U rješenju suda, donesenom 19. marta, piše da je Milović krajem januara prošle godine na Fejsbuku i Iksu objavio komentar u kome je, kako je istaknuto, grubo vrijeđao Pavličić. Utvrđeno je da je time počinio prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.
U rješenju u koje su “Vijesti” imale uvid navodi se da je Milović na mreže postavio objavu naslovljenu kao “odgovor Valentini Vesninoj i Pažinovoj Pavličić”, vrijeđajući šeficu sudstva na način što je u objavljenom tekstu napisao: “puvala Vesni Medenici (bivša predsjednica Vrhovnog suda), Zoranu Pažinu (nekadašnji ministar pravde) i drugima… iako je bila spremna da i meni puva kao njima, treba da bude predsjednica Vrhovnog suda jer ovo doba kameleona, preletača i lažova, treba da ima prave predstavnike za takvo doba”.
Dodaje se da je spornu objavu Pavličić vidjela i pročitala, te da su je (objavu), s obzirom na to da je riječ o javnoj ličnosti (Milović), prenijeli i pojedini portali.
Na odluku Suda za prekršaje, Milović se može žaliti Višem sudu za prekršaje.
Policija je u februaru prošle godine podnijela prekršajnu prijavu protiv Milovića zbog, kako su tada saopštili, počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru (član 7 stav 2) – vrijeđanje i drsko ponašanje.
U saopštenju je rečeno da je podgorička policija postupala po prijavi protiv Milovića zbog iznijetih uvreda na račun Pavličić, a koje je on objavio na svojim nalozima na društvenim mrežama.
Milović je tada kazao da je prijava protiv njega “klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio”.
“Istine radi, prijavu protiv mene podnijela je Valentina Vesnina i Pažinova Pavličić, preko advokata Mitra Šušića, odbornika DF-a (Demokratski front), tj. ZBCG (“Za budućnost Crne Gore”). Nakon uzimanja izjave od mene, Uprava policije je predmet proslijedila Sudu za prekršaje, da se tamo nastavi pravna borba između nje (Pavličić) i mene, a onda, naravno, i medijima, da bi oni koji trenutno vode bezbjednosni sektor, nastavili da vode medijsku hajku protiv mene, iako sam sad samo građanin”, napisao je on na Iksu.
Milović je tvrdio da je posrijedi “naređenje s vrha”.
“Ovo je klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio i spriječio da odgovori na uvrede koje sluša već godinu dana. Bojim se samo da su promašili adresu. Ali, svako svoj posao, neće ni ovo dovijeka, i ‘vrh’ će jednog dana biti opet samo građani koji treba da izađu među narod”, poručio je on.
Milović je bio ministar pravde u Vladi od oktobra 2023. Međutim, na toj funkciji zadržao se nešto kraće od godinu jer je razriješen u julu 2024. tokom rekonstrukcije izvršne vlasti, a nakon političkog razlaza s premijerom Milojkom Spajićem.
Iz Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES), čiji je bio član predsjedništva, isključen je nekoliko mjeseci prije rekonstrukcije, zbog nezadovoljstva partije njegovim radom, ali i javnih istupa.
Prije toga bio je jedan od istaknutijih funkcionera PES-a i, nakratko, poslanik u Skupštini. Nakon razlaza s tom partijom, nastavio je političko djelovanje kao nezavisni akter. Predvodio je Podgoričku listu na izborima u glavnom gradu 29. septembra 2024, ali ona nije ušla u lokalni parlament (nije prešla cenzus).
Na predlog Milovića ostala bez funkcije
Pavličić je za predsjednicu Vrhovnog suda izabrana krajem novembra 2024. Prije toga je bila zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Vlada ju je u februaru 2024. razriješila s funkcije zastupnice, i na tu poziciju postavila Katarinu Peković. To je učinjeno na predlog Milovića. Prethodno je izvršna vlast usvojila izmjene Uredbe o zastupniku i ograničila njegov mandat na najviše dva puta po četiri godine. Tako je Pavličić, koja je na tu funkciju bila izabrana u septembru 2015, mandat prestao danom izbora nove zastupnice.
Upravni sud je u junu 2024. utvrdio da je rješenje Vlade kojim je konstatovan prestanak mandata Pavličić – nezakonito. Sud je, kako je tada saopšteno, najprije utvrdio da je Vlada, prilikom donošenja rješenja, povrijedila odredbe Zakona o upravnom postupku (član 22 stav 7), “s obzirom na to da u obrazloženju nijesu navedeni jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde, koji je podnijet Vladi”…
Pavličić je tada “Vijestima” rekla da je odluka Upravnog suda “jedina moguća sa stanovišta zakonitosti i pravne održivosti”.
“Ova odluka predstavlja dobar primjer kontrole izvršne vlasti i neodgovornih pojedinaca. Ovdje prije svega mislim na ministra pravde (Milovića) kao inicijatora i pravnog autora nezakonitog akta, koji je na ovaj način pokušao da pravni poredak i važeće propise suspenduje i zamijeni ga svojim proizvoljnim, neodgovornim i na ličnim interesima zasnovanim postupcima”, navela je ona.
Redakcija je nakon odluke Upravnog suda kontaktirala i sa Milovićem jer je on predložio izmjene uredbe po kojima je Pavličić razriješena, ali je on list uputio na Vladu i njen Generalni sekretarijat rekavši da je to u njihovoj nadležnosti. Na opasku da je on predložio izmjene uredbe, rekao je da je to tačno, ali da je rješenje napisao Generalni sekretarijat.
“Uredbu je promijenila Vlada, a Ministarstvo pravde predložilo kandidate za zastupnika”, dodao je.
Nedugo nakon rješenja Upravnog suda, Ustavni sud je donio odluku o ukidanju izmijenjene Uredbe o zastupniku, ocijenivši da ona po svojoj pravnoj prirodi, kao akt za izvršenje zakona i, u konkretnom slučaju, Ustava, mora biti saglasna s najvišim pravnim aktom, i da ne može “ići” protiv Ustava.
Vlada je krajem prošle godine, nakon sprovedenog konkursa, imenovala Mirka Đukovića za zaštitnika Crne Gore pred Sudom u Strazburu.
Izvor: Vijesti
