U razgovoru sa predstavnicima lokalne uprave, rečeno je da će kroz kapitalni budžet Ministarstva javnih radova biti raspisan međunarodni tender za izradu projektne dokumentacije prve faze revitalizacije, koja će obuhvatiti uklanjanje sedimenta iz dijela jezera, antierozione mjere na slivu i stabilizaciju obala rijeke Ljuče, kao i analize nanosa, poplava, kvaliteta voda i erozivnih područja. Konstatovano je da će se na taj način prvi put omogućiti cjelovit pristup dugoročnom rješavanju problema Plavskog jezera.
“Nakon završetka projektne dokumentacije i odobrenja Svjetske banke, biće poznata i visina sredstava za izvođenje radova kroz SDIP 2 program, čime će biti zatvorena kompletna finansijska konstrukcija projekta”, moglo se čuti tokom sastanka.
Ovu vijest potvrdio je i predsjednik Opštine Plav Nihad Canović najavljujući konkretne korake ka revitalizaciji Plavskog jezera. On je ukazao i na važnost zaštite ovog prirodnog blaga.
“Decenijama govorimo o zaštiti Plavskog jezera, znajući da na taj način ne čuvamo samo jezero već i budućnost Plava. To je na kraju urodilo plodom jer su, uz podršku Svjetske banke i saradnju sa Ministarstvom javnih radova, obezbijeđena sredstva za početak procesa izrade potrebne dokumentacije za revitalizaciju jezera. Ovaj projekat predstavlja našu posvećenost očuvanju životne sredine i unapređenju kvaliteta života naših građana. Realizacija ovog projekta donijeće brojne benefite za lokalnu zajednicu i turizam. Očuvanje Plavskog jezera ključno je za održivu budućnost naše opštine”, naglasio je Canović, podsjećajući da je Svjetska banka opredijelila više od pola miliona dolara za izradu Okvira za upravljanje životnom sredinom i socijalnim pitanjima za Plavsko jezero i kompletan sliv.
Ekolozi iz Plava ističu da ih raduju najave da će se konačno krenuti sa aktivnostima usmjerenim ka zaštiti jezera.
“Prosto je nevjerovatno da se u minulom periodu nije našla mogućnost da se krene sa zaštitom jezera. Znamo da se radi o pozamašnoj investiciji, ali nema tog blaga sa kojim se može platiti ljepota Plavskog jezera i njegove okoline. Raduju najave da se stvara finansijski okvir potreban da se krene sa neophodnim radovima i nadamo se da će se sa njima ubrzo i početi, jer bi se sva ulaganja oko zaštite jezera brzo vratila kroz brojne aktivnosti i turističku valorizaciju”, ističu ekolozi iz Plava.
Poznato je da je ranije urađena studija zaštite i revitalizacije Plavskog jezera, zašta je izdvojeno oko 250.000 eura. Ta studija je dala glavne smjernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način riješiti taj problem i koliko bi iznosili troškovi predviđenih radova. Prema onome što se do sada moglo čuti, predračunska vrijednost radova zaštite i revitalizacije Plavskog jezera iznosi preko 20 miliona eura.
Površina od 5,4 km2 došla na oko dva kvadratna kilometra
Stručna javnost već godinama ukazuje da je stanje po pitanju očuvanja Plavskog jezera više nego alarmantno i da tom prirodnom biseru prijeti potpuno uništenje ako se ne preduzmu hitne mjere njegove zaštite. Podaci govore da je Plavsklo jezero 1913. godine imalo površinu od 5,4 kilometra kvadratna, a 55 godina kasnije 3,4 kilometra kvadratna. Danas je njegova površina nešto oko dva kvadratna kilometra, što samo po sebi govori da se ono, zbog niza negativnih uticaja, konstantno smanjuje. Međutim, još se nije pristupilo radovima koji bi doprinijeli da se od daljeg propadanja sačuva ovo najveće ledničko jezero u Crnoj Gori, smješteno ispod visova Prokletija i Visitora, na oko 900 metara nadmorske visine.
Izvor: Dan
