Sporazum predstavlja nastavak dogovora postignutog na sastanku vlasti i opozicije, a cilj je obezbjeđivanje potrebne dvotrećinske većine za početak postupka izmjene Ustava.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanka ocijenjeno je da dogovor predstavlja važan iskorak u obnovi političkog dijaloga.
“Razgovori predstavljaju korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o ustavnim izmjenama i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore”, navodi se u zajedničkoj izjavi.
Dogovor je postignut na osnovu Platforme za prevazilaženje parlamentarne krize koju je opozicija predstavila početkom juna, a osim ustavnih izmjena obuhvata i reformske korake u oblasti bezbjednosti, pravosuđa i izbornog zakonodavstva.
Predviđeno je pokretanje izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, pri čemu će, kako je saopšteno, biti unaprijeđene procedure rada Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i ojačani mehanizmi sudske kontrole nad radom ANB-a.
“Izmjene će, između ostalog, obuhvatiti procedure obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kao i jačanje mehanizama sudske kontrole u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost”, navodi se u saopštenju.
Skupština bi trebalo da formira i posebnu radnu grupu sastavljenu od predstavnika vlasti i opozicije koja će pratiti primjenu zakona iz oblasti unutrašnjih poslova i bezbjednosti i o tome izvještavati Odbor za bezbjednost i odbranu.
Učesnici sastanka saglasili su se i da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i da sva buduća imenovanja u parlamentu budu rezultat najšire moguće saglasnosti vlasti i opozicije.
Dogovor obuhvata i nastavak izborne reforme, uz opredjeljenje da se odluke uoči parlamentarnih izbora 2027. godine donose konsenzusom.
Premijer Milojko Spajić ocijenio je da postignuti politički dogovor predstavlja snažnu poruku Briselu i potvrdu da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji zajednički državni cilj.
Kako izgleda procedura izmjene Ustava
Prema Ustavu Crne Gore, prijedlog za promjenu Ustava mogu podnijeti predsjednik države, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Skupština najprije odlučuje da li će otvoriti postupak za izmjene, a za tu odluku potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, odnosno najmanje 54 glasa.
Ukoliko parlament podrži otvaranje postupka, Ustavni odbor priprema nacrt amandmana koji potom ide na javnu raspravu u trajanju od najmanje mjesec dana. Nakon toga Odbor utvrđuje konačni prijedlog ustavnih amandmana, o kojem se Skupština ponovo izjašnjava, takođe dvotrećinskom većinom.
Ako bi izmjene obuhvatile odredbe koje se odnose na državni karakter, suverenost, službeni jezik, državne simbole ili druga ustavom posebno zaštićena pitanja, nakon usvajanja u parlamentu morale bi biti potvrđene i na referendumu, za koji je potrebna podrška najmanje tri petine ukupnog broja upisanih birača.
Izvor: CdM
