske politike, za period 2026–2029, dokumentu koji će objediniti ključne ciljeve i aktivnosti na spoljnopolitičkom planu koje će doprinijeti realizaciji prioriteta. Unapređenjem zakonodavnog i institucionalnog okvira za oblast vanjskih poslova i vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike, procenat potpune usklađenosti restriktivnih mjera koje je donijela Crna Gora sa mjerama koje donosi EU ostaje kao prioritet i u narednom periodu, što je posebno važno u kontekstu dinamike geopolitičkih kretanja. Kontinuirano unapređenje procesa i jačanje kapaciteta od značaja za sprovođenje utvrđenih prioriteta vanjske politike nastaviće se kroz jačanje kapaciteta diplomatsko-konzularne mreže, te osposobljavanje i usavršavanje diplomatskog kadra, gdje će Crna Gora biti domaćin događaja globalnog karaktera koji doprinose sticanju novih znanja, razmjeni iskustava i jačanju vidljivosti i uloge Crne Gore na multilateralnom planu – ističe se u programu.
Drugi cilj je jačanje vojske i odbrambene politike, te se navodi da će Ministarstvo odbrane nastaviti da sprovodi aktivnosti usmjerene na unapređenje sistema odbrane, dostizanje planiranih odbrambenih kapaciteta i sposobnosti, realizaciju obaveza preuzetih u okviru NATO i EU, kao i unapređenje međunarodne odbrambene saradnje.
U dokumentu je konstatovano da je reforma javne uprave jedan od najsloženijih zadataka sa kojima se Crna Gora suočava u procesu pregovora sa EU.
– Glavni cilj biće bolja organizacija javne uprave, unapređenje sistema lokalne samouprave i njene decentralizacije, razvoj modernog i profesionalnog službeničkog sistema, digitalizacija i razvoj e-uprave, unapređenje transparentnosti i otvorenosti rada javne uprave. Sprovođenje reforme javne uprave podrazumijeva i normativni okvir usaglašen sa evropskim standardima i praksom, sa posebnim akcentom na potrebu usvajanja zakona o Vladi, zakona o državnim službenicima i namještenicima i uređenje funkcionisanja javnih ustanova kroz donošenje zakona o javnim ustanovama – navodi se u programu.
Potrebno odgovornije i efikasnije pravosuđe
U Programu rada Vlade za tekuću godinu predviđena je i reforma pravosuđa, gdje će pririteti biti ono što obuhvata poglavlje 23 – efikasnija zaštita prava i sloboda građana.
– Normativne aktivnosti obezbijediće veću sigurnost u oblasti pravosuđa, u cilju usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Reformski procesi, između ostalog, doprinijeće unapređenju nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Izgradnja funkcionalnog i na poštovanju ljudskih prava zasnovanog sistema izvršenja krivičnih sankcija predstavlja jedan od ciljeva koje Vlada teži da ostvari u narednom periodu – piše u dokumentu.
Izvor: Dan
